Studeni 19, 2017

The Best bookmaker bet365 Bonus


Prijavi li vlasnik pčela zarazu pravodobno, tada ima pravo na naknadu štete koja nastaje zbog suzbijanja bolesti. Nastalu štetu procjenjuje komisija od tri člana od kojih je jedan veterinar. Zahtjev za naknadu štete podnosi se upravi za veterinarstvo uz sljedeće dokumente:

  • nalaz ovlaštenog veterinarskog zavoda iz kojeg se vidi da bolest nije starija od dva mjeseca
  • rješenje uprave za veterinarstvo o načinu sanacije
  • rješenje po­dručnog ureda o imenovanju komisije za procjenu štete
  • procjembeni zapisnik
  • potvrdu o iskorištenju, ako je nešto od bolesnih zajednica prodano
  • potvrdu veterinarskog inspektora daje postupljeno kao u rješenju o načinu sanacije

KAZNENE ODREDBE Novčanom kaznom od 30.000,00 do 50.000,00 kn kaznit će se za prekršaj pravna osoba, a kaznom od 6.000,00 do 10.000,00 kn odgovorna osoba u pravnoj osobi, te fizička osoba, ako propusti prijaviti pojavu bolesti, a u slučaju velikih ekonomskih šteta ili ugrožavanja zdravlja ljudi i životinja, neprijavljivanje povlači za sobom i kaznenu odgovornost kako je predviđeno Kaznenim zakonom!


Američka gnjiloća pčelinjeg legla (poklopljenog i nepoklopljenog) je zarazna, teška bolest pčelinjeg legla koja ne prelazi na odrasle pčele a čiji je uzročnik bakterija Paenibacillus larvae. Samu bolest prenose ličinke i mlade pčele hraniteljice, a bolest se može brzo širiti okolicom pomoću grabeži u kojoj uzročnik ulazi pčelama u crijevo preko ukradenog meda da bi kasnije prešao u ličinke i preko njih se dalje množio. Sam uzročnik Američke gnjiloće pčelinjeg legla je bacil Paenibacillus larvae veličine samo cca 0,004mm.

američka gnjiloća pčelinjeg leglaIako nosi naziv "Američka" bolest ove vrste gnjiloće legla se dešava svugdje pa i na Europskom kontinentu naravno, ista je dugovječna i vrlo otporna pa na samom saću, zaraženoj košnici ili zaraženom priboru bacili ostaju živi i nekoliko desetljeća. Ubija ih vodena para ili vrela voda u kojoj ugibaju za cca 15 min. Padom temperature prema nekim podacima za 10°C od točke vrelišta vrijeme ugibanja raste za cca 8 puta i iznosi već cca 2h.

Američka gnjiloća je bolest poklopljenog i nepoklopljenog legla pčela, no treba znati kako starenjem legla ličinke postaju "otpornije" na bolest (Woodrow, 1941), ali i činjenicu da trutovi i matice unutar zaražene zajednice nisu imuni na ovu bolest.

Pomanjkanje osnovnog predznanja o pčelama i pčelinjim bolestima (uzgoju, suzbijanju i lječenju) kod nekih pčelara rezultira da se bolesti iz tzv rane "nevidljive faze" ista nesmetano proširi okolicom. Rutinske metode spašavanja poput primjerice dvostrukog ili trostrukog pretresanja pčela uz uništavanje saća i dezinfekciju opreme su zato u velikoj većini slučajeva neprovedive i najčešće neisplative.

Spore američke gnjiloće poklopljenog i nepoklopljenog legla su izuzetno toplinski stabilne i vrlo su otporne na kemijska sredstva. Same spore mogu i nakon dugotrajnog mirovanja inducirati infekciju koja će se ubrzo proširiti na cjeli pčelinjak. Zarazu možete prenjeti preko rukavica ili druge opreme koje ste koristili na nekom drugom pčelinjaku!!!

Educiran pčelar koji će iz šarolikog legla koje sačinjava zaraženo i zdravo znat će pravilno procjeniti stupanj zaraženosti i moći će i iz male početne zaraženosti znati pravilno izdvojiti uzorak koji se šalje na dalju analizu. Svi drugi koji sumnjaju trebali bi pozvati stručnu osobu koja će taj dio odraditi za njih.

Zaraza se najčešće širi pčelarskim zaraženim priborom, voskom, zaraženim satnim osnovama, premještanjem okvira iz jedne u drugu košnicu, hranjenjem pčela zaraženim medom... a kako zaražena zajednica postupno slabi postaje moguća meta pa se ista širi i preko preko grabeži. Kako bi izbjegli zarazu i njeno daljnje širenje potrebno je prije svega znati prepoznati moguće simptome ove opasne bolesti pčelinjeg legla.

Na poklopcima legla se javljaju tamnosmeđe mrlje koje nastaju propadanjem ličinke. Sam poklopac ima ulegnuće jer se uvlači prema dubini stanice.

Ukoliko se poklopcu skine gornji sloj nailazi se na uginulu ličinku koja je u početku stadija svijetložute boje dok starenjem ista poprima smeđu boju. U otprilike tri do četri tjedna propala ličinka se raspada i prelazi u ljepljivu tvar koja se razvlači u niti.

U slučaju bilo kakve sumnje na bolest, ovlašteni veterinar kako bi se potvrdila bolest mora uzeti (ili dobiti) službeni uzorak saća s pčelinjim leglom i putem ovlaštene veterinarske organizacije poslati ga na laboratorijsku pretragu u službeni laboratorij.

Na pretragu mora biti dostavljen službeni uzorak pčelinjeg legla, zasebno uzet iz svake pojedine sumnjive pčelinje zajednice, i to komad saća s poklopljenim leglom, veličine 10x10 cm, na kojem su znaci bolesti dobro vidljivi, umotan u zrakopropusnu ambalažu.

Ovisno o službenim laboratorijskim rezultatima pretrage, bude li potvrđena bolest veterinarski inspektor prema pravilniku o mjerama suzbijanja i iskorjenjivanja pčelinjih bolesti  naređuje mjere spaljivanja košnica i/ili pretresanja pčela. 

Ustanovi li se bolest mrtve pčele, zaraženo saće s uginulim leglom treba spaliti i ostatke zatrpati. Saće bez legla može se pretopiti uz obavezno raskuživanje dobivenog voska. Stare i dotrajale košnice, košnice koje se teško raskužuju također treba spaliti jer je sanacija najčešće neisplativa. Svi se postupci utvrdi li se bolest provode uz preporuku veterinara uključujući i obaveznu karantenu i zabranu prodaje i seljenja pčela.

Košnice, npr nove i ako su u dobrom stanju, je moguće raskužiti otvorenim plamenom (brenerom) i nakon toga otopinom kaustične sode - NaOH, a samo raskuživanje opreme i dijelova može se vršiti prokuhavanjem u vodi minimalno pola sata.

U vodu za raskuživanje možemo dodati unaprijed pripremljenu lužinu koju smo dobili mješanjem vode i kaustične sode (NaOH) sa kojom se i inače vrši dezinfekcija pribora.

Suzbijanje američke gnjiloće video:

Snimljeno na pčelinjacima u Kraljevu Požarevcu St kostolcu, Drmnu.

The best bookmaker bet365

Free Premuim Templates by BIGTheme