Studeni 19, 2017

The Best bookmaker bet365 Bonus

Kameno leglo je bolest pčelinjihg ličinki uzrokovana pljesni roda Aspergillus dok je kod vapnenog uzrok gljivica Ascosphaera apis. To je bolest koju pčele mogu vrlo brzo i same sanirati, no prepozna li je pčelar na vrijeme i sanira prema pravilima struke iako je često prisutna ne predstavlja pčelarima prevelike glavobolje. Povremeno posebno proljetno pregledavanje jedinki i okvira u košnicama koje se koristi prilikom dijagnosticiranja bolesti pčela može kod bolesti kamenog (Aspergillus flavus) i vapnenog (Ascosphaera apis) legla uočiti golim okom i bez laboratorijske analize.

Bolest Uzrok bolesti Uočavanje - dokazivanje bolesti Simptomi bolesti Lječenje bolesti
Vapnenasto leglo Ascosphaera apis (gljivična bolest) Uočavanje i dokazivanje bolesti moguće je golim okom te po potrebi laboratorijskom analizom  - Larve su zaražene
micelijima te ugibaju u
poklopljenom leglu pčele ih pokušavaju izbaciti iz košnice i područje sanirati
- Larve su na površini poput krede, bijelosive boje pčele ih pokušavaju izbaciti iz košnice i područje sanirati
Sužavanje košnice, stvaranje dodatne topline utopljavanjem, prevješavanje
 Kamenito leglo Aspergillus flavus, plijesan) Uočavanje i dokazivanje bolesti moguće je golim okom te po potrebi laboratorijskom analizom Opasno za slabe kolonije posebno ako se kasno uoči jer se plijesan prenosi i zarazi kompletno saće Kod nekontroliranog širenja i kasnog uočavanja kolonija se uguši te zaraženo saće spali. Košnica se detaljno dezinficira te opali plamenom

Jednako tako kao što su te dvije bolesti naoko slične primarni izvor zaraze i kod vapnenastog i kod kamenog legla su prije svega uginule pčelinje ličinke na čijoj su površini razvijena rasplodna tijela sa sporama uzročnika bolesti. Izvan odnosno ispred same košnice koju zahvati bolest nekoliko dana nakon pojave prvih znakova bolesti pčele izbacuju uginule ličinke. Ukoliko pčelar na vrijeme ne intervenira bolest se širi pčelinjakom ne samo direktnim prenošenjem preko pribora i opreme već i vjetrom preko izbačenih ličinki.

Iako bolesti pčela nisu "popularne teme" za pčelarske razgovore to bi svakako trebale postati jer bolesti pčela i pčelinjeg legla su tu i sveprisutne su žaljeli to pčelari ili ne. Kod svake manipulacije pčelinjim okvirima pčelar treba paziti da li postoje bilo kakvi znakovi bolesti te više pažnje obratiti na samo leglo i okvire s leglom nego na pčele. Pažnja nigdje pa tako ni ovdje naravno nije dovoljna ako pčelar ne zna prepoznati ili ignorira znakove.

Pčelinje leglo u saću zdravih kolonija obično pokazuje čvrstu i kompaktan uzorak legla. Gotovo svaka stanica središnjeg djela će u plpdišnom nastavku sadržavati jajašca, odnosno otvorene ili zatvorene ličinke. Zatvorene stanice legla ne smiju biti izobličene ili udobljene, trebaju izgledati pravilno zaobljene prema van. Nekoliko praznih ćelija naravno ne predstavlja problem i isto može biti uzrokovano užičavanjem satne osnove.

Oboljela legla kod bilo koje bolesti ako su zatvorena često imaju tamnnije i nejednake poklopce od onih zdravih poklopaca. Leglo i kod vapnenastog i kod kamenog  ako ga izvadimo i pogledamo liči na sivo-zelene mumije.

Lažni osjećaj samozadovoljsva otvaranjem košnice i pogledom na pčele posebno kod manje iskusnih pčelara po tom pitanju često može biti uzrok da pčelar previdi bolest u početnom stadiju tako da kod na primjer kamenog legla bolest brzo uznapreduje toliko da se zajednica mora ugušiti a zaraženo saće spaliti i košnica dobro dezinficirati.

I kod najmanjih znakova simptoma kamenog legla treba djelovati što je brže moguće vrlo brzo se dešava da zaražene zajednice iznenadno slabe i postaju žrtva grabeži čime se zaraza dodatno širi. Kao prvo zbog moguće pojave zzSve zaražene okvire odmah izdvojiti, cijelu pčelinju zajednicu prebaciti u novi čist dezinficiran prostor s time da se prevješavaju samo i isključivo zdravi okviri dok sve ostale i s najmanjim znakovima odvajamo. Zajednicu smanjujemo na minimum ovisno o brojčanom stanju te stimulativno prihranjujemo kako bi još dodatno ojačala a po potrebi mijenjamo pčelinju maticu. Sav alat i pribor te stare nastavke iz zaražene košnice dobro dezinficiramo.

  • Prijenosi se kontaminiranom opremom / materijalima između košnica, kolonijma i saćem
  • Prenosi se grabeži jer zajednica slabi i postaje žrtva grabeži
  • Prenosi se prebacivanjem okvira iz jedne u drugu zajednicu
  • Sakupljenim rojevima koji su izašli iz zaraženih zajednica

Dobra pčelarska praksa može smanjiti pojavu i širenje tih bolesti:

  • uklanjanje "mumija" koje pčele izbacuju
  • uništavanje saća i kod najmanje pojave bolesti
  • opskrba zajednica novim okvirima
  • redovita izmjena saća
  • držanje jakih zajednica
  • suhoća košnice bez suvišne vlage
  • stimulacija matice i prihrana zajednice
  • redovita izmjena matice
  • higjena na pčelinjaku i pranje ruku
  • redovito dezinficiranje opreme i pribora

The best bookmaker bet365

Free Premuim Templates by BIGTheme