Studeni 17, 2017

The Best bookmaker bet365 Bonus

Isto kao što vrlo motivacijski djeluje kada u proljeće otvorite košnicu koja je prepuna pčela, tako i na pčelara sasvim sigurno vrlo demotivacijski djeluje posao čišćenja mrtvih pčela koje nisu prezimile iz ovog ili onog razloga.

Tri su najčešća slučaja zimskog uginuća kod pčela: varroa, nozemoza i glad. Svaki je od uzroka danas sam po sebi poseban i neshvatljiv, no glad i smrt pčela zbog gladi je defititivno neoprostiva pčelareva pogreška!

Uginuće pčela zimi nažalost česta je pojava u svakom pčelinjaku. Često su uzroci uginuća nepoznati, ali u većini slučajeva preventivnim djelovanjima pčelara tijekom sezone i pred samu zimu prilikom uzimljavanja možemo slučajeve uginuća svesti na najmanju moguću mjeru. Svi podaci od preko 5-10% uginulih pčelinjih zajednica upućuju na greške pčelara prilikom uzimljavanja.

Nabrojimo tri najčešća slučaja zimskog uginuća kod pčela:

  • uginule pčeleVarroa: Iako nećemo uspjeti vjerojatno u potpunosti osloboditi pčelinje zajednice od ove napasne i otporne grinje, obavili smo ogroman posao ako smo pravilnim postupcima uklonili iz zajednice veći dio varroe. Svi pčelari koji misle da varroe u njihovim pčelinjacima u današnje vrijeme nema, griješe, a rezultate svoje pogrešne procijene vidjet će na proljeće kada ostaju bez većeg dijela zajednica.

Čest je slučaj da pčelinja zajednica napusti košnicu u nemogućnosti da se othrva sa napasnom grinjom. Zajednice koje i uspiju nekim čudom i uz božju pomoć prezimiti veći dio zime oslabljene su i teško da će pčelaru čak i ukoliko opstanu donijeti i malo meda.

  • Glad: Najgori oblik uginuća pčela je glad, najgora stvar koju pčelar može uzrokovati svojim nemarnim ponašanjem. Od gladi može uginuti cijela zajednica, ali i samo pčele u pojedinim dijelovima ulica. Hladno vrijeme pčelama onemogućava kretanje po košnici. Premještanje cijelog klupka je vrlo ograničeno, pa ukoliko nismo dobro pripremili pčele i okvire zajednica umire od gladi čak i  u slučajevima kada na vanjskim okvirima ima meda.

Stradale pčele nalazimo uvučene u ispražnjeno saće, imaju ispruženo rilce, Nalazimo ih po okvirima na kojima više nema meda, a dijelove klupka pronalazimo na podnici košnice. To je najgori oblik pčelarevog nemara prema radišnim pčelama. Svaki pčelar koji je tijekom kolovoza ili rujna osigurao da mu pčelinje zajednice imaju dovoljne količine hrane ne susreće se s ovom pojavom kakva god bila zima vrlo hladna ili vrlo topla.

  • Nozemoza: Znaci prisustva nozemoze nisu kao što to pčelari u početku misle izmet na vanjskom dijelu košnice koji se javlja uslijed duge zime i nemogućnosti da pčele izađu povremeno na takozvane pročisne letove. Tragovi smeđkastih mrlji na okvirima upućuju nas na mogućnost nozemozne zajednice. Kad se pčele slabije kreću i sporo uzlijeću još je jedan od znakova nozemozne zajednice.

Najsigurnija dijagnoza trebala bi biti u suradnji sa Vašim veterinarom, međutim kako veterinarske stanice kod nas nisu opremljene laboratorijima za utvrđivanje nozemoze, uzorci se šalju u laboratorij u Zagrebu na se čije nalaze prema vlastitim iskustvima ne treba previše obazirati. Ili dolaze prekasno ili su pogrešni. Čest je slučaj u slučajevima kad bolest nije uznapredovala da intervencija pčelara nije ni potrebna.

Naravno razloga ima još, ovo su tri najčešća, a naravno postoje i neki nepoznati razlozi koji su kod pčelara koji potpuno ovlada pčelinjim zajednicama u zanemarivom broju. Ta su se uginuća dešavala oduvjek u svijetu pčela i prije nego je čovjek približio pčelinje zajednice svojim nastambama i ovladao njihovim uzgojem.

Uginuće pčela izvan sezone medenja kada pčele većinom miruju i potreban im je mir su i glodavci, najčešće miševi i voluharice kojih se treba preventivno "riješiti" tijekom priprema za uzimljavanje te dodatno zaštitom ulaza u košnice - leta. Izmet glodavaca, sitno izgriženo saće na podnici te materijal kojim rade gnjezda sasvim je pouzdan znak da košnica ima neželjenog gosta. Osim što svojim ulaskom u košnicu i svojom aktivnošću remete mir, razbijaju klupko te se štetočine uz sve nabrojeno i hrane pčelama te voskom i medom. Košnica je nakon njihova ulaska osim što ostane bez pčela gotovo pa neupotrebljiva. Sve preostale okvire treba otopiti i dobro dezinficirati ili opaliti plamenom sve drvene dijelove.

Medvjed (Ursus arctos) kod nas ima status rijetke zaštićene vrste i njime se gospodari prema zakonu o lovu. Štete kad medvjed odluči ući u pčelinjak su gotovo pa nepopravljive, zajednice u koje medvjed "zaviri" izgubljene su zauvjek bez obzira na uložen trud pčelara. Medvjedi su u pravilu dobri penjači, plivači i usprkos svojoj velikoj masi vrlo su pokretljivi i snalažljivi tako da gotovo i ne postoje učinkovite prepreke kada se odluče zasladiti medom. Država najčešće ne odgovara za štetu koju prouzroče mrki medvjedi. Točnije odgovara i nadoknađuje štete koje prouzroče zaštičene i rijetke vrste samo kada je oštećenik poduzeo sve potrebne mjere u cilju prevencije nastanka štete.

The best bookmaker bet365

Free Premuim Templates by BIGTheme