Studeni 17, 2017

The Best bookmaker bet365 Bonus

Pothranjenost

Najveća glupost je da pčela iako je cijelu godinu radila umre od gladi. Amerikanci točnije neki američki ali i pčelari ostalog djela svjeta na teži način su saznali, na svom pčelarskom gospodarstvu dakle, kako medonosne pčele koje im donose profit nisu igračka i sa pčelama u pothranjenom stanju vrlo često dolaze samo problemi. Kako bi njihova jestiva hrana bila dostupna i pčelarima treba triput razmisliti koliko i kada se ona vadi iz košnice. Nikako i nikad se ne vadi "pod svaku cijenu".

Prva stvar koju svaki pčelar treba znati da je uz nektar koji prikupljaju i pretvaraju u med upravo taj med pčelama nužan za život. Dakle pčele jedu med kada u prirodi nema nektara, ne jedu kruh ili medenjake (vidi recept za medenjake). 

Kad su  prepuštene same sebi, pčele u prirodi većinu sakupljenog pohranjuju u nastambu "za zlu ne trebalo" koje dolazi na kraju svake sezone, nekad prije nekad kasnije. Tada da bi preživjele prazne svoje smočnice, ne prazne ko pijani miljarderi već racionalno pritom izbacivši iz košnice ono što im ne tada treba a trošilo bi zalihe odnosno najčešće izbace trutove. 

Ali kada se umješa čovjek koji upravlja pčelinjakom stvar se mijenja, dio zaliha uzima on za sebe, pčelama to u pravilu ne smeta ako pčelar zna te zalihe kao prvo nadoknaditi kao drugo vaditi sa razumjevanjem.

Fruktozni sirup

Mnogi pčelari zadnjih godina okranuli su se ka prihrani pčela fruktoznim sirupom, pritom ne znajući ili ne razmišljajući o tome kako je isti proizveden od genetski modificiranog kukuruze firme Mosanto a koji je dodatno najvjerojatnije tretiran Bayerovim za pčele vrlo štetnim i pogubnim neonikotinoidnim insekticidima. To je za pčelara vrlo jednostavna prihrana, nužno ne i najjeftinija, no međutim za pčele dugoročno gledajući štetna da ne napišemo nešto teže na primjer: pogubna.

U jednoj njemačkoj studiji, kada su pčele puštene u genetski modificirano područje, da tom peludi hrane mlade pčele, znanstvenici su otkrili bakterije u crijevima tih mladih pčela konkretno uljane repice s modificiranim genima. To dokazuje da se sama GMO DNA u peludu može vrlo lako prenijeti na medonosne pčele i ne samo medonosne pčele te njihov probavni sustav. Poljska je prva zemlja, o čemu smo ne samo izvještavali kao udruga već i sudjelovali na terenu, koja je službeno priznala povezanost između Monsantovog genetski modificiranog kukuruza i poremećaja propasti kolonija (CCD).


Med

Iako pčele poizvode med kako bi u vremenu kada nema nektara imale hranu, med nije uvijek najbolja opcija za hranjenje pčela.Med je namirnica koja je u košnici uskladištena na način da se neće pokvariti, pčele su u tom djelu najveći odnosno najsposobniji svjetski skladištari te vrijedne namirnice. Više od meda, kada imaju prilike, pčele više vole i jedu nektar. Med se za dohranu i prihranu pčela koristi isključivo iz vlastitog pčelinjaka, nikako i nikad kupljen u tu namjenu. Kupljen med može sadržavati zarazu koja je za ljude sigurna ali za pčele može biti katastrofalna.

Šećerni sirup

Pčelar drži pčele najčešće jer od njih ima direktne koristi, drži ih se i iz "ljubavi" prema pčelama i prirodi ali korist je opcija br. 1 uza bavljenje pčelama. Nakon vrcanja meda po završetku neke određene paše a ovisno o području i dobro je pčele malo prihraniti tada pčelar pribjegava umjetnim zamjenama za med odnosno imitaciji nektara u prirodi kako ne bi u zajednici koja je vrijedno radila nastala iznenadna nepotrebna glad. Pčele se prihranjuju i kada se ne vrca u ekstremnim uvjetima kada im je prirodni izvor nektarne paše nedostupan. Prihrana se koristi i kada želimo maticu potaknuti napojačano zaljeganje jer uzgoj legla opada opadanjem izvora hrane. Neke vrste meda imaju sastav koji je teže probavljiv, a kako se danas većinom u pčelarstvu vrši vrcanje svake dostupne paše nema mješanja vrsti unutar košnica pa za pčele to također može predstavljati određen problem. Sirup spravljen od šećera tada se čini kao bolja opcija za hranu medonosnim pčelama na našem pčelinjaku. U stvari pčele bi kod ozbiljnog pčelara uvijek trebale imati određene zalihe meda koji su same proizvele od prikupljenog nektara u prirodi. Pčelama taj posao ne pada teško, naprotiv na njega su toliko navikle da kada paša izostane nemirno i besposleno lutaju od dosade. Iako neki pčelari koriste razne vrste slatke melase ona se u pravilu ne preporuča jer može sadržavati nečistoće koje pčelama štete. Šećer u prahu ne bi smio imati dodatke koji spriječavaju zgrušnjavanje jer oni su također potencijalna pčelinja opasnost. Iako u svijetu ima brojnih recepata koji su bazirani na masu, najbolja je opcija koristiti volumen kao mjeru za određivanje recepture, no odaberete li masu nećete pogriješiti.

Sigurna i jednostavna prihrana pčela u nastavljačama:



Sirup 1:1 ili jedan litar vode i litar šećera. Takav se sirup može dobro koristiti dodatnu proljetnu prihranu pčela. Sirup pripremamo bez ikakva kuhanja ili zagrijavanja. Jednostavno u litar vode sipamo litar šećera i mješamo dok se ne otopi. Voda radi lakšeg otapanja može biti mlaka no ne preporuča se preko 25°C, nikakvo kuhanje nije potrebno ono je u biti i kontra produktivno. Neki pčelari pribor i posude steriliziraju, ako ste jedan od takvih prije sipanja sirupa pripazite da se isti ohladi.

Sirup 1:2 ili stimular je jedan dio šećera dva dijela vode. Rijedak sirup stimulira pčele za pojačanim unosom peludi i zaljeganje matice. Taj je omjer brzo otopiv.

Napomena:Bilo koji sirup pripremate pripremite ga toliko koliko ga možete, odnosno ne vi nego vaše pčele, utrošiti unutar 2-3 dana. Priprema prema opisanim recepturama nije komplicirana i ne oduzima vam previše vremena da bi morali raditi neke velihe zalihe...

Sirup 2:1 ili dvije litre šećera i litar vode. To je sirup prikladan za prihranu nakon zadnjeg vrcanja ili ukoliko pčelama nedostaje unosa iz prirode. Dva dijela šećera u odnosu na jedan dio vode teže je otopiti nego kad je u pitanju omjer 1:1 tako da tu voda treba biti mlaka no također nemojte raditi s pretoplom ili kipućom temperatura do 25°C je sasvim dovoljna.

Napomena: Priprema prema opisanoj recepturi nije komplicirana i ne oduzima vam previše vremena da bi morali raditi neke velihe zalihe...

Prihrana suhim šećerom:

Šećer mnogi navodno ne preporučaju ali ga svi koriste, neki potajno neki javno. Suhim šećerom prihranjuju se pčele kada iz opravdanih razloga treba dati pčelama prihranu krajem zime, a prerano je možda za davanje šećernog sirupa ili preopasno za izazivanje grabeži. Šećer se daje pčelama na preokrenutom poklopcu kojeg stavljamo na najgornji nastavak. Neki pčelari stavljaju prazan nastavak i zatim šećer stavljaju direktno na satonoše (vidi crtež 2 desno)

Kod ovakve prihrane mogućnosti za pojavom grabeži su minimalne, mnogo manje nego prilikom prihrane gore opisanim šećernim sirupom koju inače možemo obaviti na potpuno identičan način. (akarlovic)

The best bookmaker bet365

Free Premuim Templates by BIGTheme