Studeni 23, 2017

The Best bookmaker bet365 Bonus

Stariji hrvatski nazivi koji su se koistili ili se još koriste u pojedinim krajevima bili su: gregurjevščak (po blagdanu sv. Grgura I.), sušec, protuletnjak. Ožujak je treći mjesec u godini i mjesec u pčelarstvu u kojem pčelari mogu polako početi zbrajati zimske gubitkena pčelinjaku. Na poljskom jeziku za ožujak se govorilo „łżykwiat“, „łżekwiat“ i „łudzikwiat“ što je bilo u smislu kako vrijeme „laže cvijeću“, odnosno kako vrijeme prevarom uranjuje brži izlazak cvijeća iz zemlje. Latinski naziv "Martius" se koristi prema imenu rimskog božanstva rata - Marsu.

Ožujak u pčelinjaku

 

Tek sada u našim krajevima a nikako prije, otprilike od sredine mjeseca pa na dalje, ovisno naravno o godini i o lokaciji pčelinjaka se vide ukupni rezultati prošlogodišnjeg jesenskog uzimljavanja pčelinjih zajednica. Teško je unaprijed odrediti datum kada odraditi nešto na pčelinjaku bez obzira da li se radi o određenoj ili više lokacija. To treba procjeniti svaki pčelar za sebe, u ovom mjesecu prerano je gore nego da malo i "zakasnite" s prelistavanjem okvira u košnici. Eventualne gubitke možete procjeniti i preko leta košnice isto kao i da li u nekoj ima premalo pčela. Ako ima premalo možete se pslužiti i trikom premještavanja košnica koje smo opisali u kategoriji "Pčelarska radionica".

Zimski su gubici u pčelarstvu nažalost uobičajena pojava te ih pčelari pokušavaju svojim aktivnostima tijekom uzimljavanja svesti na najmanju moguću mjeru. U mjesecu Ožujku na njih nemate gotovo pa nikakav direktan utjecaj.

Koji su uvjeti koji nam ukazuju na stanje košnice:

  • Da su prisutne sve faze legla (dakle ne tražimo maticu), larvi i pčela
  • Da matica ima dovoljno mjesta za zalijeganje
  • Da ima dovoljan broj pčela svih starosnih skupina kako bi se mogle brinuti i o podmlatku i o unosu nektara i peluda
  • Da je na pčelinjaku prisutna voda u higjenskim pojilicama
  • Da uvijek ima dovoljno hrane unutar i/ili izvan košnice
  • Da je prostor prikladne veličine ovisno o brojčanom stanju košnice

Preporuka je i dalje tjedno pratiti stanje zajednica ne bi li na vrijeme uočili eventualne probleme.

Naravno da za sve gubitke pčela tijekom zimovanja nisu krivi sami pčelari, oni se dešavaju i u prirodnim staništima pčela možda i u većoj mjeri samo se zanjih ne zna toliko. Zimskih je gubitaka u pčelarstvu uvijek bilo no težnja je kao što smo i napisali svakog ozbiljnog, educiranog i savjesnog pčelara bez obzira na broj košnica da te gubitke svede na "minimum minimalnog minimuma".  Nekim pčelarima to uspijeva bolje nekima malo lošije, tako prema nekim je procjenama do 5-10% gubitaka zadovoljavajuće dok se iznad tog postotka smatra većim ili manjim neuspjelim izlaskom iz zime.

Iako su zimski gubici stvarnost i u prirodi zbog globalizacije uvelike prelaze prosječne gubitke u pčelinjacima gubici do 5% dakle upola manje su zadovoljavajući. Do 5-6% dakle, a sve iznad moguće je spriječiti pažljivijim  radovima na pčelinjaku i svakodnevnom edukacijom pčelara bez obzira na godine staža u pčelarstvu. Dakako da nije isto da li imate gubitak od 5% ako imate 5 košnica, 50 ili 500. Manji broj košnica s istim postotkom gubitaka se osjeti na proljeće uvijek više i teže se nadoknađuje. Ako smo sve u jesen i tijekom zime radili kako treba gubici će nam uvijek biti zanemarivi.

Najvažniji posao u ožujku, iako su naravno svi poslovi uvijek sami po sebi važni, je kada to vrijeme omogući detaljan pregled stanja preostalih uspješno prezimljenih zajednica i uklanjanje onih košnica koje nisu uspjele prezimiti. Tek nakon detaljnog pregleda stanja u pčelinjaku uz sanaciju gubitaka možemo kasnije početi sa planiranjem nadolazeće sezone koja nas očekuje.
 
Taj prvi pregled ne obavljamo za previše vjetrovita vremena i ne  kod temperaturama ispod 15-16°C.
 

ožujak u pčelinjaku

Kako pregledavamo kod prvog detaljnog pregleda u ožujku?

Prije pregleda svu potrebnu opremu prethodno približimo košnicama koje smo taj dan imali namjere pregledavati. Uostalom sve radove u pčelinjaku uvijek moramo počinjati na takav način. To je osnovni uvjet da ćemo brzo, bez nepotrebnog uznemiravanja pčela i pretjeranog "provjetravanja" legla i zajednice izvršiti pregled.

Prvo ustanovimo temeljem pronađenog legla u svim stadijima unutar okvira ima li zajednica maticu. Legla dakle trebaju biti u svim stadijima jaje, savijena i ispružena ličinka, poklopljeno leglo. Stanje legla ocjenjujemo prema tome da mora biti zaljegano neprekinutim plohama unutar ćelija saća. Kod okvira na kojima se nalazi i poklopljeno leglo središnji dio legla je poklopljen dok se prema krajevima nalazi mlađe leglo.
Zdravstveno stanje pčela- pažnju usmjeravamo i na okvire tj. satonoše i saće. Na okvirima ne bi smjelo biti nikakvih mrlja te ukoliko ih ima zaključujemo da je ta zajednica prezimila na nekvalitetnoj hrani (medu) i u neprikladnim uvjetima.
Okvire sa starim saćem zamijenimo unaprijed pripremljenim novim okvirima koje će pčele doraditi čime preventivno sprječavamo neke od bolesti pčela  i pčelinjeg legla te utječemo na zdravstvenu ispravnost svih proizvoda.
Pčela na maslačkuPočetkom ožujka zalihe hrane su također, uostalom kao i tijekom cijele godine, bitne no u ožujku tim više što se u tom mjesecu izliježu prve brojnije generacije pčela koje će nam kasnije unijeti u košnicu određene zalihe pčelinjih proizvoda. Nema li zajednica dovoljno hrane koju ocijenjujemo odokativno, dakle oko 6- 8 kg meda na okvirima početkom ožujka i moguće 5-6 krajem tada zajednicama dodajemo dodatne spremljene okvire s medom kako bi imale u svako doba dovoljne zalihe hrane. Uvijek možemo koristiti i Veićevu metodu "autoprihrane pčela" ili nešto što je vama dostupno i pčelama prihvatljivo.
Kod prvog proljetnog pregleda usporedbom preko postojećeg legla bilježimo plodnost matice. Slabe ili bolesne zajednice utječu direktno i na plodnost matice jer virusi i bolesti (nozemoza, varoza,, bolesti legla...) koji se mogu javiti u pčelinjoj zajednici prema istraživanjima utječu i na maticu.

Slabije zajednice, one koje nemaju zaposjednuto bar 5 ulica pčela bez razmišljanja pripajamo drugim jačim ili istim takvim zajednicama u cilju dobijanja jačih. Razlog je da se uložen trud u razvijanje takvih najčešće ne isplati jer je jače daleko prije doseći snagu da nam sakupe proizvode i da ih možemo umnožiti po potrebi.
Prije postupka pripajanja dakako treba utvrditi da li su obje zajednice zdrave pa time i sposobne za dalje proljetno širenje i jačanje.

Pčelinjim zajednicama koje imaju od 5-7 zaposjednutih ulica prilikom prvog pregleda smanjujemo prostor košnice po potrebi. U prevelikom prostoru takve će zajednice neuspješno grijati leglo prilikom hladnijih noći, a poznata je stvar da se pčelinje zajednice ugodnije osjećaju u  skučenijem nego u prevelikom prostoru. Zajednice iznad 8 ili 9 okvira su sposobne za samostalan napredak i takvim zajednicama ukoliko je potrebno samo dodajemo nove okvire sa satnim osnovama i hrane po potrebi. Broj okvira nemojte shvaćati doslovno jedan više ili manje neće igrati preveliku ulogu u stanju važe zajednice i lako će ga pčele "odraditi".

The best bookmaker bet365

Free Premuim Templates by BIGTheme