Prosinac 12, 2017

The Best bookmaker bet365 Bonus

CROatia: Dok svekoliki hrvatski pčelari uopće ni ne znaju tko su predstavnici hrvatskih pčelara, a oni ih navodno "kao" zastupaju, koje im se ideje vrzmaju po glavama i slično za uzgoj i poticaje kod kokoški se svojevremeno pobrinuo ministar Petar Čobanković.

Hrvat i Hrvatice šeću prirodnim ljepotama RHMinistarstvo je poljoprivrede naime na svoj je popis zaštićenih pasmina dodalo i ovu preljepu "izvornu podravsku kokoš" doduše još ne govori baš razgovjetno materinji hrvatski jezik, ali koja nosi častan naziv Hrvatica (slika desno). Hrvatica je super kokoš koja navodno, kao i Apis mellifera carnica uostalom,  ne smije biti zatvorena jer se tada tako bar kažu vrlo loše osjeća. Ona mora sasvim slobodno ići po prirodi, šetkarati se i šepuriti pred onim manjevrijednim i "zatvorenim nehrvaticama" i/ili njenim "Hrvatom". Hrvatica mora imati svoju zelenu travu i poseban teren na kojem pase, traži hranu pa ako pronađe pokoju glistu na uzgajalištu se čuje veselo kokodakanje:ko-ko-kokodak. Baš onako kao i kad ponosno snese jedno hrvatsko kokošje jaje.

A kad ga snese, ono nije kao ona uobičajena iz trgovine (domaća i uvozna) to je jaje naše "Hrvatice", zaštićene našim Zakonom za "posebne naše stare podravske pasmine". Jaje Hrvatice ima žuti žumanjak ko zlato. Navodno takvih zlatnih jaja snese i do 250 na godinu. Ministar Čobanković je to prepoznao kao svekoliku korist i prednost naspram male dosadne Apis mellifere carnice ilti medonosne pčele koja leti stoljećima ovim područjima, a matica ona kao lošija,  toliko jaja snese u jedan sat.

Pijetlovi Hrvati jedu sve, a kukuruz im je delikatesa. "Koke Hrvatice" pod posebnom su brigom države, one i 26 ugroženih pasmina u posebnom su nacionalnom programu zaštite. Pa za uzgoj pravih domaćih hrvatskih kokoši Hrvatica - kako i priliči - država daje i poticaje, ali ne i zaApis melliferu carnicu.
Izbor matičnih životinja provode djelatnici HPA –e, uzgoj umatičenih kokoši hrvatica odvija se po porodicama veličine optimalno 11 životinja, a omjer spolova je 1 HR pijetao na 10 HR kokoši. Tjelesna masa pijetlova "Hrvata" kreće se između 3,5 i 4 kg, a koka "Hrvatica" između 2,5 i 3 kg. Za uzgoj ove pasmine treba se odlučiti zbog proizvodnje kvalitetnih svehrvatskih jaja i svehrvatskog kokošjeg mesa te pomalo i zbog potpore Ministarstva poljoprivrede za očuvanje ove autohtone pasmine kokoši. Kako su pčelari nekim čudom neviđenim izvan direktnih potpora, na pčelinjacima i oko njih počet će po svemu sudeći nicati kokošinjci, dakako ne oni obični nego sa Hrvaticama. To neće biti zbog poticaja koje pčele nemaju, nego iz ljubavi prema kokošima.

Glasanje Hrvatice (arhivski snimak pcelarstvo.hr):


Zvučni zapis Apis mellifera carnice(arhivski snimak pcelarstvo.hr):

A gdje je Hrvatica - Apis mellifera carnica?

Zašto nije i pčela Apis mellifera carnica (slika dolje) ušla u taj važan za pčele i pčelarstvo Republike Hrvatske popis? Vrlo vjerojatno jer ne traži gliste na svom dvoru nego pelud na susjedovom. Znate, matica Apis mellifera carnica kada snese jaje ne kokodaće, pa se to onda čuje i u susjednom pčelinjaku, već to radi u tišini doma svoga. Da li je to razlog što nije prepoznata kao ugrožena vrsta znaju samo njih nekoliko koji su se samovoljno proglasili nadpčelarima. Taj podatak običnom svepčelarskom puku koji se brine da pčela ne nestane sa teritorija RH nije dostupan.

Apis mellifera carnica krade pelud susjedove šljive

 

Navodno se plasirala okolo LAŽ kako se to kosi sa direktivama i smjernicama EU. Mi takav podatak nismo nigdje pronašli nego upravo suprotno, ali su interesi "nekih" prevladali. Moguće je to kod nas sve naopako zbog činjenice kako Ministarstvo osniva Agencije da rade umjesto njega, onda te Agencije "posao i brigu" prepuštaju kojekakvim no profit udrugama i savezima iako su djelatnici i Ministarstva i Agencija debelo plačeni iz državnog proračuna, novcima dakle (nas) poreznih obveznika, da to rade. Podatak o iznosima koji dobijaju što ne rade, nije nam dostupan - još. To im je dakle posao, a oni su ga samo tako prepustili da nekim tamo nezaposlenicima i noprofit saveza u ime Države. (???)

Smatram da svakako treba istražiti tko je i iz kog razloga zakazao što Apis mellifera carnica nije na popisu zaštićenih i ugroženih. Možda bi ju trebalo uvrstiti kada već spada u stočarstvo u sustav držanja krava-tele. Na malom području Republike Hrvatske, ali bogatom po posebnostima (osobito onim neobjašnjivim) i prirodnom raznolikošću koju zahvaljujemo i pčelama između ostalog, kroz stoljeća je uzgojen veliki broj različitih pasmina domaćih životinja. Pčelari su sami uzgajali i uzgajaju samo jednu vrstu, dakle Apis mellifera carnica, moguće je u tome problem?Vrlo vjerojatno nije jer ima jedna mala super skupina "nadpčelara"udružena u no-profit udrugu koja se brine uzgojno selekcijskim radom da tako ostane, no o tom neobičnom rekao bih djelovanju te skupine pčelara ipak nekom drugom prilikom dakle uskro.

 Danas se u Hrvatskoj piše na web-u HPA uzgojaju ovce i to 6 izvornih pasmina, čak 4 pasmine konja, 3 pasmine goveda, magaraca samo dvije pasmine baš kao i svinja, te po jedna pasmina gusaka, purana, kokoši i pčela. Svaka od ovih brojnih pasmina domaćih životinja predstavljaju genetski potencijal sa određenom namjenom i zadaćom. Dakako pčele su malo manje važne, tek nešto malo više od osa, svakako prema skrbi Ministarstva i Države manje od kokoški.(tekst i slike ustupio: akarlovic)

ključne riječi: hrvatica, konj, govedo, puran, guska, ovca, kranjec, magarac, pčelar, bee, pljačka, hrvat

The best bookmaker bet365

Free Premuim Templates by BIGTheme