Prosinac 12, 2017

The Best bookmaker bet365 Bonus

Velika većina ljudi pa i pčelara ako ih se pita pčele će svrstati u dnevne vrste koje se rano bude i sa prvim sumrakom vračaju u košnicu, koje dakle nektar i pelud skupljaju na dnevnom svjetlu.

Velika većina ljudi pa i pčelara ako ih se pita pčele će svrstati u dnevne vrste koje se rano bude i sa prvim sumrakom vračaju u košnicu, koje dakle nektar i pelud skupljaju na dnevnom svjetlu. I stvarno ako obilazite livadsko i ostalo cvijeće tijekom dana vidjet ćete te neumorne oprašivače, dakle i pčele, kako marljivo obavljaju svoje tisućljetne zadatke.

Zalaskom sunca, pomalo već umorne od cjelodnevna rada, polako ali sigurno vratit će se pčele u svoje nastambe unutar kojih treba obaviti zadatke noćne smjene. A baš tada iako to mnogi ne znaju počinje "Radni dan" za treću pčelinju smjenu, a gdje bi drugdje nego u prirodi. Nekim pčelama naime, za nekoliko poznatih vrsta u svijetu, tek tada počinje "radni dan" u kojem treba sakupiti do izlaska sunca što je više moguće hrane.
pčele iz treće smjene
Za neke vrste poput na primjer "Divovske Indijske pčele" čak ni najtamnije noći bez trunka mjesečeve ili umjetne svjetlosti ne predstavljaju nikakav problem, dok su druge ipak koliko toliko ovisne o malo svjetlijim noćima odnosno radu sat dva nakon zalaska sunca i sat dva prije njegovog izlaska.

Većina od tih vrsti su tropske ili sutropske no neke se nalaze u toplijim sušnim područjima  i na višim nadmorskim visinama, dok je samo jedna poznata vrsta cjelonoćna - Divovska Indijska.

U stvari dva su za sada uočena razloga za takvo ponašanje nekih vrsta pčela. Prvi je da su dnevne temperature na područjima na kojim žive toliko visoke da je sam let jednostavno na njima "nemoguća misija", a ni samo cvijeće na tako visokim temperaturama ne luči nektar ili bar ne u mjeri koja bi ih izmamila na let. Drugi je razlog da se na nekim šumovitim područjima cvijeće otvara i luči nektar tek noću pa je sam dnevni let potpuno besmislen.

U usporedbi s dnevim izvorima nektarne paše kakvi su uobičajeni za većinu područja, oni noćni su dakako slabije iskorištavani no i neke su se osim pčela druge životinjske vrste orjentirale na te izvore poput na primjer šišmiša i nekih vrsta moljaca.

Konkurentan i opasan svijet gustih tropskih prašuma mnoge inače dnevno aktivne životinje prisilio na noćni način života, s okriljem mraka omogućavajući im hvatanje hrane u relativnom miru. I nekoliko skupina pčela i osa poput primjerice Megalopta genalis postale su noćne životinje i unatoč mrklom mraku one su zadržale izvanredne vizualne sposobnosti sakupljanja nektara i peluda.

Na otoku Barro Colorado u Panami, znanstvenici su koristili infracrvene noćne kamere kako bi snimili noćne orijentacijske letove u kojima Megalopta genalis vizualno uči orijentire oko ulaza u gnijezdo prije nego krene u sakupljanje kako bi te iste orijentire koristila za lociranje prilikom povratka u gnjezdo.

Istraživači su otkrili da ako su te orjentire preselili na obližnje mjesto, dok su se pčele tamo negdje daleko bavile sakupljanjem, po povratku su napeto tražile te orijentire ali s obzirom da su bili preseljeni na pogrešnom mjestu.

Unatoč ovom impresivnom ponašanju i osjetljivosti, optičke i fiziološka mjerenja pokazala su da su oči Megalopta samo oko 30 puta osjetljivija na svjetlo od onih koje imaju pčele aktivne danju. Rješenje za ovaj paradoks može biti nevezan za same oči pčele. Istraživači su identificirali u pčelinjem mozgu specijalizirane vizualne stanice pogodne za zbrajanje svjetlosnih signala te intenziviranje tako primljene slike

The best bookmaker bet365

Free Premuim Templates by BIGTheme