Studeni 19, 2017

The Best bookmaker bet365 Bonus

Svi oni koji misle da će nakon od strane velikih igrača ciljanog uništenja pčela morati ručno oprašivati voće i povrće, poput onog danas npr u nekim djelovima Kin, mogu "odahnuti" - radi se na GMO mravima.

bumbar na cvijetu

Najveći svjetski trovači pčela i ostalih korisnih insekata tvrde kako ne postoji učinkovita alternativa za njihove pesticide. To što oni ubijaju pčele i ostale korisne kukce nema veze "zamjenit ćemo ih GMO mravima" tvrdi navodno grupacija najvećih trovača poput Mosanta, Bayera, BASF-a, Syngenta i Dow-a.

Kao podsjetnik kupcima samo da napomenemo kako jabuke ovisne o njihovim pesticidima na primjer koje ne dolaze iz organskih nasada sadrže odnosno prolaze kemijske tretmane i to u prosjeku njih kako navode u Institutu za istraživanja u poljoprivredi INRA.

Pesticidi u našoj hrani

Mnoga zagađenja proizvoda proizvedena su od gore navedenih trovača našeg okoliša i osim što kontinuirano ubijaju sve korisne kukce ali i ljude nalaze se u hrani koju svakodnevno jedemo: osim pesticida o kojima je ovdje riječ, u takvoj tretiranoj hrani se nalazi i aluminij, mikotoksini, akrimlamidi, PCB i PCT ... i još mnogo toga što je teško i napisati da ne pričamo koliko je teško i štetno za ljudski organizam.

No u Mosantu, Bayeru, BASF-u, Syngentu i Dow-u i ostalim trovačima moguće baš u tome vide svoju zaradu. Nakon što će pčele zamjeniti GMO mravi već vjerojatno razmišljaju kako da preosetljive i kritikama sklone ljude koji ne podnose njihove pesticide zamjene GMO životinjama recimo čimpanzama. To bi vjerojatno dodatno učvrstilo Monsantovu poziciju unutar trovačkog GMO kartela.

tetiranje u poljoprivredi

Oni kojima hrana nije bitna ali vole dobru kapljicu: Vjerovali ili ne pesticida ima i u organski proizvedenim vinima!

Crveno, bijelo, ružičasto, vina izrađena na tradicionalnoj poljoprivredi ili čak "bio", sadrže pesticide pokazala je studija u Francuskoj unutar koje su analizirane 92 boce. Tu naravno ipak ima razlika u količini pesticida. Ali nažalost da vino je hrana i po pitanju pesticida, postoje pesticidi u svim vinima, ali postoji mala razlikakod načina korištenja tih čudnih pesticidnih tvari koje se koriste u cijelom nasadu nekog pojedinog vinograda.

Potvrđujuća zastrašujuća studija

Radna skupina za okoliš (EWG), nevladina je udruga za okoliš u Washingtonu, ona je objavila studije o ostacima pesticida u 47 vrsti voća i povrća temeljem 87.000 testova provedenih između 2000. i 2009. godine. U 2013. i 2014. godini sljedi još jedna opsežna i javno objavljenate ista naglašava da su većina kontaminanata pesticida voća i povrća loši i negativno utječu na poremećaje endokrinog i hormonskog sustava kod ljudi. Udruga je napravila i popis od 18 najkontanimiranijeg voća i povrća!

Najviše su kontaminirani komercijalno uzgojeni: patlidžan, mrkva, zelena salata, kupus, krastavac, rajčica, špinat, jagode, cvjetača, breskve, grašak, paprike, jabuka, krumpir, poriluk, grožđe...  Da kao što vidite nemate sreće, to je voće i povrće koje najviše konzumiramo pa dakle nije ni slučajno što je najkontaminiranije.

No vratimo se idejama učinkovitih svjetskih trovača okoliša. Tim istraživača u svjetski ozlogašenom trovaču  Monsantu vjeruje da bi se moglo pronaći rješenje u vezi misterioznog kolapsa pčelinje populacije diljem svijeta, koju su između ostalih trovača izazvali najvjerojatnije ciljano upravo oni, te nadolazeću prijetnju koja ugrožava opskrbu hranom u svijetu.

Subvencija od 3.000.000 dolara odobrena je od strane Agencije za zaštitu okoliša (EPA) i omogućava Monsantovom istraživačkom timu razviti alternativne strategije za "preživljavanje" fenomena u svijetu poznatijeg kao CCD koji je u posljednjih nekoliko desetljeća poprimio neviđene razmjere. Situaciju koja bi mogla "značajno utjecati na opskrbu hranom u svijetu", stručnjaci ali ni ostali koji prate ne osporavaju.

Nedavne studije su otkrile vezu između neonikotidnih pesticida koji se uvelike koriste u GMO usjevima kukuruza. Poljoprivredni genetski inžinjering postao je sastavni dio moderne poljoprivrede. Nešto poput onog za što se po pitanju pčelarstva zalaže sadašnje čelništvo HPS-a za učinkovite pčelinje tretmane nebitno na posljedice po pčelinje zajednice poput Checkmite+ i ostalih. Njima su očito u glavi samo kratkoročna rješenja što se dešava sa pčelama i prirodom kada podjele te otrove u HPS-u ne vide ili imaju iste cij+ljeve kao i Mosanto, Bayer i ostali.

Prema nedavnom istraživanju koje je objavio Greenpeace, 90% hrane u svijetu koju koristi ljudska vrsta se oprašuju pčelama. Ivan Leere, biokemičar i firmi Monsanto vjeruje da genetski modificirani mravi mogu zamijeniti te pčele. Tim istraživača je razvio genetski modificirane mrave koji bi mogli "potencijalno spasiti svjetsku opskrbu hranom. Budući da poljoprivredno genetski inženjering i pesticidi poputneonikotida moraju ostati, prvo su pokušali "urazumiti" pčele te povećati njihov imunološki sustav na pesticide koji su pokazali malo ili nimalo uspjeha. Međutim, ne smijemo očajavati tvrde oni radimo na testovima sa mravima. Iako mravi za razliku od pčela obično gube krila nakon oplodnje njihove kraljice genetska manipulacija omogućava proizvodnju letećih mrava koji su vrlo slične našim pčelama i do 50 puta otporniji na određene pesticide" tvrde istraživači trovački nastrojene grupacije Mosanto.

"Kroz ciljane genetske manipulacije, mi ćemo na kraju stvoriti hibridne vrste koje posjeduju karakteristike specifične za pčele, kao i imunizaciju pesticidnih svojstava kod određenih vrsta mrava."

The best bookmaker bet365

Free Premuim Templates by BIGTheme