Veljača 18, 2018

The Best bookmaker bet365 Bonus

Postoje znanstveni dokazi da u Europi i Sjevernoj Americi mnoge poznate vrste oprašivača bilježe gubitke te da im je populacija u silaznoj putanji odnosno u konstantnom opadanju. Kao i u svemu tako i u tome postoji cijeli niz potencijalnih uzročnika pada ove za život na zemlji vrlo važne populacije više ili manje korisnih kukaca. S jedne strane prevladava određena zabrinutost kako neonikotidni insekticidi posebno preko njihove upotrebe u suvremenoj poljoprivrednoj proizvodnji imaju velik dio odgovornosti za takvo stanje.

Neonikotinoidni insekticidi su vrlo učinkovito sredstvo za smanjenje gubitaka uslijed štetnih insekata. Od početka njihova uvođenja u ranim devedesetim njihova primjena je proširena tako da oni danas prema nekim procjenama čine oko 30-40% globalnog tržišta insekticida. Sama im je primjena raznolika, kroz sjeme buduće biljke pa sve do već izrasle odrasle biljke pa tako ti insekticidi mogu biti prisutni u svim mogućim djelovima biljke.

Zaboravite na riječ karenca, oni su jednostavno toliko su učinkoviti da ih je najčešće nemoguće kasnije ukloniti iz biljke. Karenca je propisani najkraći rok koji mora proći od posljednje primjene kemijskog sredstva za zaštitu bilja do berbe ili žetve. "Suvremeni" se insekticidi ponašaju kao dio biljke i polako ali sigurno ubijaju SVE koji ju namjeravaju pojesti - uništiti uključujući i vrstu koja smatra da ih je izmislila - "Homo sapiens".

Međunarodna skupina stručnjaka koja se bavi oprašivanjem, uključujući profesore na University of Guelph, objavila je drugi po redu sažetak sa znanstvenim dokazima o učincima neonikotidnih pesticida na pčele.

Izvješće je objavljeno prošli mjesec u Proceedings of Royal Society B.vodećem biološkom istraživačkom časopisu posvećenom brzim publikacijama i širenju kvalitetnih istraživanja.

"U kojoj će mjeri neonikotinodni insekticidi naštetiti pčelama i drugim oprašivačima je jedno od važnijih spornih pitanja s kojim se znanstvenici koji se bave okolišem moraju uhvatiti ukoštac", pojasnio je prof. znanosti Nigel Raine.

Više je od 400 provedenih studija objavljeno na tu temu u posljednjih desetak godina, često predstavljajući međusobno proturječne rezultate, čineći ih teško razumljivim za poljoprivrednike, savjetodavne službe ali ponekad i same znanstvenike.

Prof. znanosti Nigel Raine sa timom objavio je prve rezultate u svibnju 2014. godine. Od tada, objavljeno je u svijetu više od 80 novih istraživanja.

"Naš cilj je da rezultati dobiveni u studijama djeluju kao pošteni brokeri, pružajući razumljive i jasne dokaze, njihove moguće prednosti ali i ograničenja, no bez donošenja bilo kakvih izravnih preporuka", rekao je Raine.

Dvije recenzije pružaju sveobuhvatni pregled trenutnog znanstvenog razumijevanja neonikotinoidnog utjecaja na oprašivače. Takve informacije se moraju uzeti u obzir u širem kontekstu, u interakciji čimbenika koji međusobno utječu na zdravlje oprašivača, rekao je Raine.

On je dodao kako je unatoč mnogim istraživanjima o aspektima ove uvijek zanimljive teme, znanstvenici imaju samo ograničene dokaze o tome kako se oprašivačka populacija bori sa neonikotinoidnim korištenjima u poljoprivrednoj proizvodnji pa i kako će se ponašati kod ograničene upotrebe istih.

"Insekticidi su dizajnirani da ubiju kukca nametnika. Pčele ali i mnogi drugi oprašivači također su insekti koji će nakon izloženosti biti žrtve insekticida ukoliko je razina dovoljno visoka.", rekao je Raine istovremeno se pitajući u kojoj mjeri razina izloženosti imaja utjecaj na oprašivače?

To varira vjerojatno ovisno o mnogim drugim trenutnim čimbenicima, uključujući vrstu insekticida, način njegove primjene ali ina to na koje se oprašivače to odnosi.

Najnoviji dokazi upućuju na to da su bumbari i solitarne pčele nešto više pogođeni neonikotidima od na primjer medonosnih vrsta pčela koje imaju koliko toliku zaštitu zbog općepoznate korisnosti i selektivnog ciljanog uzgoja.

The best bookmaker bet365

Free Premuim Templates by BIGTheme