Listopad 18, 2017

The Best bookmaker bet365 Bonus

Nagli industrijski razvitak kojem smo i sami svjedoci te demografska ekspanzija bitno mijenjaju naš okoliš. Industrijskim onečišćenjem i kontinuiranom sve većom upotrebom pesticida promijenili smo odnose u prirodi. Naočigled se smanjuju životinjske i biljne vrste a obje direktno ili indirektno ovise o korisnim i nekorisnim oprašivačima. Jedan od najbrojnijih time i vrlo bitan za sve nas je medonosna pčela. Gotovo je nevjerojatno kako još postoje ljudi koji svoje poljoprivredne nasade prskaju u vrijeme najintenzivnije cvatnje čime rade direktnu štetu kao prvo sebi, zatom pčelarima a na kraju i kompletnom okolišu.

zlatošipkaPosljedice globalnog zatopljenja su svima "u ustima", svi vole "propovjedati" o globalnom zatopljenju a kada treba poduzeti konkretne korake u cilju smanjenja ili zaustavljanja istog prstom se upire uglavnom na druge. Prema svemu sudeći porast ugljičnog dioksida u atmosferi kojem također svakodnevno svjedočimo negativno utječe i na hranjivu vrijednost biljaka, odnosno količinu proteina u peludi koju pčele sakupljaju i koja im je nužna za prehranu i dalji razvoj zajednice.

Nedavno završena znanstvena istraživanja utjecaja povećanja ugljičnog dioksida na zlatošipku, korisnu kasnoljetnu kontinentalnu pčelinju pašu, pokazala su kako je koncentracija peludi pala za čak oko trećinu od početka industrijske revolucije do početka 21. stoljeća.

Prethodna istraživanja su pokazala da povećanje ugljičnog dioksida može smanjiti hranjivu vrijednost i kod biljaka poput pšenice i riže koja su se odnosila na ljudsku prehranu no ovo novo za zlatošipku je prvo takvo ciljano istraživanje učinka CO2 na pčelinju ishranu.

"Hrana za pčele u prirodi je dakle manje hranjiva nego nekad" pojasnio je za medije Jeffrey Dukes, koautor studije i profesor šumarstva i prirodnih resursa i biološke znanosti. "Naši rezultati također pokazuju da se kvaliteta peludi i dalje smanjuje te će se nastaviti smanjivati u budućnosti. To nije neka velika sretna vijest za pčele".

Autohtone vrste pčela oslanjaju se na cvjetnice i one su im nužan izvor energije i hrane. Dok je nektar primarni izvor energije pčelinjih zajednica, pelud im je jedini izvor proteina. Pelud je bitna za razvoj pčelinje ličinke i pomaže u održavanju imuniteta same pčele te ih štiti od parazita.

Zlatošipka, trajnica koja cvate od kraja srpnja sve do listopada, na mjestima gdje raste nudi pčelama zadnju pelud prije zime. Pčele ulaskom u zimu moraju pohraniti značajne količine peludi kako bi mogle krajem zime othraniti svoje buduće naraštaje koji im znače opstanak zajednice. Pad proteina u peludi potencijalno može ugroziti pčelinje zdravlje i sam opstanak te oslabiti sposobnost pčela da prezime u kontinentalnim djelovima rekao je Jeffery Pettis koautor studije i istraživanja inače entomolog u US Department of Agriculture je Agricultural Research Service.

"Loša prehrana pčele vodi direktno u kolaps", pojasnio je. "Prethodna istraživanja na koja su se nadovezali pokazala su kako pčele žive znatno kraće ukoliko se hrane sa peludi niže kvalitete."

Međutim, da ova studija procjenjuje samo razinu proteina u peludi proteina i ne odnosi se na utjecaj smanjenja bjelančevina kod zdravlja pčela pa rad na tom istraživanju treba nastaviti.

The best bookmaker bet365

Free Premuim Templates by BIGTheme