Studeni 19, 2017

The Best bookmaker bet365 Bonus

Tla koja sadrže više humusa i gline imaju veću apsorcijsku moć od na primjer pjeskovitih i to je činjenica. Činjenica je isto tako da se u javnosti šire brojne dezinformacije o GMO-u. Strah od GMO-a opravdan ili neopravdan ne bi trebao biti ciljano selekcijski već temeljen na činjenicama.

Činjenica je da je teško za očekivati da jedan dr.sc.Malenica koji je predsjednik Hrvatske udruge genetičkih inženjera govori bilo što loše o GMO nasadima. Ciljano vrlo vjerojatno selekcijski uređen tekst njegovog intervjua ima za cilj uvjeriti javnost kako GMO nije štetan i kako je firma Mosanto (i neke druge) firma koja tamo gdje je prihvate donosi blagostanje i sreću. Moguće i donosi, ali dioničarima koje najmanje brinu Mosantovi ukupni i dugoročni učinci na okoliš.

U nastavku napisat ćemo činjenice koje se često namjerno "zaboravljaju" pa tako i u ovom  intervjuu u isticanjima prednosti GMO nasada, mogli bi ih nabrajati cijeli dan no danas u 21. stoljeću i sami ćete znati vagnuti što i kako vas uskointeresni lobiji ciljano marketinški truju informacijama.

Činjenica je kako Mosantov GMO kukuruz troši više gnojiva od bilo kojeg drugog usjeva. No to u gore spomenutom moguće cenzuriranom i filtriranom intervjuu nije spomenuto.

Sintetička dušična gnojiva odgovorna su za trovanje opskrbe vodom u otprilike dvije trećine SAD-a. Istovremeno su odgovorna, odnosno glavni uzrok u više od 400 mrtvih oceanskih zona diljem svijeta uključivši Meksički zaljev, obale Kalifornije i Oregona.

Činjenica je kako su Mosantov poljoprivredni pakao osjetili su i ljudi i životinje u Argentini i Brazilu. Monsantova genetski modificirana soja je tamo glavni uzrok krčenja šuma. Brisanje s lica zemlje ogromnih za naše pojmove 277,000 hektara godišnje nezamislivih i nezamjenjivih šumskih i močvarnih prostranstava koja i do 20% generiraju stakleničke plinove, a to samo kako bi se tamo u izoliranom području uzgajala GMO soja firme Mosanto je potpuna ludost. Ludost koju su platile životom biljne, životinjske vrste ali i ljudi.

Dr.sc. Malenica zaboravio je u intevjuu navesti kako sasvim suprotno od GMO marketinga, primjerice firme Mosanto, koji tvrdi kako njihovi usjevi uzimaju više od dostupne im kapi vode te da su dušična gnojiva lako topiva u vodi ona u stvari cjede tlo jer im je potrebno za rast dvostruko više vode od FREE GMO nasada. To je činjenica do koje su došli znanstvenici istraživanjem i na primjerice RoundupReady usjevima koji pak ne mogu opstati ako iste ne tretirate Roundup herbicidima koji su prilokom upotrebe priča za sebe. Kako se u svijetu gdje je zasađen GMO pokazao kao vrlo invazivan promjene se dakle ne dešavaju samo promjenom mikroklime jer se ti nasadi isplate samo u ogromnim monokulturama te miserioznim uginućem pčela i ostalih oprašivača iznad zemlje već se promjene dešavaju i ispod zemlje. GMO bilje dakle ne stvara plodno tlo i humus već pustinju.

Nije i ne može biti isto ako mijenjamo navike jedne vinske mušice, dosadnog komarca ili kompletne prirode na način da to dugoročno vodi ka uništenju. Tvrditi da nešto nije štetno a ne provesti do kraja ispitivanja ili zataškavati je štetno priznali to neki znanstvenici ili ne.
Spašavanje planeta od firme Monsanto dakle ne sastoji se samo od prestanka konzumiranja GMO hrane koja nije dovoljno ispitana. Potreban je kompletan bojkot tvornički uzgojene hrane, potrebno je sa invazivne i kemijske poljoprivrede prijeći na prihvatljiviju lokaliziranu - organsku poljoprivredu. Svjet prepustimo li ga korporacijama poput Mosanta spreman je za katastrofu. Mosanto je, gdje se god pojavi, spreman u kratkom roku zagaditi sve oko sebe, svaku pa i najmanju kariku u lancu prijeteći temeljima života na zemlji.

Možda se kako tvrdi dr.sc. Malenica i bez Mosanta dešavaju u prirodi promjene, no dr.sc. Malenica je zaboravio slučajno ili ne napomenuti kako se one prirodnim putem dešavaju toliko sporo da se svaka karika u lancu stigne i može na tu promjenu prilagoditi.

Dobra vijest je da je agro-ekološke i organske metode mogu još uvijek preokrenuti prijetnju koju stvara korporacijski kapital te pohlepa za zaradom i može održati dostatnu proizvodnju hrane za sve buduće generacije.

Mosanto: proizvodimo više kako bi više mogli bacati!

Opravdanje sadnje GMO nasada koji nas dugoročno uništavaju uz izliku kako se tako proizvodi više pada u vodu kada se zna koliko hrane se svakodnevno zbog viška proizvodnje baca.

The best bookmaker bet365

Free Premuim Templates by BIGTheme