Veljača 18, 2018

The Best bookmaker bet365 Bonus

Prije nego smo shvatili kako su nas ... istraživanjima preveslali

Nekad davno kad smo još živjeli u EX državi "zaostalog balkana" uzgajali smo kako bi se prehranili vrlo, vrlo debele i jako masne svinje. Čvarci su bili sveprisutni jeftini i slasni, meso masno i prirodno. Istovremeno bili među mršavijim skupinama, rekli bi stari zagorci - šlank. Onda su nas, kao tamo neki debeli ljudi sa zapada, znanstveno uvjeravali kako jedemo (pre)masno i nekvalitetno te da to kao deblja pa nam ponudili (prije zadnjeg rata devedesetih u EX YU) moderne pasmine šlank svinja i fast food. Danas moderna poljoprivredna gospodarstva, tzv. OPG, uzgajaju nemasne-mršavije svinje dok smo mi koji ih jedemo sve deblji i deblji. Ovo nije znanstvena studija urednika portala pcelarstvo.hr već činjenica koju je teško rekli bi stanovnici sjeverozapadnog djela "Lijepe naše" gotovo pa nemoguće opovrgnuti. 

No vratimo se mi bolje pčelarstvu i svijetu u kojem teče med i mlijeko... Na primjer: krave su nam sve bolesnije, sve ih manje ima ali mlijeko je sve jeftinije. Takva je moguće i sudbina pčela i pčelara: Da ih ima sve manje, a da med bude sve jeftiniji.

pčele

Pčelarstvo sa malim gubicima i visokim prinosima: Mit ili istina

Pčelarstvo nije Fast food, no dobro nije baš ni Slow food to je više za "pužarstvo". Pčelarstvo je fina grana poljoprivrede, tvrdio je svojevremeno pokojni kolega zaljubljenik u pčele i fotografiju Farkaš "dijagnoza", no nikad nije do kraja svojim lječničkim riječima objasnio kakva točno dijagnoza. Rak, upala slijepog crijeva ili karijes?

Nekad davno u dalekoj prošlosti prije nego je rođen i najstariji danas živući pčelar, pčelarilo se mnogo ležernije i praktičnije. Pčelarilo se onim što je bilo ponuđeno u još nezagađenom industrijaliziranom svijetu kojem su riječi "klimatske promjene" bile i zvučale poput znanstvene fantastike. Danas pčelariti na takav način jednostavno nije moguće iz nekoliko razloga. Jedan je opće prepoznat kao opasnost: varoza pčela. Drugi je prenagla promjena klime da bi se pčele prilagodile sasvim novim uvjetima života nakon prisilne kakve takve prilagodbe unutar pčelinjaka.

Danas je cilj svakog hobiste da u što je moguće kraćem vremenskom roku postigne "olimpijske norme" u prihodima te da oni budu sa što manjim gubicima. Svjedoci smo nažalost da je stvarnost dosta drugačija, prinosi su sve manji (po radnoj zajednici), a gubici su sve veći i veći.

Moramo li mi prema tvrdnjama nekih piti ili ne osam čaša vode na dan je nebitno, bitno je da nam je na raspolaganju kad smo žedni. Sreća pa je imamo u izobilju još uvijek, no imaju li i SVE naše pčele pristup čistim izvorima pitke vode, ne prehladne i ne prevruće, u blizini pčelinjaka? Ako nemaju trebale bi imati, bez obzira da li se radi o selećem ili stacioniranom pčelinjaku, eko-bio ili neeko-nebio, bez obzira na to kakvu ste vi studiju o tome čitali jučer.

Pet neznanstvenih činjenica o suvremenom pčelarstvu danas:

1.Pčelari nerjetko lažu o vrsti, vremenu i načinu tretmana

Pčelari vole isticati svoje napredne tehnike pčelarenja kao jedine ispravne, njihovi tretmani nerjetko se prikazuju kao najuspješniji i čudo 21. stoljeća. Ne samo da lažu o načinima tretnama (dozvoljenim i nedozvoljenim) već kao da nisu svjesni da njima to najviše šteti lažu i o svim rezultatima uključivši i godišnje prinose meda po košnici. Zašto je tome tako znanstvenici još nisu krenuli istraživati.

2.Sukob interesa

Sjećate li se izmišljene studije i u rangu paranormalnih sposobnosti jednog penzioniranog TV voditelja čije vradžbine smo opisali kao potencijalno opasnim za opstanak pčela u regiji? Kad jedna takva nevidljiva vradžbina počinje delovati nitko ne zna čak ni taj TV voditelj koji ju provodi. Navodno su htjeli s nama i na sud, a niti su spasili pčele kao što su obečali, niti pčelare, niti se koliko imamo informaciju više igdje oglašavaju. To je laički gledajući moguć sukob interesa (poput uzmi lovu i bježi) u pčelarstvu u blažoj varijanti, kakav je u onoj "žešćoj" bolje da vam ni ne opisujemo. Istraživanja financirana od strane uskointeresne pčelarske industrije mogu biti opasnija od varijante da se istraživanja niti ne provode. Sjetite se primjerice najvećih ubojica  21. stoljeća više ili manje korisnih oprašivača, Monsanta, Bayera ... i njihovih lobista. Ti su u stanju sami sebe otrovati kako bi vas uvjerili u to da samo njihova izmišljotina može spasiti čovječanstvo od propasti i/ili gladi.

3.Neke su studije izmišljene, netočne pa čak i kontradiktorne

Na internetu ali i ciljanim predavanjima po pčelarskim skupovima koje organiziraju amaterske udruge danas možete vjerovali ili ne slušati bapska naklapanja u rangu "trla baba lan da joj prođe dan". Ne samo da ih kao takve može demantirati svaki imalo educiraniji pčelar već im se zbog navedenog po kuloarima smiju i najneupučeniji pčelari početnici.

4.Prava su kontrolirana istraživanja skupa

Kod nas se u široj regiji uglavnom ne provode već se prepisuju i citiraju. Često, iz nama nepoznatih razloga, potpuno netočno. Treba znati da nisu sva istraživanja jednaka. Na primjer opservacijska istraživanja ne moraju dati iste rezultate kao na primjer eksperimentalna. Također prikupljanje podataka u jednoj vremenskoj zoni ili podneblju može dati različite podatke od prikupljenih u drugoj zoni ili podneblju.

5.Pčele unutar zajednica ne reagiraju uvjek jednako

Posebno se to odnosi na izmišljene kao studije u kojima pčelar-znanstvenik izmišlja uspoređujući pčele u prirodi sa onima u košnici. To ne samo da nije usporedivo već je potpuno besmisleno svoje teorije bazirati na tome jer niti su sve pčele jednake niti su uvjeti u kojima žive isti.

I za kraj: Kad prođete sitom i rešetom po predavanjima, ocjenjivanjima, pčelarskim skupovima, tiskanoj literaturi i podacima prikupljenim s interneta i dalje ostaje pitanje kojim podacima i istraživanjima vjerovati. U obzir bi trebalo uzeti sva vama dostupna istraživanja te ih usporediti postoji li veza i nakon toga prilagoditi vama, vašim mogućnostima, znanju, vremenu i pčelinjaku. (akarlovic)

The best bookmaker bet365

Free Premuim Templates by BIGTheme