Studeni 19, 2017

The Best bookmaker bet365 Bonus

Bayer i Monsanto uskoro prema najavama i službeno postaju jedno te isto. Spajanjem Bayera i Monsanta spajaju se dvije naizgled različite no u suštini dvije vrlo komplementarne tvrtke.

Sranje + sranje = novo ubojitije pakiranje

Spajanje kako glasnogovornici tih firmi navode ima za cilj naći rješenje jednog od najvećih izazova budućnosti: kako se hraniti još 3 milijarde ljudi u svijetu do 2050. godine na navodno ekološki održiv način (?). To bi bilo u stvari odlično da se iste ne bave prije svega proizvodima na bazi kemije i to one prilično štetne ili koja u najmanju ruku stvara ovisnost.

Bayer i Monsanto su pred stvaranjem globalnog predvodnika u poljoprivredi koji imaju za cilj stvaranje "naprednih" rješenja za uzgajivače i stvaranje vodećeg inovacijskog plodnog tla za sljedeću generaciju poljoprivrednog uzgoja koje im dugoročno osigurava punu monopolističku kontrolu hrane. Dakle skrivene ali pročitane namjere su sljedeće: budete li željeli proizvoditi hranu bit ćete ovisni o njima, a budete li se željeli prehraniti opet ćete ovisiti o upravo njima. Koliko je to opasno ne treba ni pisati.


Kompanija Bayer u svom portfelju, budete li ga danas sutra išli istraživati, sadrži između ostalog proizvode za zaštitu biljaka i životinja. Unutar odjela Crop Science pak nude širok raspon proizvoda koji uključuju
sjemenje, rješenja za zaštitu usjeva koja se baziraju prije svega na kemijskim načinima djelovanja u poljoprivredi. Reklamiraju se kao firma koja brine o zdravlju životinja, kao i poljoprivrednika, veterinara i vlasnika ljubimaca putem inovativnih lijekova i rješenja. Istovremeno njihovi proizvodi uništavaju cijeli niz više ili manje korisnih oprašivača inače bitnih za opstanak nama do sada poznatih vrsti biljaka uključujući bumbare i pčele.

Tretirana sjemena, insekticidi, herbicidi, pesticidi, kontaktni i sistematički fungicidi samo su dio njihova asortimana koje proizvode navodno zbog kako ističu očuvanja svjetskih zaliha hrane uključujući i osiguranje veće proizvodnje nečeg što već sad proizvodimo toliko puno da se najveći dio baca i uništava, navodno zbog zdravlja ljudi čime se ođenneizostavno stvara ovisnost o njihovim proizvodima dok su izlječenja jednaka ili ravna nuli, zbog očuvanja biljaka koje su sami proizveli nauštrb prirodno otpornih tisućama godina očuvanih i prilagođavanih autohtonih biljnih vrsti te navodnog očuvanja zdravlja životinja koje nikad bolesnije nisu bile. Od kad su intenzivno krenuli u očuvanje zdravlja životinja poput primjerice pčela bilježimo kontinuiran i do sad neviđen pad te populacije u svijetu.

Kompan
iji Monsanto Sjeverna i Južna Amerika postala je premala ovime bi se daleko lakše probili na tržište Europe gdje Bayer ima veći pristup, ali i što je bitnije u cijeloj toj famoznoj bajci brige tih i sličnih korporacija za čovječanstvo, utjecaj u politici. Ipak je to gigant iz Njemačke izrastao kako su nam otkrili Wikileaksovi dokumenti na nacističkom kapitalu i nacističkim temeljima. Clothianidin koji Bayer proizvodi je visoko toksičan u svakom kontaktu no ni firma Monsanto nije po tom pitanju naivni početnik.

Monsanto Co. i Argentina objavili  su ove godine ugovor vezan uz prikupljanje SVE dobiti GMO soje, a čime je završio godinama vođen spor između najveće svjetske sjemenske tvrtke i trećeg po veličini uzgajivača usjeva. Zna se naravno tko je tko, tko ima novaca i tko je izvukao deblji kraj.

"Država će prema ugovoru imati potpunu kontrolu nad komercijaliziranim sjemenjem kako bi se osigurale privatne tvrtke kao što su Monsanto da će biti u mogućnosti naplatiti kompletnu dobit vezanu uz sjemenje isplate. To je duh rezolucije."  rekao je ministar poljoprivrede Ricardo Buryaile na konferenciji za novinare u Buenos Airesu.

Sporazum predstavlja navodni kulturni pomak za argentinske farmere, koji su u pravilu su izbjegavali plaćati dobit za GMO sjemekupljen od dobavljača koji nisu predstavnici Monsanta.  Naime prilikom ulaska u bilo koje područje Monsanto zaštiti svoje, odnosno GMO  sjeme pa time dobija monopol u distribuciji. Kako se GMO biljka u pravilu ponaša kao invazivna vrsta naspram autohtonih oprašivanjem vrlo brzo svo bilje poprima GMO odlike pa je nemoguće uzgojiti kulturu bez GMO naznaka. To je kasnije laboratorijski lako dokazivo i svi koji se bave poljoprivredom kupili sjeme ili ne plačaju firmi koja je to GMO sjeme zaštitila. Za Monsanto dakle taj ugovor bi trebao itekako pomoći u povećanju nemalog prihoda u trećem po veličini tržištu nakon SAD-a i Brazila koji su pokorli prije toga.

Argentinsko Loše Sjeme Zla

Industrija soje cvate, ali što je sa utjecajem na stanovništvo Argentine i njihove zemlje? Prema rezoluciji, argentinski sjemenski institut, nadgledat će otkrivanje SVIH usjeva Monsantovog Intacta GMO sjemena soje. Bit će i dopušteno laboratorijsko ispitivanje sjemena koje se prodaje na regionalnim burzama žitarica. Ove sezone je tamo za usporedbu samo soje posađeno 56 milijuna metričkih tona, kolika je dobit u cijeloj priči možete možda samo zamisliti. 

Argentinski izvozni bum za veći dio prošlog desetljeća u kojem je Argentina gradila uglavnom na genetski modificiranoj soji  i agresivnoj uporabi pesticida dobija ugovorom točku na i. Jedni tvrde kako se gospodarstvo oporavilo, drugi pak kažu da su posljedice tog rasta dramatičnan val u stopama raka, oštećenja ploda te legalizirane krađe zemljišta prenosi portal aljazeera.com

Argentintinski najbrži rast u Južnoj Americi ima svoju cijenu o kojoj se informacije cenzuriraju, navodno izazvane razorne deformacije kod djece pojavile su se nakon dolaska "Sjemena Zla".

Argentinska se bioraznolikost ubrzano smanjuje, zemlja je zasićena pesticidima koji ulaze u organizam ljudi. Više od 18 milijuna hektara obuhvaćenih GMO sojom zahtjeva više od nezamislivih 300 milijuna litara pesticida. Lječnik Seveso koji kako navodi liječi ovdje ljude više od 30 godina te bolesti prije pojave GMO Sjemena Zla i neizostavnih pesticida koji prate to sjeme jednostavno nisu postojale.

(tekst:akarlovic foto: wikimedia.org)

The best bookmaker bet365

Free Premuim Templates by BIGTheme