Siječanj 22, 2018

The Best bookmaker bet365 Bonus

Mađarski pčelarski savez objavio je na svojim web stranicama članak kako su analizom utvrdili da NEREGISTRIRANO SREDSTVO - samoprozvani lijek protiv varoze pčela porijeklom iz Srbije naziva HERBA STRIP (gornja slika preuzeta sa stranice SPOS-a), zapravo sadrži sintetske akaricide AMITRAZ i AKRINATRIN u svom sastavu. Ako bi se to pokazalo kao istinito bilo bi identično onom kao što su svojevremeno imali odnosno koristili pčelari iz Slovenije koji su koristili neregistrirano sredstvo proizvedeno u kućnoj radinosti. Uz eterična ulja letvice HERBA STRIP kako su otkrili mađari sadrže 0,03 mg amitraza i 1 mg akrinatrina

SPOS - pčelarski savez Srbije upozorava pčelare kako to sporno sredstvo NIJE registrirano te da se u Srbiji inače raju za samoprozvane pčelarske vunderkinde i samoprozvane kojekakve inovatore glede sredstava za "lječenje" pčela trenutno legalno prodaje i koristi ukupno pet sredstava za suzbijanje koja su registrirana prema svim Zakonima u Srbiji a to su:

1) APILIFE VAR (timol, levomentol, kamfor i ulje eukaliptusa)

2) APIGUARD (timol)

3) CHECKMITE (coumaphos)

4) FURMITOM (mravlja kiselina)

5) VAROTOM (fluvalinat)

Slika HERBA STRIP :SPOS


Iako je na sredstvu (NEREGISTRIRANOM) pisalo dakle kao da je sastav ono što bi savjesni pčelari željeli čutianalizom se pokazalo drugačije. Sam akrinatrin koji su otkrili mađari kao sastav spornog HERBA STRIP-a a kako je pojasnio na svom webu SPOS - neregistriranog sredstva, inače spada u piretroide koji su učinkoviti insekticidi u širokoj upotrebi: u kućanstvima i u poljoprivredi, šumarstvu i komunalnoj higijeni.

Nalaze se u pripravcima opće uporabe:

  • insekticidnim aerosolima protiv komaraca i drugih insekata
  • repelentima za komarce u obliku isparivača i tableta
  • insekticidnim šamponima za liječenje ušljivosti u ljudi
  • šamponima za kućne ljubimce  
  • pripravcima protiv nametnika na sobnom i vrtnom bilju

Za isti je još davnih devedesetih godina prošlog stoljeća utvrđeno kako njegovom upotrebom postoji realna opasnost od rezidua te varroa na isti razvija rezistentnost pa postaju osim što su štetni više ili manje - neučinkoviti. Pojavom rezistentnih grinja pčelari naime instinktivno vremenom u strahu da ne izgube pčelinje zajednice povećavaju korištene doze lijekova, koriste sva dostupna sredstva bilo registrirana bilo neregistrirana čija je djelotvornost čestu upitna, čiji sastav je neprovjeren (vidi ovaj i slučaj u prije u Sloveniji).


Amitraz koji je također pronađen u sredstvu iz Srbije korstio se u suzbijanju grinje nametnika -  varoe, a isti djeluje na živčani sustav grinje ali nažalost i pčele. Također postoji realna opasnost od rezidua te opet na isti varroa razvija rezistentnost tako da je upitna dulja upotreba jer radi više štete nego koristi makar vam samoprozvani pčelarski eksperti tvrdili drugačije.


Svjetski je trend selekcija medonosnih vrsta pčela na tolerantnost na varozu te što je moguća manja upotreba kemikalija, korištenje alternativnih metoda suzbijanja nametnika organskim kiselinama te esencijalnim uljima.

Cilj svakog imalo savjesnog pčelara koji drži do sebe je prijelaz sa otrova i primjena na primjer vrlo učinkovitog timola, doduše nešto skupljeg od otrova za buhe i uši. Upotreba mmravlje i mlječne kiseline uz oksalnu trebala bi pčelarima do pronalaska drugih načina borbe biti prioritet. Nikako i nikad upotreba otrova i insekticida koje osim grinjama štete i pčelama no štete i proizvodima od kojih pokušavaju živjeti.


The best bookmaker bet365

Free Premuim Templates by BIGTheme