Studeni 19, 2017

The Best bookmaker bet365 Bonus

Što je to CCD ili kolaps pčelinjih zajednica kad velika većina pčela iz košnice jednostavno nestane ostavljajući za sobom obilje uskladištene hrane te poneku šaku živih pčela sa ili bez matice. CCD uzrokuje u svijetu enormne ekonomske gubitke kroz smanjenu poljoprivrednu proizvodnju a procjenjuje se šteta od cca 200 milijardi USD samo u 2005. godini.

Postoje najrazličitije teorije zavjere uzroka sve većeg pada broja oprašivača u svijetu. Kemikalije i njihova sve veća i veća upotreba u svim segmentima ljudskog djelovanja su jedna od njih, neke pak se povezuju sa sve češćom upotrebom kemiskih sredstava namjenjenih toplokrvnim životinjama u cilju "liječenja" medonosnih vrsta pčela.

Dugoročno gledajući jednostavno je neodrživ način tretiranja u kojem je utjecaj na pčelinju zajednicu uključuje sve od herbicida, pesticida do najrazličitijih kemikalija koje pronalazimo u domaćinstvu. U zemljama, a radi ispitivanja neželjenih ekoloških i zdravstvenih učinaka na oprašivače pa tako i na pčele, postoje brojna testiranja novih novih i novih kemikalija koje izravno i neizravno htjeli mi to ili ne utječu na zdravstveni stanje pčele, njihovu genetiku i prirodnu sposobnost prilagodbe promjenama u okolišu koje su više manje izazvane ljudskom aktivnošću.

Svaka ljudska aktivnost proizvodi otpad, iako većina sintetičkih kemikalija navodno za ljude nije štetna, u otpadu na primjer koji svakodnevno proizvodimo nalaze se sirovi ne, hrana, minerali, sintetičke kemikalije, neopasne i opasne tvari, manufakturni proizvodi... Ljudsko crpljenje vode raste iz desetljeća u desetljeće što direktno i indirektno htjeli mi to ili ne utječe i na okoliš.

Sve veći gubitak bioraznolikosti može se promatrati i kao gubitak nekih danas poznatih vrsta. Trenutačne su stope izumiranja 100 do 1000 puta veće u odnosu na one bilježene prije utjecaja ljudske vrste. 

Šume koje nemilosrdno krčimo čuvaju bioraznolikost, štite kvalitetu vode, održavaju tlo i kvalitetu tla, osiguravaju gorivo i farmaceutike, te pročišćuju zrak.  Ljudska težnja za zelenim gradovima i održivim parkovima i vrtovima ne mogu nadoknaditi stres oprašivačkog svijeta izazvan dugotrajnim sušnim razdobljima i ekstremnim vremenskim prilikama. Gradonačelnici četiri svjetske metropole su već ustvrdili kako su klimatske promjene jedan od najvećih izazova s kojima se suočavamo ali ne mogu nadoknaditi niz tvari koje prebrzo gubimo a nužno potrebnih za život poput vode, kisika, ugljika, dušika ... 

Nedavna istraživanja su otkrila da je čak u godinu dana tri milijuna ljudi umrlo i milijuni ljudi obolilo zbog posljedica nečistog zraka. Kako su pčele izuzetno osjetljive, daleko osjetljivije od ljudske vrste treba li se posebno čuditi što se bilježi pad njihova broja?

Gubitak prirodnih staništa oprašivača koji nastaje ljudskim utjecajem na tlo preko poljoprivrede i šumarstva ne može nadoknaditi gradnja umjetnih nastamba unutar stacioniranih ili selećih pčelinjaka makar svi oni nosili predznak eko ili bio.

Pčelari svjesno ili ne na štetne učinke potencijalno invazivnih vrsta reagiraju sumanutom sadnjom novih nasada što dugoročno gledajući opet u oprašivačkom svijetu zahtjeva određenu prilagodbu. Invazivne vrste korova prenešenih iz drugih kontinenata naoko su zanimljivije pčelama pa je to "opravdanje" za gušenje staništa vrstama koje su na nekom području oprašivačima pružale stanište i hranu tisućama godina. Njihov devastirajući učinak na prirodnu bioraznolikost baca se pod tepih, jer koga ipak briga što ostavljamo budući naraštajima iza sebe?

Kako razumno objasniti "vapaj" saveza pčelarskih udruga, koji sam sebe u Hrvatskoj naziva kao krovnim, za legalizacijom upotrebe amitraza čija je kemijska formula C19H23N3? Hrvatski pčelarski savez, koji pčelari u Hrvatskoj nazivaju još i Hrvatska pčelarska sramota, radi naime na stavljanju amitraza na listu dozvoljenih lijekova za tretiranje protiv varoze pčela.

Amitraz naime za one koji to još nisu imali prilike pročitati djeluje kao insekticid i kao pesticid. Izravno djeluje na središnji živčani sustav, iako šteti i sisavcima amitraz je za njih nešto manje štetan nego primjerice na svijet kukaca kod kojih izaziva trenutnu paralizu i brzu smrt. Hrvatskom pčelarskom savezu možda smatraju kako je brza paraliza i smrt bolje rješenje od patnje i polakog odumiranja izazvanog djelovanjem ljudi i pčelara od svega gore navedenog. Kako amitraz djeluje kao insekticid što znači da se upotrebljava za suzbijanje insekata potpuno je nejasno kako itko tko je na ovaj ili onaj način povezan sa pčelama, tko između ostalog u većem ili manjem omjeru živi od njih, može tražiti legalizaciju upotrebe nečeg što im šteti. No savez kojeg pčelari zbog njegova izravnog kršenja njihovih Ustavom i Zakonom zajamčenih prava pogrdno još zovu i Hrvatska pčelarska sramota s očito pravom nosi taj naziv. (akarlovic)

The best bookmaker bet365

Free Premuim Templates by BIGTheme