
Nastavlja se uspješna misija HPS 112
U sklopu priprema za nadolazeću pčelarsku “sezonu rojeva”, Hrvatska pčelarska služba 112 (HPS 112) provodi godišnju obnovu podataka i evidencije svojih volontera. Iz Službe stoga upućuju javni poziv svim građanima, ali i pčelarima koji još nisu u sustavu, da se uključe u ovu hvalevrijednu ekološku misiju.
HPS 112, izvorno pokrenuta u Varaždinu davne 2004. godine u udruzi Pčelarstvo online pod nazivom “SOS roj pčela”, danas djeluje kao najorganiziranija volonterska mreža takve vrste u Hrvatskoj i Europi. Cilj je nakon mijenjanja naziva i na nacionalnoj razini u organizaciji priključenja udruge Pčelinjak i dalje isti – humani prihvat i zbrinjavanje rojeva pčela koje se dosele na stambene objekte, vrtove ili javne površine, bez njihovog uništavanja i bez naknade za građane. Obje udruge danas uspješno koordiniraju u suradnji s drugim udrugama u organiziranom humanom načinu zbrinjavanja rojeva pčela na dojavu građana.

Urbani otoci sigurnosti: Zašto pčele bježe u gradove
Iako se na prvu može činiti neobičnim, najveći pritisak rojeva pčela danas se bilježi upravo u urbanim središtima – od centara Zagreba, Splita, Rijeke pa do manjih gradova poput Varaždina i Pule. No, to nije slučajno.
Prema zapažanjima dugogodišnjih volontera HPS 112, pčele sve češće napuštaju zagađena poljoprivredna područja i sele se u gradove, gdje je uporaba pesticida na ukrasnom bilju znatno manja nego na intenzivnim poljoprivrednim usjevima. Gradovi tako postaju svojevrsni “otoci sigurnosti” – s više raznovrsnog cvijeća u parkovima, vrtovima i na balkonima, a s manje izravnog izlaganja neonikotinoidima i drugim kemijskim sredstvima za zaštitu bilja.
Podatak da pčele biraju život pored ljudi, unatoč buci i asfaltu, zapravo je alarmantna poruka o stanju hrvatske poljoprivrede i ekosustava u ruralnim područjima. Stoga humani prihvat rojeva iz gradova nije samo usluga građanima – on je i čin očuvanja preostalih zdravih pčelinjih zajednica.
ZAŠTO PČELE BIEŽE U GRADOVE?
Hrvatska pčelarska služba 112 bilježi od svog osnutka sve više dojava iz urbanih središta. Paradoksalno, pčele bježe od poljoprivrednih površina tretiranih pesticidima i sele se u gradove – gdje je zagađenje kemikalijama manje. Gradovi im postaju “otoci sigurnosti”.
Zato svaki spašeni roj iz centra Zagreba, Splita, Osijeka ili Varaždina nije samo pomoć građanima – nego i spašavanje genetski zdravog pčelinjeg materijala. Pridružite se našem timu volontera ili nas kontaktirajte za humani prihvat roja ističu u koordinaciji HPS112.

Poziv volonterima i novim članovima
Kako bi usluga ostala učinkovita 0-24 sata dnevno, svi dosadašnji volonteri mole se da ažuriraju svoje kontakt podatke i područje djelovanja. Istovremeno, HPS 112 otvara upis za nove pčelare koji žele postati dio tima. Poziv je otvoren za pčelare iz svih hrvatskih županija koji su spremni volonterski izaći na teren prilikom dojave o pojavi roja .
“Naš je cilj imati barem jednog dežurnog pčelara u svakoj županiji koji može brzo reagirati. Rojevi su prirodna pojava, ali laičko rješavanje tog problema često završava tragično po pčele. Naš moto je spasiti ih i preseliti u sigurne košnice,” poručuju iz koordinacije Hrvatske Pčelarske Službe 112.
Kako postupiti u slučaju doseljenja roja?
Građani koji primijete roj pčela na svom posjedu ne trebaju paničariti niti posezati za insekticidima. Pčele su u roju koji traži stanište najmirnije jer su siti meda i nemaju maticu za obranu košnice. Jedina ispravna mjera je pozvati struku.
Poziv za pomoć (humani prihvat): Građani koji žele prijaviti doseljeni roj ili zatražiti edukaciju mogu se javiti na brojeve telefona dostupne na stranici https://hps112.com.
Podrška institucija i budućnost projekta
Projekt je prepoznat na najvišoj razini, služba je aktivno uključena i u sustave Civilne zaštite pojedinih gradova, poput Zagreba i Varaždina koji je nositelj certifikata “Prijatelj pčela” pokroviteljstvo je preuzeo i Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović.
Osim terenskog zbrinjavanja, volonteri HPS 112 tijekom jeseni provode i besplatne edukacije “O pčelama, osama i stršljenima” za vrtiće, škole i udruge umirovljenika.
