Mravlja kiselina (formic acid)

Mravlja kiselina (formic acid) je danas uz oksalnu (oxalic acid) kojom se tretiraju pčele samo kada nema legla najraširenija kiselina u borbi protiv grinje varroe u pčelarstvu. Upotreba mravlje kiseline kreće se od 15% – 85% koncentracije, uz napomenu da kod tretiranja većim koncentracijama mravlje kiseline od 65% može doći do klupčanja matice tako da je sigurnija upotreba 15% koncentracije u dugotrajnom tretmanu.

Mravlja kiselina je prirodni sastojak meda ali samo u određenom omjeru tako da tretiranje treba vršiti izvan glavnih mednih paša jer se njenom upotrebom omjer u medu može povećati. Tretman kod nižih temperatura se ne preporuča jer je tada isparavanje kiseline upitno/usporeno. Tada se preporuča upotreba organskih kiselina poput recimo Oksalne kiseline.

Sam tretman vrši se nakon glavnih pčelinjih paša na vanjskim temperaturama od 12-25°C najbolje je početi ga krajem dana – predvečer. Postoji nekoliko načina tretmana, a svi su bazirani na postepeno isparavanje mravlje kiseline unutar same košnice. Tako možemo tretman vršiti isparivačima mravlje kiseline, stavljanjem isparivača (spužva – spužvastih krpa) na podnice, direktno na okvire, ili između samih okvira.

Jedan od načina tretmana je i stavljanje karnistera sa 15% koncentracijom u prostor nastavka ili polunastavka ispod ili iznad. U svim tretmanima tremanima onemogućiti pčelama direktni dodir sa samom kiselinom te lagano višednevno isparavnje kiseline.

• Miješanje i rjeđanje kiseline:
• Mravlja kiselina 85% rjedimo na 60%

Nepotreban je strah pojedinih pčelara od rijeđenja kiselina, samo kao i kod drugih sredstava treba biti oprezan i pridržavati se uputa za korištenje.

• Koncentracija x volumen = iznos
• Volumen otopine ne mijenja količinu otopljene tvari
• Početna koncentracija (C ¹) puta (x) početni volumen (V ¹) mora biti jednak konačnoj koncentraciji (C ²) puta (x) konačni volumen (V ²):

Dakle … C ¹ x V ¹= V ² x C ² …….. brojčano bi to izgledalo ovako 0,85 x 1 = 1,41 x 0.6 (znači na 1 litar 85% mravlje kiseline dodaje se 0,4litara mekane / destilirane vode)

Ukoliko niste sigurni u koncentraciju mravlje kiseline tada umjesto da rijedite napamet koristite izračun pomoću specifične težine.

Približna specifične težine u gramima za jedan mililitar: 65% mravlja 1.150 • 85% mravlja 1.200 • 95% mravlja 1.230 • voda 1.000 g

UVIJEK SIPAMO KISELINU U VODU, NIKAKO OBRNUTO! Koncentracije mravlje kiseline od 62-68% nisu kritične za pčele i tretman će sa tim koncentracijama biti uspješan.

Brzi tretman mravljom kiselinom:
Na slikama je prikazano nekoliko načina primjene mravlje kiseline nazvane “šok terapija”. Radi se o krpama 20×20 centimetara koje natopimo mravljom kiselinom. Sam postupak ponavljamo 2-3 puta 60 % mravljom kiselinom iznad i između okvira u periodu od 7 dana [80% mravlja kiselina primjenjuje se umetanjem spužvice na podnicu].

Brzi tretman ima svojih nedostataka poput: burne reakcije pčela, prestanak zalijeganja matice i slično. Uz pretpostavku da vaša kolonija pokriva 10 okvira računajte 2 ml. po okviru pčela iako pojedine literature navode i količine od 3ml. po zaposjednutom okviru, iznad 3 mililitara ne bi trebalo ići.

Primjer brzog tretmana mravljom kiselinom u zajednici sa zaposjednutih 10 okvira pčela.

• dan prvi …stavljamo spužvastu krpu u košnicu (vidi sliku 1 desno) pažljivo ubrizgamo po cijeloj površini 20ml 60% kiseline.
• dan četvrti … pažljivo ubrizgamo po cijeloj površini 20ml 60% kiseline.
• dan sedmi … pažljivo ubrizgamo po cijeloj površini spužve 20ml 60% kiseline
• dan deseti … uklonimo spužvu iz košnice kako je pčele ne bi počele propolizirati ili iznositi iz košnice.
• Postavljanje vrećice sa mravljom kiselinom na okvire video:

Dugotrajan tretman mravljom kiselinom:
Kod dugotrajnih tretmana koriste se dva načina isparavanja kiselina:

• isparavanje pomoću isparivača (60-70 mravlja kiselina
• isparavanje
• Slika gore prikazuje primjere upotrebe mravlje kiseline dugotrajnim tretmanom obično 15-20% mravljom kiselinom. Ukoliko na košnici posjedujemo duboke podnice posudu možemo staviti i u nju što nam olakšava posao jer ne trebamo podizati ni otvarati samu košnicu.

Takav tretman traje oko 25 dana. Prednosti dugotrajnog tretmana su smanjivanje troškova rada i puta na pčelinjak jer se koncentracija kiseline ravnomjerno održava u košnici samostalno kroz duže vremensko razdoblje.

Reakcije pčela za razliku od brzog tretmana zbog slabije koncentracije gotovo da i nema. Sporiji tretman osobito dolazi do izražaja kada u pojedinim danima kada trebamo vršiti tretmane same temperature znaju doseći 30 pa i više °C.

Varroa podnice:
Kod bilo kojeg tretmana protiv varroe danas, potrebno je posjedovati varroa podnice kako se eventualno nakon ili za vrijeme tretmana preživjela grinja ne bi u socijalnom kontaktu sa pčelom ne bi ponovo vračala i ugoržavala njen opstanak i time samu učinkovitost tretmana. Osim kod samih tretmana ove su se podnice pokazale vrlo učinkovite i za kontrolu prirodnog pada varroe u košnici.

Isparavanje mravlje kiseline:
Treba imati u vidu da sve tekućine na različitim temperaturama ne hlape podjednako. Na većim će temperaturama većina njih hlapiti brže dok će na nižim hlapiti sporije! Tako je i kod mravlje kiseline odnosno tretmama mravljom kiselinom.

Na slici gore je prikazana okvirna tablica tretmana protiv varroe, količine po LR nastavku [10 okvira] i okvirne količine isparavanja.

Sigurna / preporučena primjena mravlje kiseline kod tretmana varroe je od 15-27°C.

Primjena mravlje kiseline šok terapijom “4×4”. 7 ml (koristiti plastičnu špricu-injekciju) 60 % otopine svaki dan tijekom 4 dana, a tih se 4 dana ponavlja 4 puta kako bi se pokrile sve pčele i svo leglo dakle ukupno 28 dana.

Između svakog od 4 tretmana se radi stanka od 4 dana. Na slici ispod prikazano je 4 dana stanka.
Stavimo li dakle 4 tada je 4×4=16 i između 3×4=12 pa dobijemo 16+12=28