AŽ – Anton Žnidaršičeva
Kada u svakodnevnom razgovoru izgovorite AŽ to može u svakodnevnom razgovoru značiti recimo prvo i zadnje slovo abecede, kada ta dva slova zajedno u nekoj rečenici koristite razgovarajući u pčelarskim krugovima ona predstavljaju jednu od nekad najupotrebljavanijih vrlo funkcionalnih pčelinjih košnica ikad korištenih na ovim prostorima.
AŽ – Anton Žnidaršičeva košnica sastoji se iz plodišnog i medišnog prostora, razdvojenih matičnom rešetkom. Nazvana je kao i mnoge druge po svom izumitelju pčelaru Antonu Žnidaršiču iz Ilirske Bistrice (SLO), a koristila se i koristi se još uvijek najviše u Sloveniji te najviše na području sjeverozapadnog djela Hrvatske.
Obično AŽ košnice imaju 10 ili 11 okvira no često ih možemo danas sresti i sa 12. Okviri te košnice nemaju ušice, oni ‘stoje’ na dvije poprečne šipke, dok sa prednje i zadnje strane ulaze u limene dio koji služi kao razmak jednog od drugog okvira.
AŽ košnica se otvara sa zadnje strane pa je vjerojatno zbog nje nastala teorija “Košnici se prilazi odostraga“.
Prednost AŽ košnice je što je veoma pogodna za ugradnju u seleće paviljone i laka je i prikladna za selidbu. Bolja je za pčelarstvo u područjima na kojima su mogući napadi medvjeda. Ograničenost širenja prostora i teži rad okvirima su njeni izraziti i gotovo jedini nedostatci.
Pčelari se pojedinačnim okvirima, koji se po potrebi vade i premještaju unutar košnice, kao kod otkapanja se meda, preokretanja itd. Kada se plodište te košnice ispuni leglom, vrši se prebacivanje okvira sa leglom u medišni prostor a okviri iz medišta ili novi sa satnim osnovama se ubacuju u prazan plodišni prostor, čime se proširuje prostor za leglo.
Da bi spriječili moguće češće zalijetanje pčela u pogrešne – susjedne košnice pčelari ih boje različito pa često izgledaju, kao pokretne ili nepokretne izložbe.
AŽ košnica zbog odnosa cijena-učinak polako gubi tržišnu utakmicu u odnosu na nastavljače, međutim ne treba je potpuno zaboraviti i izbaciti iz upotrebe. AŽ košnica ima itekako svojih prednosti pred tzv. nastavljačama.
Na primjer osim što je daleko je sigurnija na područjima u kojima su napadi medvjeda česti ukoliko se pravilno smjesti u paviljon, spomenimo i možda nešto “lakše” uzimljavanje, lakši rad jer ne treba fizički dizati kompletne nastavke pune meda što zna biti itekako naporno ima li pčelar više košnica, ima li problema s kralježnicom, kad je stariji i sl.
Početnicima pčelarima preporučamo da kod pčelarskih udruga i pčelara u svojoj okolici prvo procijene prednosti i mane svih pojedinih košnica pa tako i ove.