Bagrem – Robinia pseudoacacia
Izvorni oblik bagrema (Robinia pseudoacacia) potječe iz Sjeverne Amerike, ali raširen kao invazivna biljna vrsta u Europi već nekoliko stotina godina i djelomično je zauzeo brojne neodržavane šume Republike Hrvatske.
Bagrem je značajna medonosna biljka u Hrvatskoj, pogotovo u kontinentalnom dijelu zemlje. Bagremov med je cijenjen zbog svoje svijetle boje, nježnog okusa i arome te sposobnosti dugog skladištenja bez kristalizacije. Osim što se lako šiti bagrem vrlo brzo raste i doseže visinu između 12 i 30 metara. Ima labavo zaobljenu krošnju u obliku kišobrana. Cvijet bogat nektarom razvija na mladim granama između svibnja i lipnja, od šeste godine nadalje.
Cvijetovi tvore velike bijele grozdove dužine do 25 centimetara jakog mirisa. Insekti pa tako i medonosne pele vole cvjetove robinije koji obiluju nektarom, no u slučajevima pojave toplih vjetrova lučenje nektara naglo posustaje.
Biljka podnosi sve naše klimatske uvijete te topla i sušna ljeta. Iako treba puno sunca i više voli sunčana i vrlo svijetla mjesta samo stablo uspijeva i u polusjeni. Stablo se može nositi s pjeskovitim, kao i vapnenastim ili ilovastim tlima.
Pčelari robiniju sade posebno kao pčelinju pašu za “bagremov med ” obično je to zapravo med od robinije koje kod većine pčelara predstavlja glavnu godišnju pašu.
Bagrem je značajna medonosna biljka u Hrvatskoj i važan izvor hrane za pčele.
Vrlo tvrdo i otporno drvo robinije kad naraste često se koristi za vrbove stupove, mostove, igrališta i druge drvene konstrukcije na otvorenom. Kiša je važna za rast i razvoj biljaka, uključujući i bagrem. Ako ne bude dovoljno kiše tijekom njenog rasta, biljka može patiti od nedostatka vlage, što može utjecati na njezino kasnije medenje.
Bagrem ne medi uvijek i u svim uvjetima, bagremov će cvijet će najbolje mediti kad tijekom cvatnje ima dosta sunca i topline – kako danju tako i noću. Ako tijekom cvatnje bude prečeste kiše, to može utjecati na smanjenje broja pčela koje izlaze iz košnica i sakupljaju nektar, a ako kiša jako pada, to može sprati nektar iz cvjetova bagrema prije nego što ga pčele uspiju skupiti, što će bitno smanjiti količinu meda koji se može dobiti od bagrema.
Bagremovo drvo je do prve cvatnje mekano, lagano i lako se lomi, a ima i nisku kalorijsku vrijednost kad se koristi kao ogrjevno drvo. Iako kao vrsta koja dobro podnosi sušu, bagrem se često sadi kao zaštitna barijera protiv erozije tla i sušenja. Također, njegovo drvo koristi se u proizvodnji namještaja i drugih predmeta od drveta, dok se troska (ostaci drveta nakon obrade) koristi kao izvor energije u industriji i domaćinstvima.