Novosti
Desetogodišnje istraživanje ostataka akaricida u pčelinjem vosku analizirano u Italiji

Desetogodišnje istraživanje ostataka akaricida u pčelinjem vosku analizirano u Italiji

Pozadina / Cilj ovog rada bio je pružiti pregled prevalencije i razine akaricida u pčelinjem vosku korištenom u Italiji u proteklih deset godina, analizom 1319 uzoraka pčelinjeg voska obrađenih u certificiranom laboratoriju talijanskog instituta za istraživanje pčela.

Rezultati udjela uzoraka pozitivnih na barem jedan aktivni sastojak smanjio se između 2005. i 2009. (sa 69% na 32%), a zatim se ponovno povećao između 2009. i 2014. (s 32% na 92%).

Ovaj se trend slaže s izvještajima pčelara da je uporaba sintetičkih akaricida smanjena u drugoj polovici prošlog desetljeća, a povećana nakon početka pojave gubitaka u koloniji. Aktivni sastojak s najvećim ukupnim udjelom pozitivnih uzoraka bio je kumafos (49%), zatim fluvalinat (38%) i klorfenvinfos (25%).

Pokazatelj amitraza, 2,4-dimetilfenilformamid (DMPF), otkriven je u vrlo malom udjelu uzoraka (6%), dok ostaci cimiazola nikada nisu pronađeni.

Zaključci u više od polovice analiziranih uzoraka otkriveni su ostaci barem jednog aktivnog sastojka. Srednje razine ostataka svih razmatranih u pozitivnim uzorcima može predstavljati izvor nakupljanja pčelinjeg voska i predstavljati rizik za zdravlje medonosne pčele.

Pčelinji vosak je prirodni proizvod koji izlučuju određene žlijezde radnikamedonosne pčele 1 i sastoji se prvenstveno od složenih smjesa parafilnihfiničnih ugljikovodika, slobodnnih masnih kiselina, estera masnih kiselina i masnih kiselinih alkohola i diestera.

Iako je pčelinji vosak sada dijelom zamijenjen sintetičkimili fosilnih proizvoda, još uvijek se koristi u farmaceutskoj, kozmetičkoj i kozmetičkoj industrijii prehrambena industrija, uglavnom kao sredstvo za zgušnjavanje i emulziju.

U EU, pčelinji vosak je dopušten i kao dodatak hrani u slastičarstvu, pekarskim proizvodima kod orašastih plodova i za tretman svježeg voća a klasificiran je šifromE901 pod kojom se koristi i kao sredstvo za poliranje.

Prema specifičnoj EU uredbi, pčelinji vosak je vosak dobiven topljenjem pčelinjeg saća izgrađenih od strane Apis mellifera L. i uklanjanjem suvišnih tvari. Glavna upotreba pčelinjeg voska u sadašnjem dobu je komercijalno pčelarstvo, gdje se prazne saće košnica recikliraju da bi se napravilo novi ‘temelj’. To su voštani listovi debljine oko 3 mm počeci stanica kako bi se brže izgradila nakon stavljanja u košnicu. Transformacija postupak rastvaranja, od rastopljenog voska (stari češljevi se rastope) do voštanih temelja, obično se rade u specijaliziranim industrijama modernog pčelarstva.

Zahvaljujući lipidnoj prirodi pčelinjeg voska, lipofilne tvari prisutan u košnici mogu stvarati ostatke u vosku. Glavni izvori onečišćenja pčelinjim voskom su akaricidi koji se koriste za suzbijanje parazitske grinje Varroa destructor.

Ovaj parazit predstavlja jednu od najvećih prijetnji modernog pčelarstva širom svijeta. V. destruktor uzrokuje izravnu štetu pčelama oduzimanjem hemolimfe u fazi kukuljice i neizravna oštećenja jer je mehanički i biološki vektor za nekoliko poznatih virusa kod medonosnih pčela. Štoviše, suzbija imunološki sustav pčela. V. destruktor je izvorno bio prisutan samo u Aziji na Apis cerana F., ali kao rezultat komercijalizacije medonosne pčele i globalizacije, V. destructor je došao u kontakt s A. mellifera1980-ih i brzo se proširio kroz pčelarstvo u cijelom svijetu.

Kemijski tretmani protiv V. destructor gotovo su neizbježni za komercijalno pčelarstvo. Međutim, akaricidi koji se koriste za tretman grinje su lipofilni, dakle topljivi u pčelinjem vosku i općenito se ne razgrađuju u pčelinjem vosku. Doista se pokazalo da ponovljena uporaba kemijskih tretmana predstavlja rizik od nakupljanja ostataka u proizvodima košnice. Također je dokazano da djevičanski vosak koji proizvode pčele može postati čak i onečišćen 18 i 36 mjeseci nakon tretmana. Neizravna kontaminacija voska se javlja kada se sastojci topivi u mastima rašire po cijeloj košnici pa i po nogama i tijelima pčela.

Vrlo tanak sloj voska koji stoga pokriva sve unutarnje površine košnice je ‘ magnet ‘ za lipofilne tvari, koje zatim mogu preći u djevičanski vosak i propolis ako su razine ostataka visoke i u med.

Dakle, onečišćeni vosak može biti izvor ostataka u medu jer ne dolazi do prirodne razgradnje akaricida u pčelinjem vosku. Nadalje, poznato je da ostaci akaricida mogu štetno djelovati utjecati na zdravlje i razvoj kolonije i može igrati ulogu u ‘fenomenu’ povećanih gubitaka kolonija.

Prema propisima EU o organskoj proizvodnji, pčelinji vosak ne bi smio sadržavati ostatke akaricida, zbog činjenica da tretmani akaricidima osim organskih kiselina i eteričnih ulja nisu dozvoljena. Međutim, u Italiji, izuzeće su napravila mnoga kontrolna tijela zbog činjenice da je broj pčelinjeg vosak bez ostataka bio je dostupan na tržištu, i to je djelomično kao zamjena saća mogla rezultirati neizravnim onečišćenjem kod stvaranja djevičanskog pčelinjeg voska.

Dakle, na temelju rezultata ankete i istraživanja CREA API-ja, privremenih pragova za ostatke akaricida u organskom pčelinjem vosku odlučeno je Talijanska federacija organskih proizvođača budu uključene u službene smjernice za ACCREDIA. Ankete su razmatrale proizvode i akaricide korištene u Italiji u posljednjih 30 godina (tablica 1).

Akaricidi koji se u Italiji koriste za pčele medarice u posljednjih 30 godina

Aktivni sastojciKomercijalan nazivRegistrirana upotreba zaOvlaštena upotreba
CimiazolApitolMedonosne pčele1980 / 2009
CoumaphosPerizinMedonosne pčele1980 / 2009
KlorfenvinfosBirlanGoveda / biljkeNikad registriran za upotrebu
kod medonosnih pčela
FluvalinateApistanMedonosne pčele1980 / u upotrebi
AmitrazApivarMedonosne pčele1999 / u upotrebi

Privremeni tragovi su 0,200 mg kg – 1 za kumafos, 0,100 mgkg – 1 za fuvalinat i 0,010 mg kg – 1 za klorfenvinfos. Metabolit amitraza, 2,4-dimetilfenil formamid (DMPF) i cimiazol koji se također uzima u obzir, ali je uključen u ukupno prihvaćen ostatak od 0.300 mg kg – 1 .

Ovlašteni laboratorij CREA API analizirao je košnicu proizvoda posljednjih 15 godina, a nedavno je i uključen Ministarskom uredbom na popisu ovlaštenih laboratorija za analize organskim proizvodima.

Cilj ovog članka je pružiti izvješće o razinama ostataka aktivnih sastojaka koje kao organsku tvar uzima u obzir kontrolno tijelo u pčelinjem vosku prisutnom na talijanskom tržištu (ne nužno talijanskog podrijetla) tijekom proteklih 10 godina, s pogledom davanja alata za donošenje odluka i podizanje svijesti među pčelarima i korisnicima pčelinjeg voska.

Kompletan članak dostupan je na stranici researchgate.net

Kolačiće koristimo za personalizaciju sadržaja i oglasa, pružanje značajki društvenih mreža i medija te analizu našeg prometa.

Također dijelimo informacije o vašoj upotrebi naše stranice s našim partnerima na društvenim mrežama, oglašavanju i analitici.

View more
Cookies settings
Prihvati
Odustani
Privatnost & prikupljanje kolačića
Privacy & Cookies policy
Cookie name Active

Tko smo mi

Pravila privatnosti odnosi se na domenu i sve poddomene stanice: https://www.pcelarstvo.hr koju pokreće i nadzire udruga pčelara i građana \\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\"Pčelarstvo online\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\"!

Komentari

Kada posjetitelji ostave komentare, prikupljamo podatke prikazane u obrascu za komentare, kao i pripadajuću IP adresu i niz vezan uz korisnički preglednik kao pomoć u otkrivanju neželjene pošte.

Anonimizirani niz stvoren iz vaše adrese e-pošte (koji se naziva i hash) može se pružiti usluzi Gravatar kako bi provjerio koristite li je. Pravila o privatnosti usluge Gravatar dostupna su ovdje: https://automattic.com/privacy. Nakon odobrenja vašeg komentara, vaša profilna slika vidljiva je javnosti u kontekstu vašeg komentara.

Media

Ako slike prenosite i šaljete na ovo mjesto, izbjegavajte prijenos slika s ugrađenim podacima o lokaciji (EXIF GPS). Posjetitelji web stranice mogu preuzeti i izvući podatke o lokaciji sa slika na web mjestu.

Kolačići

Ako ostavite komentar na našoj web stranici, možete se odlučiti za spremanje svog imena, adrese e-pošte i web mjesta u kolačiće. Ovo je omogućeno i prilagođeno za vašu udobnost kako ne biste morali ponovno svaki puta popunjavati svoje podatke u namjeri da ostavite neki novi komentar. Ovi će kolačići trajati godinu dana.

Ako posjetite našu stranicu za prijavu, postavit ćemo privremeni kolačić kako bismo utvrdili prihvaća li vaš preglednik kolačiće. Ovaj kolačić ne sadrži i ne prikuplja osobne podatke i odbacuje se kada zatvorite preglednik.

Kada se prijavite, postavit ćemo i nekoliko kolačića za spremanje vaših podataka za prijavu i izbora prikaza na zaslonu. Kolačići za prijavu traju dva dana, a kolačići s opcijama zaslona traju godinu dana. Smo ako odaberete \\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\"Zapamti me\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\", vaša prijava trajat će dva tjedna. Ako se odjavite sa svog računa, kolačići za prijavu bit će uklonjeni.

Ako uredite ili objavite članak ovisno o dodijeljenim ovlastima, dodatni će se kolačić spremiti u vaš preglednik. Ovaj kolačić ne uključuje osobne podatke i jednostavno ukazuje na ID posta članka koji ste upravo uredili. Istječe nakon 1 dana.

Ugrađeni sadržaj s drugih web mjesta
Članci na ovom web mjestu mogu sadržavati ugrađeni sadržaj (npr. Videozapisi, slike, članci itd.). Ugrađeni sadržaj s drugih web mjesta ponaša se na potpuno isti način kao da je posjetitelj posjetio drugo web mjesto.

Te vanjske web stranice mogu prikupljati podatke o vama, koristiti kolačiće, ugrađivati ​​dodatno praćenje treće strane i nadzirati vašu interakciju s tim ugrađenim sadržajem, uključujući praćenje vaše interakcije s ugrađenim sadržajem ako imate račun i ako ste prijavljeni na to web mjesto.

S kime dijelimo vaše podatke
Ako zatražite poništavanje zaporke, vaša će se IP adresa nalaziti u e-poruci za poništavanje.

Koliko dugo zadržavamo vaše podatke)
Ako ostavite komentar, komentar i njegovi metapodaci zadržavaju se na neodređeno vrijeme osim u slučajevima kad budu kao takvi iz nekog razloga obrisani (neprimjereni, vulgarni, uvrjedljivi komentari i sl.). To je tako da automatski možemo prepoznati i odobriti sve daljnje komentare umjesto da ih držimo u redu za umjeravanje.

Za korisnike koji se registriraju na našem web mjestu (ako ih ima), također pohranjujemo osobne podatke koje daju u svom korisničkom profilu. Svi korisnici mogu u bilo kojem trenutku vidjeti, urediti ili izbrisati svoje osobne podatke (osim što ne mogu promijeniti korisničko ime). Administratori web stranica također mogu vidjeti i urediti te podatke.

Koja prava imate nad svojim podacima
Ako imate korisnički račun na ovoj web lokaciji ili ste ostavili komentare, možete zatražiti primanje datoteke osobnih podataka koje imamo o vama, uključujući sve podatke koje ste nam dostavili. Također možete zatražiti da izbrišemo sve osobne podatke koje imamo o vama. To ne uključuje podatke koje smo obvezni čuvati u administrativne, pravne ili sigurnosne svrhe.

Gdje šaljemo vaše podatke
Komentari posjetitelja mogu se provjeriti putem automatizirane usluge otkrivanja neželjene pošte.

Save settings
Cookies settings