Ako laže ministrica, ne laže EU

Zajednička poljoprivredna politika EU nije “Sveto pismo” koje mora ostati nepromjenjeno. Tamo gdje je potrebno mijenja se i potiču se promjene kako u samim državama članicama tako i u zajedničkoj poljoprivrednoj politici Europske unije. Ministrica poljoprivrede Hrvatske to ne zna?

Povjerenik za poljoprivredu Janusz Wojciechowski je izjavio: “Sektor pčelarstva ključan je za poljoprivredu i bioraznolikost općenito. Moramo poticati pčelare diljem EU-a i zato u potpunosti podupirem povećanje sredstava EU-a za sljedeći trogodišnji program pčelarstva na 180 milijuna eura sa 120 milijuna eura, u okviru prijedloga Komisije za sljedeći proračun za poljoprivredu.”

Svaka zemlja EU-a može raditi svoj nacionalni pčelarski program koji podupire EU – Hrvatska ima najkompliciraniji i najgori od svih zemalja članica. Dijelovi su čak i nezakoniti pa i neustavni!

Ministrica Marija Vučković u svom je odgovoru Miletiću (vidi video ispod) odgovorila da su kao Ministarstvo prošle godine dodatno poticali pčelare u Međimurskoj županiji sa 3 milijuna eura? Zna li ona da je time ne data potpora, već je sanirana šteta POMORA PČELA zbog nezakonite upotrebe od strane poljoprivrednika zbog korištenja nedozvoljenog – neregistriranog sredstva? To su poticaji? Ne! To da se naša cijenjena ministrica, koja u Saboru lupeta o tome da oko Virovitice ne raste ništa osim duhana (?), ne uvrijedi nisu poticaji nego nadoknada štete zbog poljoprivrednog šlamperaja nekog tko koristi blagodati oprašivača koje je otrovao kako pčela tako i svih ostalih.

Statistički podaci evidencije Hrvatskog pčelarskog saveza poslani u Europsku uniju su lažirani?

Sa 17,5 milijuna košnica u EU-u, kojima upravlja 650.000 pčelara, EU je 2018. proizvela 280.000 tona meda. Pčelarstvo se prakticira u svim državama članicama EU-a, a Europska unija drugi je najveći proizvođač meda na svijetu. Samo u Hrvatskoj od svih članica EU udruga koja je nekoliko puta uhvaćena u kriminalnu (pronevjera PDV-a i pljačka pčelara) vodi statistiku broja pčelara – koja je najvjerojatnije lažirana odnosno netočna. Naime u 2019. godini govori se o statistici 12.500 pčelara sa cca 440.000 košnica dok se u 2020. godini spominje brojka od 7.000 pčelara sa čak cca 460.000 košnica – zanimljivo i vrlo prozirno istovremeno!

Zašto te podatke ne vode u HAPIH-u koji su plaćeni za takve stvari unutar JRDŽ-a? Pitajte sektor za stočarstvo koji uporno bez obrazloženja forsira neprofitan savez pčelara kao da se radi o Agenciji i po tome smo jedinstveni u svijetu – baš kao i u kriminalu i “plesu” po sivoj kriminalnoj zoni. Upute koje su dobili djelatnici HAPIH-a isti ne smiju pokazati u javnosti pa ni samim pčelarima koji u HAPIH-u traže upis novog pčelinjaka ili najobičniju izmjenu stanja košnica.

Zašto Ministarstvo poljoprivrede potiče kriminal?

Prilagodba u poljoprivredi, vezana uz davanje poticaja treba rezultirati bržim postizanjem ciljeva na dobrobit okoliša i životinja. Prilagodba poljoprivredne politike u pčelarskom sektoru svodi se uz monopoliziranje neprofitnog saveza pčelarskih udruga koji ne samo da je opljačkao pčelare na do tada neviđen način, oni su opljačkali time i državno proračun. Čak im ni to nije bilo dovoljno, pa su ušli u prijevaru neispravno prikazujući stavke PDV-a, a sve financirano potporama koje su im iz pčelarima nepoznata razloga prepušteni umjesto da to vode ljudi iz Agencije za plaćanja koje zbog toga i plaćamo.

Znate li da Hrvatski pčelarski savez nezakonito koristi podatke građana RH?

U Ministarstvu poljoprivrede, direktno i indirektno preko raznih Agencija, radi preko 3.500 ljudi no dok poljoprivrednik – pčelar treba neki podatak na informaciju se čeka mjesecima. Za razliku od na primjer Austrije i Njemačke koji pravilnike o pčelarstvu imaju jasno napisane na A4 stranici, a s kojima se inače volimo uspoređivati, kod nas su pravilnici vezani uz pčelare nalik na enciklopediju sa podacima od stoljeća sedmog u kojoj se više ne snalaze ni osobe koje bi trebale iz sektora stočarstva – zadužene samo za peradarstvo i pčelarstvo. Kako da se u “salati” koja liči kao da ju je donio uragan onda snađu pčelari? Vidi članak 8. točka 7. koja ne vrijedi ako ne pročitaš članak 12. točka 22. uz napomenu da se to odnosi samo na korisnike članka 23. točka 32.? Tako izgleda hrvatski pravilnik o držanju pčela, ne ulazeći u bezvezno naškrabane i izglasane nezakonitosti i neustavnosti da pravilnikom sve udruge i svi pčelari nisu jednaki!

Znate li da je samo Republika Hrvatska provela zakonom obaveznu javnu raspravu mjesec dana nakon što je u Saboru taj zakon izglasan? Ne? Pitajte Branka Bačića, tad zamjenika ministra Čobankovića (pravomoćno osuđenog) kako je on to osobno proveo i da li je to zakonito izglasano u Saboru?

U Saboru pokrenuta rasprava o tome što su to osjetljivi proizvodi: Duhan ili pčelinji proizvodi?

Vrijedi li Hrvatskoj jedna autohtona kokoš na koju se ostvaruju direktni poticaji i list dokazano otrovnog duhana više od autohtonih pčela i zdravih pčelinjih proizvoda?

U pčelarstvu svijeta, pa tako i Europe i Hrvatske 80-85 posto pčelara spada u tzv “male pčelare” sa ukupno do pedesetak pčelinjih zajednica. Rasprostranjeni su po cijelom teritoriju Republike Hrvatske što je važno za okoliš.

Više od tri četvrtine poljoprivrednih gospodarstava u Europskoj uniji je također malo – ispod 10 hektara – s velikim brojem ispod pet hektara. U Hrvatskoj su brojke još i manje, što je za okoliš dobro ne i za ukupnu poljoprivrednu proizvodnju. Mala veličina tih poljoprivrednih gospodarstava često povećava relativno administrativno opterećenje podnošenja zahtjeva za potporu dohotku. Zemlje EU-a mogu primijeniti program za male poljoprivrednike – pa tako i za pčelare (SFS), pojednostavnjeni program potpore dohotku kojim se poljoprivrednicima koji odluče sudjelovati odobrava jednokratno plaćanje. Time se zamjenjuju svi ostali oblici plaćanja potpore dohotku. O maksimalnoj razini plaćanja odlučuje se na nacionalnoj razini, ali ne smije biti veća od 1250 EUR. (Izvor EU parlament)

Duhan i cigarete vs pčela i pčelinji proizvodi

Zadnjih desetljeća prošlog stoljeća brojne znanstvene studije ispitivale su učinke pušenja, duhanskog dima, duhana i duhanskih proizvoda na zdravlje te potvrdile činjenicu da je pušenje vodeći preventabilni rizični čimbenik za obolijevanje i prijevremeno umiranje.

S druge strane, pčela je zaštićena Zakonom – ne bez razloga, najjeftiniji je svjetski servis oprašivanja poljoprivrednih kultura, svakodnevno se pronalaze novi dokazi o korisnosti pčela kao oprašivača za okoliš i utjecaju u smanjenju klimatskih promjena. Pčelinji proizvodi od pamtivijeka su se za razliku od duhanskih prerađevina prepunih kemikalija smatrali i koristili u alternativnoj pučkoj medicini kao lijek…

Zašto onda ministrica poljoprivrede Republike Hrvatske smatra da se sadnja duhana u opadanju treba više subvencionirati od pčelarstva i pčelinjih proizvoda? Zašto jedino pčelinji proizvodi NISU u direktnom sustavu potpora po jedinici (grlu) već se spominje nekakav nakaradan Nacionalni pčelarski program koji je pčelarima onemogućen kad im najviše treba – u samim počecima? Kako i zašto je to moguće kod sadnje duhana, uzgoja ovaca i krava, a ne i u pčelarstvu? Zbog usko interesnih poljoprivredno nepismenih uhljeba ili zbog toga da se utroši što manje sredstava i uštedi upravo na pčelarstvu?

Za pčelarske godine 2020. – 2022. na nacionalne pčelarske programe u EU-u utrošit će se 240 milijuna eura, što je povećanje od 11 % u usporedbi s financijskim sredstvima dostupnima za razdoblje 2017. – 2019. godine i to nije nikakva zasluga Ministarstva poljoprivrede, Marije Vučković već je rezultat rada europarlamentaraca.

Zašto je duhan osjetljiv proizvod, a med i pčelinji proizvodi ne?

Medonosne pčele su neophodne za europsku poljoprivredu, poljoprivrednu politiku i okoliš. One osiguravaju reprodukciju biljaka oprašivanjem, dok pčelarstvo dokazano doprinosi razvoju ruralnih područja.

Ministrica Vučković, zastupniku Miletiću izrekla je jednu lako dokazivu neistinu kako bi opravdala da se sa čak 1/3 iznosa od 120 milijuna kuna potiče sadnja duhana dok se pčelinji proizvodi niti ne spominju kao “osjetljiva proizvodnja”. Bahata je ministrica sa smiješkom na licu rekla da je to tako i da se to neće mijenjati jer smo to preuzeli ulaskom u Europsku uniju??? Kad smo ušli u Europsku uniju?

Možda ministrica ne zna da se sadnja duhana u Europskoj uniji ne potiče već smanjuje?

“Bahatluk je odlika profesionalnih debelokožaca i lažljivaca, posebno kod političara na vlasti, a koji su vam spremni lagati u lice ne odgovarajući na vaša direktna pitanja – pa ni u Saboru nije drugačije!” – Antun Karlović

U Europskoj uniji, prema službenim Eu podacima, uzgoj duhana stalno se smanjivao od 1991., kada je u osam zemalja EU-a uzgojeno oko 400.000 tona, na 140.000 tona 2018., u vrijeme kada su se četiri nove zemlje EU-a pridružile zemljama proizvođačima. Duhan iz EU-a u 2018. godini činio je oko 66.000 ha što je upola manje nego 2001. godine sa 26.000 specijaliziranih proizvođača.

“Od 1993. u EU-u se sustav ograničenja proizvodnje primjenjuje na duhan, a EU od 1. siječnja 2010. nije odobrila nikakve posebne subvencije za proizvodnju sirovog duhana“ kako je objavljeno na službenim stranicama Europske unije.

Kad je riječ o prijedlozima ZPP-a za kraj 2020., Komisija je predložila da se programi pčelarstva uključe u strateške planove zajedničke poljoprivredne politike (ZPP). Time bi se trebala povećati vidljivost pčelarskog sektora uz istodobno osiguravanje njegova doprinosa općim ciljevima ZPP-a, među ostalim u području djelovanja u području klime.

Činjenice vezane uz duhan, štetnost i sadnju u EU:

Duhan se trenutačno uzgaja u 12 zemalja EU-a. Glavni proizvođači su Italija, Španjolska, Poljska, Grčka, Hrvatska, Francuska, Mađarska i Bugarska, koje čine 99 posto proizvodnje duhana u EU. Postoji trend prema manjim rastućim područjima, uglavnom zbog pada potrošnje duhanskih proizvoda, navodi se u dokumentaciji EU. Zašto pad potrošnje vjerujemo ne treba ni pisati – duhan je jednostavno štetan i karcerogen, od njegove se konzumacije umire i bolnice na liječenje oboljelih pušača troše enormna sredstva koja bi se mogla preusmjeriti u nešto drugo.

Prinosi variraju između jedne i tri tone po hektaru, ovisno o sorti. EU proizvodi manje od 2 % globalne godišnje proizvodnje sirovog duhana što je zanemariva proizvodnja. Uvoz duhana u EU povećava se dok se istovremeno padom proizvodnje smanjuje izvoz u treće zemlje.

EU sufinancira pčelarske programe koji su osmišljeni na nacionalnoj razini u suradnji sa sektorom s ciljem poboljšanja uvjeta za pčelarski sektor i stavljanja na tržište njihovih proizvoda. Programi se pokreću tri godine, Hrvatska i Ministarstvo poljoprivrede na čijem je čelu Ministrica Marija Vučković preko svojih zaposlenika kao da osmišljaju način kako što više otežati stavljanje pčelinjih proizvoda na tržište.

Shema jedinstvenih plaćanja za duhan u Europskoj uniji

U Bugarskoj, Češkoj, Estoniji, Cipru, Latviji, Litvi, Mađarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj umjesto BPS-a koristi se SAPS. SAPS je prijelazna mjera koja proizlazi iz ugovora o pristupanju određenih zemalja.

U SAPS-u ne postoje prava na plaćanje, umjesto toga, isplaćena potpora temelji se isključivo na prihvatljivim hektarima koje su prijavili poljoprivrednici, a razina je ista za sve hektare u zemlji.

Novi ZPP: 2023.-27.

U lipnju 2021., nakon opsežnih pregovora Između Europskog parlamenta, Vijeća EU-a i Europske komisije, postignut je dogovor o reformi zajedničke poljoprivredne politike (ZPP). Taj je sporazum, možda to ministrica ne zna, formalno je donesen 2. prosinca 2021., a novi ZPP započet će 1. siječnja 2023.

U okviru novog ZPP-a izmijenit će se postojeći sustav potpore dohotku, uz poduzimanje mjera kako bi se osigurala pravednija raspodjela financijske potpore poljoprivrednicima i radnicima diljem EU-a. Do 2023. nastavit će se s trenutačnim mjerama potpore dohotku, u skladu s odredbama prijelazne uredbe o ZPP-u.