Časopis PČELARstvo uskoro javno i u sklopu mrežnih stranica pčelarskih udruga

Udruga Pčelarstvo online ne naplaćuje časopis PČELARstvo kao ni svoj sadržaj na portalu smatramo da je pristup informacijama danas u 21. stoljeću izuzetno važan. Želimo da pristup informacijama o pčelarskim temama imaju svi pčelari neovisno da li su članovi naše udruge ili ne, neovisno o tome da li su iz Hrvatske ili ne da se mogu informirati kako ‘veliki’ tako i oni ‘mali pčelari, oni s novcem, ali i oni trenutno bez novca.

Nezamislivo nam je da neki izdaju časopise koji se financiraju javnim novcem Republike Hrvatske i to još naplaćuju prikazujući kao ‘pretplatu’ na časopis. Nezamislivo nam je da se nečije mrežne stranice financiraju javnim novcem a da sadržaji budu uskraćeni onima koji taj novac osiguravaju ako nisu platili dodatno i ‘pretplatu’.

Takvo pristrano informiranje, informiranje ‘za naše i vaše‘ financirano javnim novcem nije nam u Hrvatskoj potrebno. Sramotno je kako ni jedno slovo nije napisano o najavi najvećeg pčelarskog sajma na jugu Republike Hrvatske – Dalmatini, o tome nije objavljena ni jedna slika a sve se financira i njihovim novcem, i novcem saveza pčelara Splitsko dalmatinske županije kao organizatora kao i novcima udruga koje taj savez okuplja.

Zamislite da informiranje pčelarske šire javnosti prepustimo takvima koji prvo opljačkaju pčelare zatim ih i dijele javno na ‘vaše i naše’, onima koji pčelarstvo doživljavaju kao ‘trbuhozborstvo’ dvojice trojice pčelara, koji pčelare dijele na ‘vaše i naše???

Ne hvala, ulaz u takav pristran, nepravedan i uskointeresan već pomalo i svima nama smiješan savez pčelara mi u udruzi otvorenoj za sve ne želimo. Jednostavno nas takvim pristupom ne mogu zastupati ni u javnosti, ni u Ministarstvu.

Pitaju nas mnogi i to vrlo često kako se financiramo, pritom još i sa partnerima ‘dijelimo okolo novce’ ako pčelarima omogućujemo članstvo bez ‘pretplate’ na časopis, bez članarine??? Pa projektima koje osmišljavamo i razvijamo sami, koje razvijamo u suradnji s drugim udrugama, u suradnji s pčelarima izvan udruga i ne ‘prepisujemo’ i ne prisvajamo tuđe projekte kao svoje vlastite kad se isti razviju u idejama drugih glava.

Ako mislite da ono što radimo vrijedi, pratite nas i dalje. Ako ne, ne morate nas pratiti. Jedina smo udruga takvog ‘otvorenog’ i potpuno besplatnog tipa. Neki tvrde da postojimo samo ‘online’ nama to ne smeta, mi kao udruga nosimo s ponosom taj naziv to ne znači da smo svi u njoj ‘virtualni’ pčelari – mnogi od nas su daleko iznad svjetskog prosjeka kako po iskustvu tako i po broju košnica.

Naravno i mi volimo i trebamo novce za neke javne ‘virtualne’ stvari. Želite li podržati rad naše udruge pridružite nam se, nikom to ne branimo. Svojim besplatnim članstvom, besplatnim pridruženim članstvom, no možete to učiniti i skenirajući kod sa uplatnica uplatom od 0,01kn ili kripto valutama. Ali i ne morate, to je naravno neobavezno i kao takvo će ostati zauvijek. Ne postojite vi jer mi imamo svoju neovisnu nepolitičku pčelarsku udrugu nego naša udruga postoji jer ima vas kao članove i pratitelje pčelare, građane neovisno o vjeri, boji kože ili političkog opredjeljenja.

Na sajmu u Dalmatini 2021. na kojem smo po prvi puta javno predstavili projekt koji je osmišljen upravo na portalu Pčelarstvo online – HPS 112 prije 18 godina, od predsjednika Hrvatske udruge pčelara pčelinjak, gospodina Dražena Jermana, naše partner udruge koja nam se u vođenju projekta priključila bez tzv. ‘fige iza leđa’ na razini Republike Hrvatske stigao je jedan prijedlog vezan uz sam časopis PČELARstvo koji eto sad kad ovo pišemo bilježi i preko 8.500 pretplatnika.

Na njihovim mrežnim stranicama, kao i na stranicama svih pčelara i udruga koje to žele sadržaj časopisa bit će objavljen i javno – za sve. Uključujući i na nacionalnoj pčelarskoj domeni na kojoj sad čitate ovaj tekst domeni Pčelarstvo.HR.

Imamo li pravo svi mi kao pčelari, pčelarske udruge na vlastito mišljenje?

Poljsko-američki geštalt psiholog i pionir socijalne psihologije Solomon Asch proveo je 1950. godine jedan od najpoznatijih i najkotroverznijih eksperimenata u povijesti. Cilj eksperimenta bio je provjeriti u kojoj mjeri mišljenje pojedinca ovisi o utjecaju većine – prenosi vijest portal Slobodnadalmacija.hr.

Eksperiment danas poznat kao “Aschova paradigma” imao je mnoge varijacije, ali je u suštini bio veoma jednostavan – ispitaniku bi se pokazala jedna linija određene dužine i tri druge linije. Njegov zadatak bio je da kaže koja od tri linije je iste dužine kao prva pokazana. Pritom, riječ nije bila o maloj razilci u dužini već je odgovor bio prilično očit.

Ispitanik je postavljen u prostoriju sa sedam drugih ljudi koji su zapravo bili Aschovi suradnici, a da ispitanik to nije znao. Ispitanik je uvijek sjedio na kraju reda tako da je morao slušati odgovore onih prije njega.

U prvom slučaju, takozvanoj “kontrolnoj grupi”, svaki ispitanik je trebao dati svoju samostalnu procjenu i oko 95 posto ljudi je dalo točan odgovor.

Daleko zanimljiviji su bili odgovori kad bi Aschovi suradnici dobili uputu namjerno griješe!

LJUDI SU POVODLJIVI
Nakon što bi čuli ljude prije sebe kako daju pogrešne odgovore, i ispitanici su odgovarali pogrešno. To se dokazalo u 80 posto slučajeva!

Kad su ih upitali zašto su pokazali liniju koja očigledno nije jednaka prethodno pokazanoj, odgovor je najčešće bio da nisu htjeli stršati, skretati pažnju na sebe ili stvoriti nesklad u grupi.

Daljnji eksperimenti su pokazali da konformizam ovisi i o broju ljudi u grupi. Učinak jedne osobe je vrlo mali (oko 5 posto). Kad je u grupi još dvoje ljudi, konformizam se povećava na 15 posto, zatim na 30 s troje i 35 posto s četvero ljudi.

Hvala vam na vašoj potpori i ukazanom povjerenju, hvala vam za sve sadržaje i slike koje nam šaljete sa imenom i prezimenom, kao anonimusi, kao partneri… MEDNO!

Antun Karlović, mali pčelar praktičar iz Varaždina, predsjednik udruge Pčelarstvo online!