Da li ili ne glifosat ubojica korova, ubija istovremeno i naše pčele?
Glifosat ubojice korova jedna je od najkontroverznijih kemikalija našeg vremena. Razvila ga je izvorno američka tvrtka Monsanto, koju je nedavno kupio njemački Bayer. Sumnja se da ima štetne nuspojave kod pčela. Međutim, pokušaji da se zabrani, nedavno su propali nedostajalo je navodno čvrstih znanstvenih dokaza da glifosat može uzrokovati rak ili uzrokovati smrt insekata.
Monsanto je desetljećima želio da mi vjerujemo da je glifosat bezopasan za ljude i životinje. Bili su toliko bahati da su čak i kupovali sve firme i laboratorije koji su zaključili drugačije od onog što oni smatraju kao istinu.
Nedavna studija objavljena u renomiranom znanstvenom časopisu “Proceedings of the National Academy of Sciences” (PNAS) bi mogla pružiti odgovor. Svoj zaključak već nosi u svom imenu i vjerojatno će potaknuti raspravu o glifosatu: “Glifosat ometa crijevnu mikrobiotu pčela medarica” (njemački: “Glifosat remeti crijevnu floru pčela medarica”).
Izloženost pčela glifosatu može ometati njihovu korisnu mikrobiotu crijeva, što potencijalno utječe na zdravlje pčela i njihovu učinkovitost kao oprašivača.
Studija biologa Ericka V. S. Mottae na šest stranica, Kasie Raymanne i Nancy A. Morane sa Sveučilišta Texas u Austinu pruža jasne posredne dokaze koji pokazuju da bi glifosat, koji se distribuira širom svijeta, mogao biti barem važan uzrok globalne smrtnosti pčela.
Glifosat djeluje protiv korova blokiranjem enzima 5-enolpyruvylshikimate-3-fosfatne sintaze (EPSPS). Ovaj enzim se ne nalazi samo u biljkama, već i u nekim bakterijama, poput onih koje se nalaze u crijevima insekata. Biolozi su pokazali da osam bakterija vitalnih za pčele medarice ima gene za kodiranje vlastitog EPSPS-a – za dotičnu bakteriju EPSPS je stoga endogena tvar.
Činjenica da same bakterije proizvode PČELINJI EPSPS postignuta je eksperimentom klonova: Istraživači su umetnuli gene iz crijevnih bakterija pčela u bakterije vrste Escherichia coli i tako ih potaknuli na proizvodnju EPSPS-a.
I očigledno, pčelinje bakterije trebaju ovaj enzim da bude učinkovit kao bakterijski simbionti u crijevnoj flori pčela medarica. Zapravo, broj bakterijskih vrsta koje se nalaze u crijevnoj flori pčela također se značajno smanjio kada su životinje bile izložene glifosatu, a neke su vrste gotovo potpuno nestale iz crijevne flore.
Imunodeficijencija uzrokovana glifosatom
Čini se da epsps kodiran u bakterijama ili je blokiran glifosatom ima znatne posljedice za pčele medarice: Pčele čija je crijevna flora poremećena blokadom EPSPS-a imaju manju težinu od svojih konspecifikata, a njihov imunološki sustav također je značajno oslabljen.
Za to je odgovoran glifosat, tvrdi studija, a istraživači su to pokazali i u eksperimentu. U eksperimentu su izložili obje pčele izložene glifosatu i pčelama koje nisu bile izložene bakteriji Serratia marcescens. Istraživači su dali pčelama da sami pronađu kontakt s otrovom leteći ih na polja tretirana glifosatom.
Autori tako pišu: “U ovoj studiji ispitali smo učinke glifosata na sastav i veličinu crijevnog mikrobioma pčela. Otkrili smo da je ovaj mikrobiom pogođen nakon izlaganja glifosatu tijekom i nakon kolonizacije crijeva, te da je izloženost glifosatu u ranim fazama crijevne kolonizacije povećala smrtnost pčela kada su izložene patogenu.“
Ukratko: “Rani kontakt s glifosatom oslabio je imunološki sustav pčela, od kojih je mjerljivo više umrlo u kontaktu s patogenima nego bez kontakta s glifosatom. Svi eksperimenti provedeni su s koncentracijama glifosata, jer se javljaju u primjeni u prirodi i klasificiraju se kao bezopasni, pišu autori.“
Autori klasificiraju značaj studije kratkim komentarom, što će vjerojatno ponovno značajno potaknuti raspravu o glifosatu. Oni tako u studiji pišu: “Povećana stopa smrtnosti pčelinjih zajednica pčela medarica pripisuje se različitim čimbenicima i još nije u potpunosti shvaćena. Kaže se da je herbicid glifosat bezopasan za životinje jer napada enzim koji se nalazi samo u biljkama i mikroorganizmima. Međutim, pčele se oslanjaju na specijalizirane crijevne bakterije koje potiču njihov rast i sposobnost obrane od patogena. Većina crijevnih bakterija pčela sadrži enzim protiv kojeg je glifosat učinkovit.“
Kontroverzna sredstva uspjeha
Glifosat je 1974. godine cirkulirala američka kemijska tvrtka Monsanto, koja je danas dio Bayera. Danas je to najčešće korišteni herbicid na svijetu, najprodavanija varijanta je još uvijek lijek “Roundup” koji distribuira farmaceutski gigant Monsanto. Glifosat se smatra značajnom ekonomskom važnošću, jer se sredstvo može zamijeniti samo povećanom uporabom djelomično skupljih, djelomično toksičnih sredstava.
Da li je Europska unija, ali i Hrvatska spremna u potpunosti zabraniti Monsantov kancerogeni glifosat?
Austrijski parlament je 2. srpnja usvojio prijedlog zakona o potpunoj zabrani glifosata čime je ta država postala prva država članica EU i predvodnica u zabrani najčešće korištenog i kontroverznog pesticida na svijetu. Dozvola Europske unije za njegovo korištenje ističe 2022. godine.
Zbog svog vrlo specifičnog djelovanja protiv biljnog i bakterijskog enzima, glifosat se dugo smatrao bezopasnim. Brojne pretpostavljene nuspojave još nisu potkrijepljene. Međutim, od ožujka 2015. godine Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) klasificirala je glifosat kao “vjerojatno kancerogen za ljude” – druge institucije to još ne vide na taj način.
U kolovozu 2018. američki sud naredio je Monsantu da plati 289 milijuna dolara odštete u korist muškarca oboljelog od raka koji se navodno razbolio zbog dugogodišnje upotrebe glifosata. Presuda je objavljena diljem svijeta, ali nije konačna: Monsanto se naravno žalio na nju.
Dodatne informacije
Studija PNAS-a: http://www.pnas.org/content/early/2018/09/18/1803880115
Procjena u časopisu Science: https://www.sciencemag.org/news/2018/09/common-weed-killer-believed-harmless-animals-may-be-harming-bees-worldwide?utm_source=newsfromscience&utm_medium=twitter&utm_campaign=beeguts-21623
Učinci glifosata na crijevnu floru štakora: https://sven-giegold.de/glyphosat-ramazzini-studien/