Imunoterapija pčelinjim otrovom

Alergija na otrove kukaca poput mrava, osa, stršljena ili pčela je po život opasna alergijska reakcija. Svaka osoba kojoj je potvrđeno kako je alergična na ubode tih insekata trebala bi izbjegavati prema preporukama situacije kod kojih može doći do uboda. Naravno to isključiti u potpunosti i voditi koliko toliko normalan život jednostavno nije moguće.

Posljedice uboda insekata poput osa ili pčela, ali i mrava i stršljena na primjer mogu biti blage i ograničene samo na mjesto uboda. No mogu biti i umjerene, ali i teške s povećanim rizikom od javljanja anafilaksije opasne po život. Alergičari bi trebali zbog toga uvijek uz sebe nositi komplet za hitne slučajeve koji sadrži adrenalinski autoinjektor, koji se određuje u dogovoru s osobnim liječnikom ili specijalistom ovisno o težini njihovih prethodnih ubodnih reakcija.

Uz zadnjih godina sve spominjaniju apiterapiju vezana je i stoljećima poznata u narodnoj medicini i imunoterapija koja se obavlja ili na pčelinjaku ili u zdravstvenoj ustanovi – pčelinjim otrovom.

Pčelinji otrov dokazano je sadrži nekoliko aktivnih molekula kao što su peptidi i enzimi koji imaju povoljan potencijal u liječenju upale i bolesti središnjeg živčanog sustava, poput:

• Parkinsonove bolesti
• Alzheimerove bolesti
• Amiotrofične lateralne skleroze

Pčelinji otrova kad prodire kroz kožu u organizam povećava cirkulaciju krvi. Povećava samu proizvodnju kolagena i elastina. Kao rezultat ciljane primjene sama koža postaje čvršća i elastičnija istovremeno uz kao kod primjene botoksa punjenje i zaglađivanje finih linija i bora. Poznato je da kod pčelara ako se i jave najčešće budu kratkotrajne nestaju vrlo brzo. Razlog izostanka oteklina kod pojedinih pčelara je da oni tijekom sezone gotovo svakodnevno prime određene doze pčelinjeg otrova.

Imunoterapija je u stvari medicinski tretman u kojem pojedinac koji je alergičan na nešto postupno uz kontole konzumira sve veću količinu spornih alergena s ciljem smanjenja rizika od alergijskih reakcija na hranu. Alergije na ubod pčele se liječe na isto takav način ili na pčelinjaku ili u kontroliranim uvjetima u zdravstvenoj ustanovi.

Kod imunoterapije koja se provodi u kontroliranim uvjetima najčešće unutar neke zdravstvene ustanove sa zdravstvenim djelatnicima pčelinji otrov se ubrizgava injekcijom. To se vrši kontroliranim uvjetima uz koje obavlja za to educiran zdravstveni djelatnik – dakle koji nije nužno iako može biti i pčelar što bi kod provođenja predstavljalo samo kao dodatnu prednost zbog boljeg razumijevanja samog učinka i postupka terapije. 

Imunoterapija se dakle koristi u strogo kontroliranim uvjetima za liječenje osoba s teškim alergijama na ubode pčela. Istraživanja su pokazala da je ovaj tretman siguran i učinkovit te da može u značajnoj mjeri smanjiti budući rizik od ozbiljnih reakcija na ubode pčela.

Imunoterapija pčelinjim otrovom prema nekim podacima pruža 98% – 99% zaštitu od reakcija na ubode pčela. Nakon prestanka imunoterapije, rizik od neželjene reakcije u sljedećih 5 do 10 godina je oko 5% – 15%. Pčelinji otrov za ubrizgavanje ispod kože je odobren od strane FDA u Americi.

Pacijenti koji se odluče na imunoterapiju kao i kod primjene apiterapije bi trebali reći pčelaru ili liječniku prije samog početka primjene imaju li problema s alergijama, imunološkim sustavom, probleme s plućima ili disanjem, da li su moguće trudni ili uskoro planiraju zatrudnjeti prije samog početka primjene kraćeg ili dužeg tretmana imunoterapije. Samo liječnik temeljem obavljenih stručnih pregleda i nalaza može i službeno odobriti primjenu imunoterapije – nikako pčelar čak i kad se radi izvan zdravstvene ustanove poput primjene imunoterapije pčelinjim otrovom direktno na pčelinjaku. Početak i kraj tretmana te kontrola prilikom provođenja mora biti isti samo je primjena – ubrizgavanje otrova drugačija. U jednom se slučaju otrov ubrizgava u kontroliranim uvjetima u zdravstvenoj ustanovi, dok se u drugim koristi ubod pčele/la direktno.

Da li je imunoterapija nužna kod djece koja su alergična na ubode insekata?

Kako su u Republici Hrvatskoj takve vrste istraživanja u praksi poput puta u drugu galaksiju (ne postoje), potražili smo primjer provedenih istraživanja u svijetu:

Primjer jednog istraživanja: Pokazalo se kako je liječenje pacijenata alergičnih na ubode insekata injekcijama otrova čak 97 posto učinkovito u smanjenju rizika od anafilaksije izazvane ubodom. Međutim, učestalost sustavnih reakcija na naknadne ubode u neimuniciiziranih odraslih osoba s prethodnim reakcijama iznosi oko 60 posto. Kako bi se utvrdilo koji čimbenici, osim povijesti reakcije i dokaza o IgE antitijelima specifičnim za otrov, predisponiraju pacijente za buduće reakcije uboda insekata, na istraživanju su proučavali jednu skupinu djece osjetljivu na otrov za koju se smatralo da ima relativno nizak rizik za ozbiljne reakcije; 28 posto njih primilo je terapiju otrovom.

Metoda: Proučavali su ukupno 242 djece, od 2 do 16 godina, od kojih je svako imalo sustavnu alergijsku reakciju, koja je utjecala samo na kožu, kod uboda insekata. Svako dijete imalo je pozitivnu reakciju na kožni test na jedan ili više od pet himenopteranskih otrova. Šezdeset i osmero djece primilo je imunoterapiju otrovom insekata, a 174 nije. Oko polovice njih je nasumično raspoređeno u terapijske skupine, a ostatak je dodijeljen temeljem izbora samih pacijenta (ili njihovih roditelja). Procijenjeni su rezultati slučajnih uboda tijekom četiri godine promatranja.

Rezultati: U liječenoj skupini 84 uboda u 36 bolesnika rezultirala su jednom sistemskom reakcijom (1,2 posto uboda). Nasuprot tome, 196 uboda kod 86 neliječene djece rezultiralo je s 18 sustavnih reakcija (9,2 posto uboda). Šesnaest od tih 18 reakcija procijenjeno je blažim od reakcije pacijenta na prvi ubod, 2 su bile slične težine, a nijedna nije bila teža.

Zaključci: Ovi podaci potvrđuju da imunoterapija otrovom insekata sprječava ponavljanje sustavnih reakcija nakon naknadnih uboda insekata. Zbog iznenađujuće niske stope reakcija među neliječenom djecom, nije se moglo identificirati nikakve karakteristike koje su prediktivne za ponovljene reakcije. Budući da je samo 9,2 posto uboda kod neliječene djece dovelo do sustavne reakcije i budući da nije bilo napredovanja do teže reakcije, zaključučeno je kako je preventivna imunoterapija otrovom u stvari najčešće nepotrebna za većinu djece koja su alergična na ubode insekata.

FDA – Američka uprava za hranu i lijekove

Smjernice EAACI-ja o imunoterapiji alergena: Alergija na otrov Hymenoptera – PubMed (nih.gov)

Imunoterapija otrova za sprječavanje alergijskih reakcija na ubode insekata – PubMed (nih.gov)

Vrijednost imunoterapije s otrovom u djece s alergijom na ubode insekata – PubMed (nih.gov)

_{Autorska prava na objavljeni sadržaj polaže Antun Karlović osnivač i glavni urednik portala. Preuzimanje teksta i/ili izjava iz ovog teksta dopušteno je isključivo uz navođenje izvora uz direktnu poveznicu na izvorni sadržaj na pcelarstvo.hr te uz poštivanje integriteta izvornog sadržaja.}