Kontaminacija proizvoda u pčelarstvu
Standardni zagađivači okoliša prvi su na udaru po tom pitanju. Tu spadaju: teški metali, olovo, kadmij, živa, radioaktivni izotopi, organski zagađivači, pesticidi (insekticidi, fungicidi, herbicidi i baktericidi), patogene bakterije, genetski modificirani organizmi…
U drugi dio spada kontaminacija unutar samog pčelarstva. Među glavne spadaju akaricidi: lipofilni sintetički spojevi, netoksične tvari poput organske kiseline i komponenata eteričnih ulja; i antibiotici koji su zabranjeni za kontrolu ili liječenje bolesti pčela. Uglavnom tetraciklin, streptomicin, sulfonamida i kloramfenikola.
Ostale supstance koje se koriste u pčelarstvu imaju vrlo malu ulogu: para-diklorobenzen koji se koristi se za kontrolu voskova moljca i kemijskih repelenata. Preispituje se stupanj onečišćenja s različitim zagađenjem svih proizvoda u pčelarstvu: meda, peludi, pčelinjeg voska, propolisa i matične mliječi.
Timol je sredstvo koje se koristi u ekološkom pristupu. Možemo li zagaditi proizvode timolom? Naravno da možemo. Ali pravilnom upotrebom, prema uputama proizvođača, naravno ne.
Ostaci voska i meda nakon Apilife VAR ® tretmana
(Stefan Bogdanov, Anton Imdorf and Verena Kilchenmann)
Sažetak: Ostaci timola u medu nisu se povećavali s povećavanim brojem tretmana i variraju između 0,02 do 0,48 mg · kg -1 s prosječno 0,15 mg · kg -1 (n = 29). Prag okusa timola u akaciji i medu reprezentacije bio je između 1,1 i 1,6 mg · kg -1.
Općenito, upotreba varroakida u pčelinjim zajednicama ostavlja vrstu ostataka u raznim pčelinjim proizvodima. Među različitim dostupnim sredstvima, u medu i pčelinjem vosku obično se pronalaze tri sastojka:
- bromopropilat (Folbex VA Neu)
- kumafos (Perizin, Asuntol)
- fluvalinat (Apistan, Klartan, Mavrik)
Ove kemikalije su topljive i nepostojane u mastima, te se stoga za razliku drugih na primjer timola, oksalne ili mravlje, akumuliraju i množe kao rezuidi u pčelinjem vosku tijekom godina liječenja pčela. Kroz proces difuzije, ti sastojci migriraju iz saća voska u uskladišten med.
U njemačkom medu prema dostupnim i provjerljivim podacima, najčešće je pronađen varroakid kumafos čak 28%. Bromopropilat je detektibilan, ali sa bitno smanjenom frekvencijom 11%.
Zbog visoke čvrstoće vezanja u pčelinjem vosku, otkrivanje fluvalinata relativno je rijetko u medu (1%).
Svi ostaci su pronađeni s niskim razinama. Drugi sastojci sa sličnim kemijskim ponašanjem danas igraju gotovo nevažnu ulogu kao ostaci meda, pčelinjeg voska i propolisa uslijed vrlo male količine upotrijebljenih sastojaka (akrinatrin, flumetrin) ili nestabilnosti (amitraz). © Inra / DIB / AGIB / Elsevier, Pariz
Klaus Wallner, Sveučilište Hohenheim, Landesanstalt für Bienenkunde, kolovoz-von-Hartmann-Str.13, 70593 Stuttgart, Njemačka
Ključne riječi: #Apis mellifera #varoza #varoznost #varroa #pčelinji proizvodi #ostatci #rezuidi
Napomena: Ovaj članak je obrađen iz sažetaka sadržaja objavljenih tekstova udruge pčelara i građana „Pčelarstvo On-Line” sastavljen je za slobodnu distribuciju bez izmjena sadržaja. U Varaždinu 23.11.2018.