Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopuni Zakona o uzgoju domaćih životinja 

Udruga Pčelarstvo online smatra kako postojeći Pravilnik o načinu uzgoja i držanja sive pčele – autohtone vrste u Republici Hrvatskoj nije usklađen sa Ustavom Republike Hrvatske i treba ga mijenjati na način da svi pčelari i sve pčelarske udruge imaju jednaka prava na rad, seljenje i uzgoj pčela.

U demokratskim zemljama sa dužom tradicijom demokracije, na primjer Austriji, zakonski okvir o uzgoju i držanju pčela ne favorizira ni jednu skupinu naspram druge dok je zakon potpuno svima jasan i nedvosmislen napisan na stranici formata A4. Cijela zakonska regulativa za držanje i uzgoj pčela u Austriji odobrena je od Bečkog parlamenta, dok je zadnja izmjena bila 3. rujna 2021. godine pa ćemo kompletan zakon dati na uvid, kao pozitivan primjer iz kog smo uzeli dio smjernica, pčelarima Republike Hrvatske.

Misao vodilja usklađenja bila je kako u Republici Hrvatskoj svi zakoni moraju biti usklađeni sa Ustavom! Favoriziranje određenih skupina naspram drugih, kao što je slučaj s važećim Pravilnikom o držanju i uzgoju pčela je neustavno. Uvijek se kod nezakonitosti primjenjuje onaj “viši” zakonski okvir čime sadašnji Pravilnik koji je nezakonit i neustavan postaje besmislen.

PREDMET:  Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopuni Zakona o uzgoju domaćih životinja 

UDRUGA PČELARSTVO ONLINE – NACRT

PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O UZGOJU DOMAĆIH ŽIVOTINJA

I.      USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske). 

 II.     OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Ocjena stanja i osnovna pitanja koja se trebaju urediti Zakonom

Zakonom o uzgoju domaćih životinja (Narodne novine, broj 115/18; u daljnjem tekstu: Zakon) uređuje se uzgoj domaćih životinja, priznavanje uzgojnih udruženja i organizacija, odobrenje uzgojnih programa, nadležnost za provedbu uzgojnog programa, specifične tehničke aktivnosti vezane s upravljanjem uzgojnim programom, proširenje geografskog područja provedbe uzgojnog programa, upravljanje genetskim resursima domaćih životinja, stjecanje statusa izvornosti pasmine domaćih životinja, priznavanje nove pasmine domaćih životinja, očuvanje izvornih pasmina domaćih životinja, uzgoj i reprodukcija domaćih životinja, zootehnički certifikati, provedba umjetnog osjemenjivanja i osposobljavanje uzgajivača za provedbu umjetnog osjemenjivanja, vođenje potrebnih evidencija i registra o proizvodnji i prometu zametnih proizvoda, uzgoj sive pčele, katastar pčelinjih paša, način držanja pčela i korištenje pčelinje paše, uzgoj peradi, prikupljanje podataka o uzgojnoj vrijednosti konja, nadležno tijelo, nadzor i kontrola te druga pitanja važna za uzgoj domaćih životinja.

Analizom sadašnjeg normativnog okvira ocijenjena je potreba daljnjeg unaprjeđenja nacionalnog zakonodavstva u području pčelarstva gdje je propisano da se u Republici Hrvatskoj uzgaja siva pčela, međutim nije propisana mogućnost da se uvjeti uzgoja sive pčele, koja je naša izvorna pasmina, dodatno urede pravilnikom.

Odredbe Zakona propisuju da Registar uzgajivača matica vodi Ministarstvo poljoprivrede (u daljnjem tekstu: Ministarstvo. Budući da je Zakonom o udrugama propisano kako su sve udruge jednake uvjete upisa u Registar određuju se registrirana uzgojna udruženja koja pčelare uzgajivače obavještava o novostima te iste po potrebi provjerava na terenu, u skladu s time, ovim zakonskim izmjenama predlaže se da Registar uzgajivača matica vode za to zainteresirana uzgojna udruženja koja u Statutu imaju navedeno da se članovi udruge bave selektivnim ciljanim uzgojem sive pčele kao izvorne pasmine u Republici Hrvatskoj.

Odredbe Zakona koje propisuju pravila vođenja Katastra pčelinje paše brišu se radi otežane primjene u praksi.

Operativno vođenje poslova vezanih za provedbu pašnog reda nije propisano u važećem Zakonu, te se ovim zakonskim izmjenama osigurava pravna osnova za vođenje poslova vezanih za provedbu pašnog reda.

Osnovni cilj izmjena i dopune Zakona jest osigurati pravnu osnovu za definiranje uvjeta uzgoja i zaštite izvorne sive pčele, omogućiti priznatom uzgojnom udruženju vođenje Registra uzgajivača matica te regulirati operativnu provedbu poslova pašnog reda.

 Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći

Predložene izmjene i dopuna Zakona regulirat će uvjete uzgoja i zaštite sive pčele putem koje će se vršiti zaštita i očuvanje genetike sive pčele na području Republike Hrvatske. Priznata uzgojna udruženja za koje se utvrdi da vodi Registar uzgajivača matica pravovremeno će ažurirati podatke u Registru budući da su priznata za provedbu uzgojnog programa i definiranje uvjeta za upis uzgajivača u Registar. Osigurat će se pravna osnova za provedbu operativnog dijela poslova pašnog reda.

III.    OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA 

Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O UZGOJU DOMAĆIH ŽIVOTINJA

Članak 1.

U Zakonu o uzgoju domaćih životinja (Narodne novine, broj 115/18), u članku 22. stavku 3. riječ: „Ministarstvo“ zamjenjuje se riječima: „priznata uzgojna udruženja“.

Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:

„(4) Uvjete za oplodne stanice propisuje ministar pravilnikom.“.

 Članak 2.

         Naslov iznad članka 23. i članak 23. brišu se.

Članak 3.

Članak 24. mijenja se i glasi:

„(1) Pčelar je fizička ili pravna osoba koja se bavi uzgojem i / ili držanjem pčela.

(2) Pčelinja paša jest medonosno bilje određene strukture na pojedinom lokalitetu i dostupna je na korištenje svim pčelarima sukladno pašnom redu.

 (3) Pašni red podrazumijeva način i uvjete korištenja i dodjele na korištenje pčelinje paše, uzimajući u obzir broj i smještaj košnica.

(4) Operativni dio poslova vođenja pašnog reda obavljaju pčelari sa završenom školom za pčelara, a preko lokalnih pčelarskih udruga.

(4-1) Pašni red

 (5) Pčelinjaci moraju biti smješteni u prostoru tako da udovoljavaju minimalnim udaljenostima od drugih objekata u prostoru i moraju biti označeni brojem iz Jedinstvenog registra pčelinjaka (JRDŽ) te podacima vlasnika pčelinjaka.

(5-1) Tijekom postavljanja novih pčelinjaka (nova izgradnja, ponovna izgradnja, proširenje postojećih) stacioniranih pčelinjaka mora se održavati minimalna udaljenost od sedam metara od ulaza u košnicu svake pojedine košnice do osnovnih granica pčelinjaka na pojedinom zemljištu.

(5-2) Udaljenost manja od sedam metara dopuštena je ako

(a)   Je tako je dogovoreno s osobom koja ima zemljište nasuprot leta košnice

(b)   između otvora za let i granice zemljišta na udaljenosti od najmanje četiri metra postoji odgovarajuća prepreka za let pčela (npr. zid, daska, gusto grmlje ili slično) koje strši najmanje dva metra iznad leta košnice i koja je postavljena u duljini od najmanje dva metra u oba smjera ispred leta košnice

(c)   ako su otvori leta košnice okrenuti prema neizgrađenom susjednom imanju najmanje tri metra iznad zemljišta susjednog imanja.

(d)   na zahtjev vlasnika pčelinjeg društva, povjerenik može odobriti i kraću udaljenost od sedam metara uz pismenu suglasnost vlasnika susjednog zemljišta da je susjed, vlasnik zemljišta svjestan mogućih smetnji koje mogu stvarati pčele ovisno o vremenskim uvjetima prilikom izlijetanja i vraćanja u košnicu.

(e)   manja udaljenost nije u suprotnosti s javnim interesima stanovništva te da ne ugrožava njihovu sigurnost

(f) udaljenost mora biti najmanje tri metra, a u proces odobrenja mora biti uključen povjerenik nadležan u određenoj županiji sa završenom školom za pčelara kao stručna osoba koja stoji na raspolaganju u ime Ministarstva u spornim situacijama.

(g)   Leta koja služe za izlaz pčela iz košnice na pojedinim košnicama unutar selećeg ili stacioniranog pčelinjaka moraju biti na najmanje dvadeset metara do površina na kojima se nalaze javna dječja igrališta, javna sportska igrališta, vanjski bazeni, kampovi i slični objekti od javnog interesa stanovništva.

(6) Način držanja pčela, prijevoz pčela, edukaciju pčelara, minimalne međusobne udaljenosti i udaljenosti pčelinjaka od drugih objekata u prostoru i provedbu pašnog reda propisuje ministar pravilnikom iz članka 22. stavka 4. ovoga Zakona“.

(6-1) Pčele nije dozvoljeno seliti na udaljenosti manje od 3 kilometra.

(6-2) Seljenje pčela radi iskorištenja pašnog potencijala na određenoj lokaciji dopušteno je svim selećim pčelarima  radi iskorištavanja medonosnih potencijala na određenoj lokaciji u skladu sa zakonom o držanju i seljenju pčela, pod uvijetom da se ne krše propisi o zdravlju životinja.

(6-3) Seljenje pčela ne podliježe sezonskim ograničenjima

(6-4) seleći pčelinjaci moraju biti postavljeni na način da ne ometaju već postojeće stacionirane pčelinjake na određenoj lokaciji  i moraju biti postavljeni na takvoj udaljenosti od naseljenih i stacioniranih pčelinjaka da držanje ovih pčelinjaka nije narušeno, ali u svakom slučaju ne na manjoj udaljenosti od 250 metara.

(6-4) Svaki seleći pčelinjak mora biti jasno označen s brojem u JRDŽ, imenom, adresom telefonskim brojem pčelara, kao i oznakom broja doseljenih pčelinjih zajednica.

(4) Pčelar selećeg pčelinjaka dužan je prije postavljanja postaviti pčelinje korito ako na području od 300 metara od lokacije nema odgovarajućih prirodnih vodnih resursa.

 Članak 4.

 Ministar će donijeti pravilnik iz članka 22. stavka 4. koji je dodan člankom 1. ovoga Zakona u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

 Članak 5.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama.

O B R A Z L O Ž E N J E

 Uz članak 1.

U ovom članku dodaje se i stavak 4. kojim se propisuje da uvjete za oplodne stanice propisuje ministar pravilnikom.

Ovim člankom mijenja se članak 22. stavak 3. u dijelu u kojem je propisano da Registar uzgajivača matica vodi Ministarstvo. Prije stupanja na snagu ovoga Zakona bilo je propisano da priznata uzgojna udruženja vode upisnik (Registar) uzgajivača matica. Uvjete upisa u Registar određuju priznata uzgojna udruženja koje iste provjeravaju na terenu, te se stoga predlažu izmjene na način da i Registar uzgajivača matica vode priznata uzgojna udruženja.

Uz članak 2.

Ovim člankom brišu se odredbe o načinu vođenja katastra pčelinje paše. Brišu se i odredbe o pčelinjoj paši budući su iste propisane u članku 3. ovoga Zakona.

Uz članak 3.

Odredbe ovoga članka uređuju pojam pčelara i pčelinje paše, utvrđivanje pašnog reda te da će način držanja pčela, prijevoz pčela, edukaciju pčelara, minimalne međusobne udaljenosti i udaljenosti pčelinjaka od drugih objekata u prostoru i provedbu pašnog reda pravilnikom propisati ministar, te da operativni dio poslova vođenja pašnog reda obavljaju pčelari preko pčelarskih udruga i saveza pčelara i pčelarskih udruga prema svom sjedištu.

Uz članak 4.

Ovim člankom propisuje se rok za donošenje pravilnika o uvjetima za oplodne stanice, načinu držanja pčela, prijevozu pčela, edukaciji pčelara, minimalnim međusobnim udaljenostima i udaljenosti pčelinjaka od drugih objekata u prostoru i provedbi pašnog reda.

Uz članak 5.

 Ovim člankom određuje se stupanje na snagu  Zakona.

TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU USKLAĐEN SA USTAVOM REPUBLIKE HRVATSKE  I TEKSTOM ZEMALJA U EUROPSKOJ UNIJI

 Uzgoj sive pčele

Članak 22. 

(1) U Republici Hrvatskoj na pčelinjacima pčelara uzgaja se od medonosnih vrsti isključivo siva pčela.

(2) Certificirane matice, sa pratećom dokumentacijom, medonosnih vrsti pčela koje se stavljaju u prodaju moraju biti proizvedene na oplodnim stanicama registriranih pčelinjaka za uzgoj matica kod uzgajivača koji su upisani u Registar uzgajivača matica.

(3) Registar iz stavka 2. ovoga članka vodi Ministarstvo.

Pčelinja paša i Katastar pčelinjih paša

Članak 23. 

(1) Pčelinja paša jest medonosno biljni potencijal određene strukture na pojedinom lokalitetu.

(2) Katastar pčelinjih paša (u daljnjem tekstu: Katastar) je baza podataka o prostornom rasporedu pčelinjih paša na području Republike Hrvatske.

(3) Katastar pčelinjih paša vodi Ministarstvo.

(4) Način vođenja i sadržaj Katastra pravilnikom propisuje ministar.

Način držanja pčela i korištenje pčelinje paše

Članak 24.

 (1) Pčelar je fizička ili pravna osoba koja se bavi uzgojem i/ili držanjem pčela.

(2) Pčelinja paša iz članka 23. stavka 1. ovoga Zakona dostupna je na korištenje svim pčelarima sukladno pašnom redu.

(3) Pašni red podrazumijeva način i uvjete korištenja i dodjele na korištenje pčelinje paše, uzimajući u obzir broj i smještaj košnica, vremensku pojavu medenja, površinu pašnog izvora (medonosnog bilja) i udio medonosnog bilja u ukupnom biljnom sastavu na području pasišta te moguću eventalnu predvidljivost pčelinje paše.

 (4) Pčelinjaci moraju biti smješteni u prostoru na način da udovoljavaju minimalnim udaljenostima od drugih objekata u prostoru i moraju biti označeni.

(5) Pčele je dopušteno prevoziti na način da su leta na košnicama zatvorena, uz osiguranje potrebne ventilacije. U prijevozu pčela moraju biti prisutni ljudi koji su upoznati sa pčelama i pčelarstvom, a po mogućnosti sam prijevoz mora se obavljati u sumrak ili noću u skladu sa dobrobiti životinja.

(5-1) Seljenje i premještanje pčela mora se obaviti uz važeću veterinarsku potvrdu o zdravstvenom stanju pčela koji izdaje nadležna veterinarska ambulanta prema sjedištu pčelara.

(5-2) Potvrda nadležne veterinarske stanice za potrebe seljenja pčela izdaje se na trajanje do najviše 120 dana od dana izdavanja potvrde.

(6) Minimalne međusobne udaljenosti i udaljenosti pčelinjaka od drugih objekata u prostoru, način označavanja pčelinjaka te način gospodarenja i iskorištavanja pčelinjih paša i provedbu pašnog reda pravilnikom propisuje ministar.