Ne postoji pisano pravo na kontrolu / upad povjerenika na vaš posjed

Želja bavljenja poljoprivredom splasne kada se pčelar susretne sa isprepletanim zaprekama koje si neustavno sustavno ugrađuje u zakon savez koji je “odradio” preko svojih članova i zaposlenika najveću pljačku pčelara “od stoljeća sedmog”.

Pčelari se kao i svi ostali građani susreću s najrazličitijim tumačenjima zakonskih odredbi. Treba znati kako Pravilnik usvojen u Saboru može biti nezakonit ali i sam Zakon usvojen i izglasan u tom Saboru može biti neustavan. Kod nezakonitosti gleda se tada ono “više”, a to je Zakon nad Pravilnikom ili Ustav nad Zakonom. Pravilnik o držanju pčela je sve u svemu u mnogim svojim odredbama nezakonit i neustavan. Dakle ništavan je – neprimjenjiv.

Savjeti su aktualni pa Vam preporučamo da ih svako malo pročitate.

“Bogati” hrvatski jezik nam omogućava da se slabo informiranim, poneka i neukim, pčelarima koji nemaju nikave zakonske obveze pristupanja udruzi tumači kako postoje obveze predaje osobnih podataka nekoj udrzi i/ili savezu pčelarskih udruga što je netočno. Članstva u udrugama su dobrovoljan čin, ustupljeni podaci nekoj udruzi ne smiju bez izričite pismene suglasnosti biti ustupljene trećoj strani pa bila ona i Ministarstvo poljoprivrede. No vratimo se na temu najma neke nekretnine kako bi se na nju smjestio pčelinjak.

Sam proces “posudbe” samog objekta / nekretnine koja je u vlasništvu jedne strane bude na raspolaganju drugoj strani nazivamo službeno još i najam i iznajmljivanje i unajmljivanje. Pa koja je razlika između tih naziva?

Koje su zakonske obveze pčelara najmoprimaca koji unajmljuje nekretninu kako bi smjestio svoj pčelinjak?

Unajmljena nekretnina može se ustupiti besplatno ili uz naplatu nebitno radi li se o naplati u novcu ili kompenzaciji ili se kao naplata dogovori neki proizvod (npr. med) . Ukoliko se unajmljuje uz naplatu, npr. pčelar unajmi od firme koja je u sustavu PDV-a, firma može ispostaviti račun na koji se prema važećem zakonu ne obračunava PDV. Kako se nalazimo u Hrvatskoj i u njoj kao takvoj se zakoni mijenjaju kao vrijeme najbolje je pratiti izmjene tih propisa kod Porezne uprave.

Sama se nekretnina mora čuvati od oštećenja, a najmoprimac ne smije vršiti preinake u stanu i zajedničkim prostorijama i uređajima u zgradi bez prethodne pisane suglasnosti najmodavca i dužan je obavijestiti najmodavca o nužnim popravcima u stanu za vrijeme najma. Svu štetu koju najmoprimac sam napravi u stanu on sam i financijski odgovara.

Najmoprimac i drugi korisnici stana dužni su najmodavcu ili osobi koju najmodavac (i to samo njima i nikom drugom) ovlasti dopustiti ulazak u nekretninu u slučaju popravaka te u svrhu kontrole korištenja iste. Sve se definira dogovorno ugovorom o najmu u pisanom obliku.

Kako se na terenu pčelari susreću sa samoprozvanim “šerifima” koji sami sebe nazivaju “povjerenicima” treba znati kako oni nemaju pravo pristupa nekoj nekretnini u najmu i/ili u vlasništvu bez izričite dozvole najmoprimca odnosno vlasnika nekretnine.

Kako su ti “šerifi” dio uglavnom saveza koji je sustavno pljačkao i pčelare i proračun RH nakon svakog posjeta, posebno nakon nezakonitog pristupa bez znanja pčelara, najbolje zvati policiju kako bi napravila zapisnik o povredi posjeda. Nakon toga fali li vam košnica, oprema ili imate bilo kakve štete možete temeljem zapisnika možete podnijeti tužbu zbog neovlaštenog ulaza na nekretninu i oštećenja / nestanka vaše pokretne imovine (košnice, oprema i sl.).

Prema važećem Ustavu Republike Hrvatske, dom je nepovrediv. Iz odredaba članka 34. Ustava proizlazi načelo da bez pristanka određene osobe nitko ne može ući u njezin stan, kuću ili bilo koji objekt koji se može smatrati domom.

Redarstvene vlasti mogu i bez naloga o pretrazi ući u tuđi stan i druge prostorije i prema potrebi obaviti pretragu:
1) ako držatelj stana ili stanar to želi ili ako tko zove u pomoć

Samo sud može obrazloženim pisanim nalogom utemeljenim na zakonu odrediti da se dom ili drugi prostor pretraži.

Primjer iz sudske prakse:

Visoki upravni sud Republike Hrvatske odlučio je kako je HRT postupao nezakonito kada je provjeravao korištenja odjavljenog prijamnika, odnosno kada je, nakon što bi vlasnik prijamnika odbio kontroloru pristup u stan, ponovno prijavljivao istoga za plaćanje mjesečne pristojbe. HRT ako smatra da je oštećen prema obrazloženju suda može podnijeti prekršajnu prijavu (optužni prijedlog) nadležnom prekršajnom sudu te pokrenuti prekršajni postupak i na njemu utvrditi radi li se o nezakonitosti a na to je kao pravna osoba s javnim ovlastima izravno ovlašten temeljem odredbe članka 109. stavka 1. točke 3. Prekršajnog zakona”.