Pčelari traže hitne mjere pomoći

15. srpnja je u Ministarstvu poljoprivrede održan sastanak vezan uz problematiku nedostatka paše i problematike zastupanja pčelara u donošenju mjera i odluka po pitanju Nacionalnog pčelarskog programa, Pravilnika i Zakona vezanih uz pčelarsku djelatnost.

Sastanku su prisustvovali Zdravko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, Goran Lipavić, ravnatelj Uprave za potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju, g. Zdravko Barač kao ravnatelj Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane, gđa. Gordana Duvnjak, voditeljica odjela za peradarstvo i pčelarstvo, Zlatko Tomljanović iz Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva, te predstavnici udruga pčelara iz pet županija i to iz: Karlovačke Joso Pleš uzgajivač matica, udruga hrvatskih branitelja liječenih od PTSP-a Splitsko-dalmatinske županije Tomas Željko, Primorsko goranske iz koje su došli Josip Brajković i Mile Jurković iz udruge proizvođača meduna, kadulje i vriska Sjevernog Velebita i primorja, Splitsko dalmatinske Mirko Ljubičić iz udruge Ulišće, Varaždinske Antun Karlović iz udruge Pčelarstvo online, Vukovarsko srijemske Damir Piljić kao predsjednik i predstavnik udruge Matica iz Županje.

Bile su zakazane dvije teme problematika nedostatka paše početkom ove godine i problematika davanja prijedloga i donošenja odluka vezanih uz Nacionalni pčelarski program, izmjene i dopune Pravilnika i Zakona. Naime problem je da prijedlozi dolaze samo od strane HPS-a što je neprihvatljivo jer su sve udruge i svi pčelari u Hrvatskoj kao takvi jednaki. Tako piše i u Zakonu i u Ustavu.

Oko problematike prihrane pčela su se svi složili te iznijeli neke konkretne brojke za pojedine županije u gubitku paše. Pčelari su u ime svojih udruga iskazali nezadovoljstvo jer su kako je rečeno predviđena sredstva od 3.000.000,00kn nedostatna i samo mala kap u moru koja neće ni “ugasiti žeđ”. Nije poznato trenutno da li “na vidiku” ima dodatnih osiguranih iznosa potrebnih za kvalitetnu pripremu pčela za zimsko razdoblje jer je sasvim jasno da ovaj najavljen iznos nedostatan.

Mirko Ljubičić i prisutni pčelari iz dalmatinske županije iskazali su svoje nezadovoljstvo načinom rada unutar članica Hrvatskog pčelarskog saveza. Sve se odluke kako je rekao u tom savezu pčelarskih udruga donose voljom dvojice trojice ljudi – pristrano i ne dolaze kao volja članica saveza. Istaknuli su kako do njih ne dolaze informacije iako su njihove udruge članice saveza no to više i nije neka “tajna” pa je zaključeno kako sam savez izlazi s lažiranim brojevima pčelara kako bi se u ministarstvima i nadležnim tijelima ali i među pčelarima pokazao kao “krovna udruga” pčelara.

Gotovo je smiješno, zaključeno je, kako se u evidenciji HPS-a kao jednom paradržavnom popisu nalaze pčelari poput Martina Kranjeca i Vladimira Bileka koji nisu godinama ažurirali svoje podatke, a za neke od njih poput bivšeg predsjednika Martina Kranjeca je nejasno da li se on još uvijek bavi pčelarstvom ili ne. Ne zaboravimo on je osoba u čijem su mandatu krenuli svi problemi sa kojima se susreću kako pčelari unutar Hrvatskog pčelarskog saveza tako i oni izvan.

Istaknuto je kako je nelogično da su u izradu programa uključeni isključivo predstavnici saveza koji, to je bar danas svima jasno, okupljaju samo manjinski dio pčelara. Naime, već je sasvim jasno kako HPS gubi potporu pčelara zbog isisavanja sve više sredstava namijenjenih pčelarima dok svoju pravu problematiku nepotizma i nezakonitosti u radu trpa pod tepih. Ali kako smo i zaključili još nekad u udruzi Pčelarstvo online i nekim drugim koje nisu članice saveza poput na primjer udruge HUP pčelinjak. To je isključivo problem saveza, da li će i kako raditi protivno interesima ne samo svojih članica nego i kompletnog pčelarstva u Hrvatskoj. Mi to kao pčelari i udruga nećemo i ne možemo dozvoliti – sve su udruge, pa tako i savezi udruga dužne pridržavati se Zakona i Ustava te provoditi mjere koje vode isključivo unapređenju i promidžbi, a ne one koje koče razvoj pčelarstva.

Sredstva predviđena unutar Nacionalnog pčelarskog programa koriste se za potrebe saveza i ne dolaze do samih korisnika kojima su i namijenjena – do pčelara. To je potpuno neprihvatljivo. Nejasno je ostalo nakon pitanja zašto se na primjer i u kom iznosu financiraju mrežne stranice saveza (?) i časopis Hrvatska pčela? Časopis saveza je kao takav komercijalan na tržištu, koristi komercijalne oglase a pčelarima se naplaćuje i objava malih oglasa. Neprihvatljivo je kako se taj i takav časopis financira sredstvima Nacionalnog pčelarskog programa i idejno namijenjenim pčelarima koji bi trebali biti korisnici tih mjera a ne komercijalni samoodrživi projekti koji za pčelare uostalom nisu besplatni.

Može li se, jer su kako piše u Ustavu i Zakonu svi građani i sve udruge jednake, po tom modelu financirati i ostali časopisi i sve mrežne stranice pčelarskih saveza i udruga u Republici Hrvatskoj? Koliko će ostati za stvarne korisnike mjera ako će se novci od 17,5 milijuna kuna dijeliti na takav način? Ta bi se sredstva stav je udruge Pčelarstvo online trebala umjesto na savez usmjeriti u mjere direktne potpore svih pčelara Republike Hrvatske.

Prezentirani su i gubici po pojedinim županijama koji variraju ali i ukazuju na hitnu potrebu potpore u vidu šećera ili neki mjera kako bi se pčelama omogućilo što kvalitetnije uzimljavanje. Sredina je srpnja no još nije poznato kada će ići mjera potpore i koliko, da li je ministrica Marija Vučković u Luksemburgu uspjela dogovoriti dodatnu pomoć za pčelarstvo.

Hrvatska pčelarska služba 112 i dalje uz potporu Ministarstva poljoprivrede

Kao dobar primjer dobre organizacije pčelara za kraj još je jednom potvrđeno kako će se rad “Hrvatske pčelarske službe 112” koji je kao dobro osmišljen i organiziran projekt prepoznalo i Ministarstvo poljoprivrede dići na nacionalnom ali i lokalnom nivou u “veću – višu razinu” kako bi se opisane najavljene prezentirane mjere za početak u pet predloženih točaka mogle što kvalitetnije i što prije pripremiti i odraditi. Više o tome i dogovorenim temama pročitajte u našrm pčelarskom časopisu PČEL@Rstvo!