Pčelarske potpore danas su nestimulirajuće za održanje pčelarstva u cjelini

Samo ako će pčelari pronaći optimalnu zakonsku regulativu i zakonsku infrastrukturu koja se sastoji od besplatnih savjeta, prijenosa znanja, neovisnih istraživanja i financijskih potpora od početka pokretanja pčelinjaka Hrvatska može računati na to da broj pčelara raste, što je trend kod većine zapadnoeuropskih zemalja, uključujući i mlađu populaciju kao i žene koje bi se svakako aktivnije nego je to sada slučaj bavile ovim hobijem ili zanimanjem.

Udruga pčelara Pčelarstvo online zgrožena je skandaloznim nedavnim javnim istupom državnog tajnika Zdravka Tušek koji ne zna ni broj pčelara u Republici Hrvatskoj kao ni broj košnica pa prema izjavi nema najosnovniju informaciju ni kakav je trend razvoja pčelarstva u Europskoj uniji na primjer u Njemačkoj koju često naši političari znaju navoditi za primjer.

“Naši pčelari prosječno imaju 50 košnica, a većini njih pčelarstvo je dodatna djelatnost. Treba težiti tome da im ono postane primarna djelatnost”, poručio je državni tajnik Zdravko Tušek. Usporedimo li tu izjavu s na primjer Njemačkom, pa suzimo odabir na područje Bavarske gdje žive i rade brojni naši iseljenici tamo velika većina pčelara pčelari u svoje slobodno vrijeme.

“U Bavarskoj (Njemačka) gdje se profesionalno pčelarstvom bavi jedan posto pčelara, cilj je da što više pčelara drži pčele kako bi se osiguralo ravnomjerno oprašivanje na cijelom teritoriju tijekom cijele godine. Kod nas se radi sve suprotno tome, uništavaju se tzv. mali pčelari početnici već u samom pokušaju bavljenja pčelama.” – Antun Karlović

Manje od jedan posto pčelara u Bavarskoj su komercijalni pčelari. Ni u svijetu nije trend tisućama godina drugačiji, e Hrvatska očito ima za cilj uništiti i to malo pčelara hobista kako bi tzv. ‘”‘veliki’ postali veći pri tome ne vodeći računa o potrebi ravnomjernosti oprašivanja biljnih kultura tijekom cijele godine. To se ne postiže, pokazalo se u mnogim zemljama da je tako, zabranama kakve postoje u Hrvatskoj, nezakonitim i svakako neustavnim prikupljanjima i distribucijom osobnih podataka već mjerama u kojima će svi pčelari pronaći izvrsnu infrastrukturu koja se sastoji od besplatnih savjeta i prijenosa znanja, neovisnog istraživanja i ciljane neselektivne tzv. ‘rodjačke’ financijske potpore samo određenim skupinama.

Zašto navodimo kao primjer Bavarsku u kojoj pčelari četvrtina svih pčelara u Njemačkoj? Jednostavno, tamo prema podacima iz 2022. u usporedbi s 2013. godinom pčelari vjerovali ili ne 30 posto više pčelara. Dakle broj im raste, a statistički se samo jedan posto bavi tim zanimanjem profesionalno, ostalima je to dopunska djelatost.

Taj podatak državni tajnik Zdravko Tušek koji na odboru za poljoprivredu barata s lažnim brojkama očito da ne zna ili ne želi znati. Ne zna ili ne želi to znati ni Mirjana Petir iako bi trebala znati i raspolagati s tim podacima ako se bavi tim poslovima.

“Svjesni da bez pčela nema oprašivanja niti proizvodnje hrane, čvrsto stojimo na stavu da njihovu oprašivačku ulogu treba vrednovati i da je potrebno uvesti potporu po pčelinjoj zajednici“, izjavila je Mirjana Petir ono što naša udruga ističe kao jedan od ciljeva daljnjeg razvoja pčelarstva. No ne selektivno, prema lažiranim podacima koje im prikuplja ‘Hrvatski pčelarski savez’ kao neobavezan neprofitan savez pčelarskih udruga ili ‘Hrvatski savez malih šarenih ptica’ pjevica, već ciljano i statistički točno relevantno i precizno. To Hrvatska s obzirom na svakako neustavan i nezakonit način prikupljanja koji ima sada podataka nema.

U Njemačkoj može u Hrvatskoj ne?

Mjere potpore u Bavarskoj imaju za cilj osigurati da pčele i pčelari dobro rade, da se razvijaju uz suport države i time pridonose svom okolišu. S obzirom na važnost pčele za naše ekosustave općenito, a posebno za poljoprivredu, Bavarska kao i Hrvatska promiče držanje pčela vlastitim i EU fondovima. Za razliku od Hrvatske gdje pola fonda ‘proguta’ savez koji vara na porezu, u Bavarskoj se sredstva koriste za pčelare koji se bave pčelarstvom i uzgojem pčela.

Njemačka bilježi rast mlađe pčelarske populacije, Hrvatska pad!

U Njemačkoj vjerovali ili ne ima oko 2.000 registriranih pčelara mlađih od 18 godina. U Hrvatskoj se pčelarstvom uglavnom bave umirovljenici kao dopunskom djelatnošću a nakon njih kad umru sve propada.

Zašto je tome tako? Pa isključivo zbog odnosa države prema tom društveno i ekološki korisnom sektoru. Samo je Hrvatska od svih zemalja u svijetu prema našim saznanjima imala zabranu poticaja za novootvorene OPG-e ili pčelinjake. Zašto? Prema riječima Gordane Duvnjak iz Sektora za peradarstvo i pčelarstvo jer se boje da sredstva koja daju početnicima ‘ne propadnu’ ako bi se prestali baviti nakon godinu dvije!

Zamislite te gluposti izrečene zbog nebuloznog zakona. Takvi nam ljudi sjede u Ministarstvu poljoprivrede i primaju ne baš male plaće koje im mi svi skupa osiguravamo!

Sredstva za pčelare u Njemačkoj mogu, a u Hrvatskoj na isti način ne?

Sredstva u Njemačkoj koja se dodjeljuju pčelarskom proizvodnom sektoru se temelje na Uredbi (EU) br. 1308/2013 i trenutačno važećoj verziji Direktive o promicanju pčelarstva, posebno za poboljšanje uvjeta proizvodnje i stavljanja na tržište pčelarskih proizvoda, priopćeno nam je iz bavarskog Državnog ministarstva hrane, poljoprivrede i šumarstva.

Njemačkoj su dostupna sredstva u ukupnom iznosu od oko 3,3 milijuna eura za ukupno osam ciljanih područja financiranja u kojima EU i savezne države sudjeluju sa po 50 posto.

Europska unija pri tome doprinosi do 50 posto prihvatljivih rashoda, takozvanih sufinanciranih mjera. Osim tih mjera, države članice naravno mogu, što argumentirano ističemo godinama prema određenim zahtjevima, ponuditi daljnje mjere koje se financiraju isključivo državnim sredstvima – kao državne mjere. Te mjere kod nas se dijele potpuno suludo, a pola ih proguta tzv. neproizvodni sektor.

Tako je na nedavnom javnom savjetovanju imate prijedlog da se udruzi ‘Marko Marković’ ako organizira edukaciju dodjeli 10.000 eura no ako ju organizira udruga ‘Ante Antunović’ tada je to samo 5.000 eura. Kakve su to mjere? Nepotistički ciljano uništavajuće za pčelarski sektor, gospođa Gordana Duvnjak ni njen šef Mato Čačić u tome ne vide baš nikakav problem. Jer treba poticati velike na račun malih baš kao to radi poznati ‘darežljivac Superhik’.

Obujam financiranja u Bavarskoj stalno raste od 2012., a usporen je tijekom 2020. i 2021. zbog pandemije na oko 850.000 eura. No već u 2022. obujam financiranja ponovno se povećao na više od 900 000 eura. Da ne bude zabune, riječ je o donacijama pčelarima, udrugama i školama. No u taj broj nisu uključeni troškovi državnih stručnih savjeta, analiza i istraživanja kao što se to kod nas prikazuje ukupno.

Bavarska je tako javno i transparentno u 2022. ponudila ukupno sedam mjera financiranja za potporu pčelarstvu.
Investicijske mjere 347.856,27 €, obuka 124.380,00 €, mjesta uzgoja pčela 75.072,00 €, posjet sajmovima 21.544,00 €, pčelarima početnicima 240.300,00 €, pčelarskim školama 43.500,00 €, eko pčelarima 56.200,00 €

Početnici u pčelarstvu u Bavarskoj dobivaju bespovratna sredstva u minimalnom iznosu od 400 eura neto. Samo u 2022. godini 603 pčelara početnika koristilo je ta bespovratna sredstva investicijskih mjera. U Hrvatskoj tako nešto je samo san, pčelare se prisiljava da svoje osobne podatke žele li se baviti pčelarstvom prvo ustupe neprofitnom dobrovoljnom savezu pčelarskih udruga?