Pčele i mine u Hrvatskoj
Priča o dresiranju pčela za otkrivanje mina pokrenuta je sasvim slučajno kada su djelatnici Ministarstva obrane u SAD-u željeli su znati jesu li pčele u stanju pronaći kemijsko ili biološko oružje. 1999.godine nazvali su Jerryja Bromenshenka stručnjaka za insekte i taj mu je poziv preokrenuo život naglavačke. DARPA je jedna vrsta ureda/babice za rađanje novih, nevjerojatnih ideja i upravo je taj ođel zaslužan za rađanje nevidljivog bombardera i Interneta. Brormenshenk je pak svjetski poznati stručnjak za insekte. S jednim drugim odsjekom Pentagona već je surađivao i otkrio da su pčele pouzdani indikator za zagađenje okoliša.
Stručnjaci računaju da je u svijetu još zakopano vise od 100 milijuna mina, samo u Bosni je, pretpostavlja se, 30 000 minskih polja. Nagazne mine ubiju svake godine otprilike 20.000 ljudi. U slučaju ovog istraživanja su, dakle, znanost i moral bez ikakve dvojbe bili na istoj strani.
Inteligencija koju posjeduju pčele najdragocjenija je osobina ovih insekata za Bromenshenka. Dresiranje jednog psa za traženje mina traje oko dvije ili tri godine i stajalo bi od 25 do 30.000 dolara. Pčele pak to obave u dva dana i pokrivaju mnogo veća područja. Pčela radnica/izletnica dnevno izađe šest do osam puta u potragu za hranom. Pritom svaki put prevali nekoliko kilometara, dakle cijela zajednica obavi dnevno oko milijun letova. Američki insektolog i ured koji ga je angažirao vrlo su brzo shvatiili da u rukama ima veliku stvar.
Priča o dresiranju pčela za otkrivanje mina u Hrvatskoj koju vodi profesor Nikola Kezić sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta 29.5. objavljena na BBC-u izazvala je veliki interes svjetske javnosti. Predstojnik Katedre za pčelarstvo n. Kezić, trenutno boravi na otoku Unije, gdje provodi terenska testiranje metode čiji je cilj provjeriti područja koja su mineri prethodno očistili. Kako je iz vremena Domovinskog rata još uvijek velik broj površina pod minama pčele svakako bi imale što i raditi.
Sam princip dresure pčela bazira se na izazivanju Pavlovljeva uvjetovana refleksa. Prvi dio treninga provodi se u u platnenom šatoru. Unutar šatora rasporede se posudice za hranjenje s slatkim sirupom koji neodoljivo privlači pčele, dok je tlo oko hranilica natopljeno eksplozivnim kemikalijama. Cilj je da pčela nauči povezivati miris hrane i eksploziva. Kad pčela biva puštena u prirodu, automatski leti prema mirisu eksploziva jer je tako naučila za vrijeme dresure pronalaziti hranu.