Pesticidi smanjuju moć matica u kolonijama

Tim znanstvenika u Velikoj Britaniji otkrio je, objavio je časopis Science, kako izloženost pesticidima uzrokuje smanjenje zalijeganja matice i do 85%.

Znanstvena skupina u Velikoj Britaniji i Francuskoj proučavala jpesticidie učinke neonicotinoida koji se danas koriste u više od 100 zemalja.

Neki od najčešće korištenih pesticida ubijaju pčele, narušavaju im sposobnost navigacije i orijentacije te smanjuje broj pčela i matica.

U neonicotinoidi ispitivani u dva znanstvena rada se koriste na usjevima poput žitarica, uljane repice i suncokreta. Često se primjenjuju kemijski obrađeno sjeme prije sadnje. Kako biljka raste, pesticid se nalazi u svakom dijelu, odvraća štetne insekte kao što su primjerice lisne uši.

To je dobro za poljoprivredne kulture, problem je što to također ulazi u pelud i nektar biljke, koji direktno utječu na život pčela i ostalih za okoliš korisnih insekata.

Dave Goulson iz Velike Britanije na Sveučilištu u Stirlingu i njegovi kolege proučavali su utjecaj neonicotinoida imidacloprida na bumbare.

Pustili su pčele pojedinih zajednica da se hrane peludom i šećernom vodom koja u sebi sadrži razine imidaclopride pronađene u prirodi, dok su druge zajednice dobile prirodnu prehranu. Potom su ih smjestili na teren.

Nakon šest tjedana, kolonije izložene pesticidima nakon vaganja su bile daleko lakše od drugih, što sugerira na manji broj pčela u zajednici i naravno manji unos nektara.

No najdramatičniji efekt je bio na zalijeganju matice. U prirodi svaka prirodno hranjena zajednica proizvede oko 14 matica dok one izložene pesticidima, samo dvije.

“To ne dokazuje kako su neonicotinoidi isključivi uzrok problema pčela“, objašnjava dr. Goulson , ali su vjerojatno jedan od uzroka, vjerojatno vrlo značajan u cijeloj toj priči oko korisnih insekata.

“Korištenje tih pesticida je danas toliko rašireno da će većina pčelinjih zajednica u područjima intenzivne poljoprivrede biti izložena istima, tako postoji potencijal koji igra značajnu ulogu u smanjenju pčelinjih populacija i to na prilično nevjerojatno velike razmjere.”

Francuska istraživačka skupina istražuje utjecaj različitih neonicotinoida i thiamethoxama, na broj pčela te mogućnost oporavka, nakon njihova puštanja na slobodu.

Korištenje malih oznaka na pčelinjim leđima, pokazao je da da je značajno smanjen broj prethodno izloženih insekata koji se vratio.

Izračuni su pokazali kako su oštećenja bila dovoljna da se kapacitet preživjelih kolonija smanjio u ozbiljnoj mjeri.

Dr. Henry izjavio je za BBC News da je vrijeme da vlasti ponove sigurnosne testove koji sve pesticidi mogu biti i pod kojim uvjetima u upotrebi.

“Do danas, ti testovi su uglavnom zahtijevali da doze koje nalazimo u prirodi ne ubijaju pčele“, pojašnjava dr. Henry .

“Ali ti procesi odobrenja ignoriraju moguće posljedice na pčele, i nadamo se da će ljudi koji su zaduženi za iste biti dovoljno oprezni.“

Diljem svijeta cvate pesticidni biznis

Neonicotinoidi su proizvođačima donijeli milijarde dolara u poslovanju diljem svijeta. Iako su neke zemlje djelom zabranile kompletnu globalnu zabranu, kao što neki odvjetnici predstavnika okoliša predlažu, teško je za očekivat.

May Berenbaum, ravnatelj entomologije na Sveučilištu u Illinoisu i jedne od vodećih američkih stručnjaka za CCD, rekao je kako kemikalije treba koristiti sa daleko više pažnje.

“Nema sumnje da se neonicotinoidi koriste bezobzirno, u nedostatku bolje riječi“.

“Pedeset godina iskustva trebalo nas je naučiti da je jedna klasa spojeva neodrživa praksa te da pred-tretiranje sjemena od štetnika moguće i nije baš previše mudro.”

“Neonicotinoidi bi mogli biti zabranjeni svuda u svijetu, ali pčele će i dalje imati problema s patogenima, parazitima, degradacijom staništa i iscrpljivanja sa drugim razredima kemijskih pesticida.“

Na razini EU za poljoprivredu i ruralni razvoj Odbor je zatražio od Europske komisije povećanje istraživanja i izradu akcijskog plana za očuvanje pčela. “Kod akcijskog plana proizvodnje, mi smo spremni dati članicama rok uporabe ili ne korištenja određene vrste pesticida – do tada je odluka na pojedinim državama“, rekao je Paolo de Castro MEP, predsjednik je Odbora.

“Osobno bih odmah u potpunosti zabranio insekticide u vrtovima“, pojasnio je Paolo de Castro. U vrtovima postoji vrlo mali broj štetnih kukaca, ako vaše ruže imaju nekoliko lisnih uši neće propasti svijet. Istraživanja se dalje nastavljaju u cilju otkrivanja djelovanja i na ostale vrste pčela. (bbc)