Sezona uboda 2021

Dolaskom prvih sunčanih dana, toplijeg vremena sve se više vremena provodi u prirodi, sad u vrijeme svjetske koronavirus pandemije još i više nego inače. Osim nas toplije vrijeme “budi” i kukce neke korisnije neke manje korisne za okoliš. Neki od njih smetaju nam više neki manje, kod nekih ubodi su žešći i opasniji kod drugih ipak srećom sa manjim posljedicama. Sezonu uboda otvaraju i ose i komarci koji svojim brojnim i gotovo u nekim područjima neizbježnim ubodima predstavljaju pravu napast.

Postoji antihistaminici koji se koristi protiv alergija i koji mogu pomoći u prevenciji i smanjenju simptoma nekih sezonskih alergija. Djeluju i kod svrbeža ako je u podlozi ubod insekata. Neki se kupuju sa neki bez recepata no svakako se treba posavjetovati s liječnikom prije korištenja. Treba znati da neki od njih uzrokuju pospanost. Samo djelovanje počinje već nakon pola sata dok je trajanje učinka 5-6 sati.

Komarac:
Umjesto da odmah otrčite u trgovinu i kupite brojne kemijske preparate kojima vas obasipaju u kojekakvim reklamama pokušajte uz standardne mrežice na svojim prozorima oko okućnica i na terasama posaditi aromatična i često vrlo oku ugodne i lijepe biljne vrste. Kadifa, odnosno njezin cvijet (lat. tagetes) ima cvijet u više boja i oblika. Miris je za većinu insekata vrlo odbojan pa ako se kadifa u teglici ili okućnici rascvjeta, komarci vam neće toliko uporno dosađivati. U borbi protiv komaraca kažu oni iskusniji pomaže još i mačja metvica (catnipa, lat. Nepeta cataria) ili recimo neven (calendula officinalis). U Hrvatskoj je opisano otprilike pedesetak vrsta komaraca, no zastupljenost se razlikuje ovisno o lokaciji.

Serepika:
Oku je gotovo nevidljiva, a brza je kao buha. Za razliku od osa, pčela, stršljena, pauka i drugih vrsta otrovnih insekata koji mogu izazvati lokalne i sistemske alergijske reakcije, manje poznati neotrovni insekti kao što su serepike, komarci, krpelji, buhe, uši, obadi i drugi izazivaju reakcije u smislu jakog nadražaja kože, otoka i crvenila praćenog jakim svrbežom. Znakova alergijske reakcije nema ili su iznimno rijetki

Pauk:
Pauci su u prirodi aktivni lovci i snažno se oslanjaju moć ugriza koji ima za cilj paralizirati i ubiti žrtvu. Iako će u kontaktu s ljudima ili većim životinjama većina pauka pokušati pobjeći nekima je svojstveno izrazito agresivno ponašanje kod kojeg će primjeniti sve svoje vještine kako bi potencijalnu žrtvu ili neprijatelja osposobili. Srećom pa samo manji dio pauka u prirodi posjeduje neku opasnost dok je 98% njih za ljude i veće životinje ipak potpuno ili više manje bezopasno.

Osa:
Ose će se ipak kao veće pokazati daleko problematičnije ukoliko se nastane u pojedinom području više od “normalnog” broja. Za razliku od pčele osa ima drugačiji žalac kojim Vas može ubosti i više puta uzastopce, što ju osim i samim izgledom dodatno razlikuje od pčele. Osim toga njen otrov je jači nego kod pčele i daleko se brže i češće odlučuje na napad. Nastambe ose grade na drveću, zapuštenim kućama i barakama, pijesku, na krošnjama i vrlo ih rijetko gotovo nikad ne pune medom. U takve nastambe obično nose plijen poput gusjenica, pauka, ličinki pčela ali i samih pčela i ostalih kukaca koje uspiju uhvatiti u potrazi za hranom. Dio prirodne zaštite u borbi protiv ose opisan je na stranici pcelarstvo.hr pa pročitajte moguće niste znali ili ste zaboravili…

Stršljen:
Stršljen je nešto veća “verzija” ose, ne samo veća već i daleko opasnija. Hrani se kukcima poput ose čiji je rođak, izgledom je sličan osi samo mnogo veći. Stršljen se nerijetko hrani i pčelama, koje lovi obično u pčelinjaku ispred košnica, ličinkama pčela ukoliko su u mogućnosti ući u samu košnicu. Unutar košnice im je posebno zanimljivo pčelinje leglo do kojeg dolaze boreći se protiv pčela i pritom ih ubijajući. To uspijevaju samo ako ih ima u većem broju.

Mrav:
Mravi spadaju u socijalne insekte, hijerarhijski vrlo slični zajednici medonosnih pčela. Znači da žive u velikim zajednicama, kolonijama ili grupama, u nekim zajednicama ima čak i do milijun mrava. Iako ponekad predstavljaju pravu napast gdje se dosele ne zaboravite da su u Republici Hrvatskoj neke vrste mrava zakonom zaštićene. Šumski mrav ( Formica rufa ) sa svoja tri oblika:

• veliki šumski mrav (Formica rufa rufa),
• srednji šumski mrav ( F. r. rufopratensis minor ),
• mali šumski mrav ( F. r. rufopratensis maior )

Ugrize li Vas mrav ne trebate najčešće dizati posebnu uzbunu. Receptura kojom ublažujete djelovanje otrova je jednostavna i svima dostupna. Jedna žličica sode bikarbone i jedna žlica destilirane vode s nekoliko kapi eteričnog ulja kamilice ili lavande. Tako pripremljeni oblog nanesete na oteklinu i mijenjate tako dugo dok oteklina ne splasne. Istu možete koristiti i za pčelinji ili ubod ose.

Pčela:
Budući da su pčele gluhe, oni ne koriste zvuk kao sredstvo uzbune kod uboda. Pčele nakon uboda sa žalcem ostave i kesicu koja ostaje na mjestu uboda. To bi trebali, ubode li vas pčela odmah izvaditi da smanjite dozu otrova koja se ispušta iz te kesice.

Pčele su u svojoj evoluciji uz mirisne feromone usavršile i razvile svoj ples (pokret) i izuzetnu sposobnost osjeta vibracije kako bi dijelile najrazličitije informacije unutar zajednice. Dakle sama galama osjeti li se ugroženom kod pčele neće izazvati poseban efekt, dok će mahanje ili vibracije lako shvatiti kao dodatnu prijetnju te vas napasti. Kako kod uboda pčela ostavlja i žalac i vrećicu sa otrovom što za nju znači i smrtni ishod rijetko će se neizazvana odlučiti za “napad”. Kada ubodu, one ubrizgavaju otrov. Iako otrov ima jačinu, svojom ubrizganom količinom od uboda jedne ili dvije pčele ne događa se ništa posebno do veće ili manje otekline ovisno o imunitetu i samom mjestu uboda.

Prema nekim statistikama Oko 2-3% ljudi ima alergijske reakcije na ubod i do 0,5-0,8% ima teške i po život opasne alergijske reakcije poznate kao anafilaksije.

Antifilaktički šok vrlo je bitno prepoznati tim više što se isti ne javlja samo od uboda pčele, već i kod uboda ostalih insekata. Kod alergijske reakcije, cijelo tijelo je pogođeno. Kod ubodenog organizma javlja se osip, crvenilo ili oteklina na mjestu udaljenom od uboda. Simptomi mogu uključivati također i:

• povraćanje, izbacivanje sadržaja želuca kroz usta
• mučninu
• proljev
• vrtoglavicu

Alergijske reakcije kod ljudi obično se pojavljuju unutar pola sata do sat vremena od samog uboda. Kod anafilaktičkih reakcija u ljudi prvo nakon otekline dolazi do otežanog disanja, pada krvnog tlaka koji dovodi do srčanog udara ako se liječenje ne poduzme odmah. Sama se reakcija obično pojavljuje samo nekoliko minuta nakon uboda. Većina ljudi koji imaju alergiju na pčelinji ubod imat će pogoršanu reakciju sa svakim sljedećim ubodom.