Treba li se desiti masovan pomor pčela kako bi “institucije” reagirale?

Zgroženi smo nepoznavanjem Pravilnika i Zakona od strane onih koji bi nas svojim radom trebali štititi od bolesti i zaraza, pa nas sve skupa dovode zbog neznanja i nepoznavanja propisa u potencijalnu opasnost od trovanja pesticidima.

Početkom sezone komaraca počinju i programi suzbijanja tih insekata. Članovi udruge Pčelarstvo online, kao takve najbrojnije udruge pčelara i građana u ovom dijelu Europe, zgroženi su potpunim neznanjem djelatnika koji obavljaju tretmane komaraca, počevši od obavještavanja javnosti koji se neki dan desio u Varaždinskoj županiji, sve do samog vremena provođenja tretmana kojima ugrožavaju ne samo pčele i oprašivače već i ljude kojem svjedočimo i u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji.

Godišnji Program mjera preventivne i obvezne preventivne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije u suzbijanju trebale bi se provoditi kao prihvaćene stručne mjere suzbijanja u dogovoru s korisnicima – građanima. Svima je odavno jasno kako su ti specifični petroidi koje te tvrtke za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju (DDD) koriste, vrlo toksični za pčele. Pčele obaraju i usmrćuju u kontaktu odmah ili dan do dva nakon tretmana usmrćujući na što upozoravaju i same Agencija za zaštitu okoliša širom svijeta.

Ponekad su nam potrebni insekticidi za suzbijanje štetnika i sprječavanje bolesti da bismo zaštitili svoje vlastito zdravlje. Ali ponekad ti isti insekticidi mogu biti kako se navodi vrlo opasni za pčele. Pčele su nam neophodne za kvalitetan uzgoj usjeva i osiguravanje zdrave hrane.

Kako zaštititi zdravlje ljudi od prijetnje bolestima koje prenose komarci, a istovremeno zaštititi pčele? Da li je to moguće?

Naravno da je moguće, na mjesta vodećih ljudi koja se bave dezinfekcijom, dezinsekcijom i deratizacijom treba postaviti ljude iz struke, i to one koji razumiju problem i koji prate svjetske trendove. Nevjerojatno je da se u tretmanima koji nas trebaju zaštititi rade propusti kojima se ugrožava naše zdravlje ali i samih pčela. To je nedopustivo.

Nužno je smisleno, integrirano i planirano upravljanje štetočinama poput komaraca jer pčele mogu obilazeći cvjetnice, uključujući i one na korovu, sakupljati pesticide koji se nakon tretmana zadržavaju na cvijeću. Pčele ako se odmah ne otruju nose te pesticide natrag u košnicu, skladište ih s nektarom i peludi te s njima u cijeloj proceduri proizvodnje meda sujeluju i druge pčele pa se tako potruje cijela pčelinja zajednica. Bude li “sreće” potruje se samo dio pčela.

Kako utvrditi trovanje? Pčelari uglavnom to vide dolaskom na pčelinjak, pčele ili su brojčano bitno slabije ili se utvrdi pomor cijele zajednice ukoliko je trovanje jače. Samo se trovanje iako prepoznatljivih simptoma može utvrditi nakon uzimanja uzoraka s terena.
Iako oznake na insekticidima zabranjuju prskanje na cvatućem bilju u vrijeme kad pčele i oprašivači lete mnogi se nažalost toga u pravilu ne pridržavaju. Iz neznanja čak i pojačavaju doze misleći kako će tretmani biti učinkovitiji čime nanose štetu ne samo oprašivačima i pčelama već i kupcima tih proizvoda.

Kako zaštititi pčele i oprašivače?

Pčele se i dalje mogu ugušiti ili pregrijati ako ih zatvorimo na duže vrijeme na većim temperaturama. Tretmani u 19h krajem lipnja i početkom srpnja jednostavno su upravo zbog toga neprihvatljivi.

Samo edukacijom onih koji primjenjuju ta sredstva i sustavnom kontrolom provođenja Zakona i Pravilnika o očuvanju pčela. Tretmane treba raditi navečer kada su pčele u košnicama. To nikako nije tijekom lipnja i srpnja u 19 ili 20h. jer tada pčele još lete i obilaze cvjetnice. Pčele su aktivne naravno i noću no unutar košnica, dok danju vrlo rano izlaze u potrazi za nektarom i peludi pa je jutarnji tretman u 5, 6 ili 7h kad su pčele u punom radnom elanu po bilju, a kako to neki rade jednostavno društveno neprihvatljiv.

Neprihvatljivo je gledajući i zakonske okvire o dodatnoj zaštiti pčela koji striktno navode kako se tretmani provode dva sata nakon zalaska sunca ili dva sata prije izlaska sunca. Nije to pisano napamet, zakonodavac je to uvrstio u Pravilnik o očuanju pčela uz brojne konzultacije sa strukom.

Pa zašto se nitko ne pridržava tih Pravilnika? Da li je itko o sad odgovarao za sustavno trovanje pčela u Hrvatskoj? U uređenoj Austriji imamo slučaj vlasnika voćnjaka koji je uhvaćen u tretmanu svojih voćaka u vrijeme cvatnje pa je završio u zatvoru. Kod nas se
uglavnom za manje pomore pčela krive vlasnici pčela uvjerava i se kako su u nečem pogriješili.

Kod većih pomora pčela poput onog koji se desio u Međimurju posljedice sanacije štete snose porezni obveznici jer se nadoknade isplaćuju iz proračuna Republike Hrvatske. Zanimljivo je da poljoprivrednik kod kojeg je utvrđeno kako je upotrebljavao zabranjena sredstva i to u većim količinama od propisanih na pakiranju nije snosio nikakve posljedice? Čemu služe Zakoni i Pravilnici ako ih se nitko ne pridržava?

Da li bi netko reagirao kad bi pčelar usred rasta neke poljoprivredne kulture poljoprivredniku uništio kompletan nasad? Da li bi “institucije reagirale kad bi mu pobio sve krave na pašnjaku? Da? Pa zašto onda tako nije i kod dokazanog kršenja Pravilnika o tretmanima koji štete pčelama?