Novosti
Tretmani vinograda nanose velike gubitke pčelinjem fondu!

Tretmani vinograda nanose velike gubitke pčelinjem fondu!

Studija iz Južne Australije otkrila je da pčele i ostali oprašivači aktivno sudjeluju u spremnosti za oplodnju cvjetova vinove loze tijekom faze cvatnje, a koji povećava prinos peludi za 70% u odnosu na prikupljanje peludi iz cvjetova nakon razvoja sitnih zelenih sfera poznatih kao “kaliptra”.

Ljudi obično ne izjednačavaju pčele s vinogradima. Zapravo, mnogi od njih nemaju pojma o važnosti pčela kada je riječ o proizvodnji grožđa.

Upamtimo: Pčele, i drugi insekti / oprašivači, se mogu naći u vinogradima tijekom nekoliko faza rasta vinove loze, ali uglavnom tijekom razdoblja cvatnje vinove loze i cvjetanja korova / pokrovnih kultura.

Prije upotrebe sredstva za prskanje svi bi trebali prvo pročitati upute za upotrebu, uvjeriti se da li je sredstvo otrovno ili ne za pčele i ostale oprašivače. Vinogradari u ovom periodu prskaju vinograde insekticidima protiv grozdovog moljca i američkog cvrčka, a voćari prskaju voćnjake insekticidima.

Sve to je štetno za pčele!!!

Prije prskanja vinograda, ali i ostalih nasada, najmanje dva dana prije tretiranja treba obavijestiti okolne pčelare ili ako ne direktno bar preko sredstava priopćavanja i pčelarskih udruga na nekom području jer su tretmanima ugorožene sve pčele i svi pčelinjaci u krugu od pet kilometara!

Kako se vinogradari i voćari, a nema razlike ni kod ostalih poljoprivrednika, uglavnom ne pridržavaju navedenih uputa tako je i došlo nedavno i do velikog pomora pčela u dijelovima Međimurske županije – upravo zbog nestručnog trovanja pesticidima i nepridržavanja mjera prilikom tretmana.

Pčelari godinama upozoravaju na prskanje bilja u vrijeme cvatnje, što je zakonski zabranjeno, te mole sve voćare i vinogradare da se pridržavaju uputa o upotrebi, odnosno da prije upotrebe sredstva za prskanje (pesticid, fungicid, herbicid) pročitaju je li sredstvo otrovno za pčele.

Insekticidi se ne koriste u fazi cvjetanja voćaka jer je njihova upotreba u toj fazi neopravdana, a tretiranja vrše ako su potrebna u ranim jutarnjim ili večernjim satima. U slučajevima kad u nasadima vinograda ima cvatućeg bilja, prije prskanja trebalo bi ih pokositi kako bi se smanjio broj pčela na tretiranoj površini ali i u preletu.

Vinogradi ne cvatu na način kao neke druge cvatuće biljne vrste. Cvjetovi vinove su uglavnom neugledni no oprašivačima nude pelud potreban za razvoj legla. Nakon cvatnje vinove loze dolazi do oslobađanja peludnih zrnca koja se dalje djelomično posredstvom vjetra djelomično putem kukaca raznose dalje po vinogradu.

Nekoliko praktičnih savjeta o zaštiti pčela prilikom prskanja vinograda:

  • pokušajte ne prskati tijekom razdoblja cvatnje
  • ako je potrebno suzbiti bolesti ili štetnike tijekom cvatnje, obavijestiti pčelare i prskati kad su pčele u košnicama (vrlo rano ujutro ili kasno navečer) sredstvima neotrovnim za pčele
  • pokosite prije prskanja cvjetnice unutar i oko vinograda, prije nego što upotrijebite srestva koja su opasna za pčele
  • prilikom prskanja spriječiti da sredstvo razlijeva i prenosi u okoliš
  • točno slijedite upute proizvođača

Iako neugledni, pčele ih poput ostalih kukaca posjećuju, posebno na lokacijama na kojima je podloga vinograda travnata ili posijanom djetelinom.

Opasnost prskanja insekticidima naravno prijeti i pčelama u preletu ali i pčelama koje posjećuju zagađena pojilišta nakon nestručne pripreme sredstava ili kad se ista nakon prskanja odbacuju u prirodu!

Kad razmišljate o vinogradarstvu, možda odmah ni nećete pomisliti na pčele jer one kao takve nisu ključne ni nisu prijeko potrebne u proizvodnji grožđa. Međutim, pčele su itekako bitni organizmi u vinogradima i zapravo imaju važnu ulogu u proizvodnji vina. Osim što pčele za leglo koriste pelud, posjećuju i biljke koje rastu oko vinove loze, a presudne su za zdrav okoliš vinove loze i kao takve trebaju pčele da bi ih oprašile.

Neki, neinformirani ljudi uglavnom, tvrde da pčele mogu naštetiti bobicama. Na način da pčele piju sok iz bobica zrelih grožđa. Međutim, pčele dokazano je ne grizu grožđe da bi dobile sok niti je to za njihove zalihe dobro. Ako zrele bobice grožđa imaju pukotinu, ako ih ošteti ptica, neki drugi insekt ili prirodnog puknu, pčele mogu na zrelom grozdu isisati sok iz grožđa, inače to nije moguće.

Pčele i vinogradi:

G. Adam Talan piše u Hrvatskoj pčeli od IX. god 1932. godine svoja opažanja:

“Ja sam već u godini 1929. bio započeo s ispitivanjem ukoliko bi se pčelice mogle označiti kao štetočine u vinogradima, pa sam opažanja nastavio u jeseni g.1930. i 1931. u Klosterneuburgu (A) sa prof. ing. Planhom.

Kod tih opažanja naročita je pažnja skrenuta tome da li pčelica u stanju oštetiti jednu cijelu jagodi na grozdu ili cjeli voćni plod. Pokusi su vršeni u školskom vinogradu u Klosterneuburgu. Pored leta na ulazu u košnicu nastavljeni su grozdovi koji su bili oštećeni, bilo nagriženi bilo s napuklim bobicama pa se već prvog dana dokazalo da su samo napadnute jagode koje su od ptica, grozdovog moljca ili osa prije otećene jer je samo na tim mjestima pčelica nastavila sisati sok. Sve jagode koje su bile neoštećene ostale su i od pčela nepovrijeđene.

Za istraživanje uzeli smo grožđe od ‘Zelenog Veltlinca’ koji je u tamošnjim vinogradima najveć raširen, zatim ‘Sylvaner’, te osobito s finom kožicom proviđeni ‘Sauvignon’.

U godini 1931. pokus je ponovljen na sljedeći način: 13. listopada stavljeni su u jednu vrlo jaku sa pčelama napučenu košnicu: na jednu stranu okvir sa grožđem svih navedenih vrsta, od kojih su prije odstranjene sa svom mogućom točnošću sve ozljeđene bobice, a sve ostavljene u košnici bez diranja tri dana.

Nakon tri dana pregledano je pa ustanovljeno da su pčele sav domenuti med upotriebile, dok su se na grožđu samo šetale, bez da je bila i jedna jagoda oštećena.

Četvrti i peti dan istio, te je tako ostalo sve do 27. listopada kada je grožđe posvema neozlieđeno izvađeno.

Korišteni članci—————————————————————-

Hogendoorn, K., Anantanawat, K. & Collins, C. Cap removal by honey bees leads to higher pollen rewards from grapevine flowers. Apidologie 47, 671–678 (2016).
Why Biodynamic Vineyards Keep Bees by Nick Hines, on VinePair.
Pollinators and Pennsylvania Vineyards, by Lee Stivers, at Penn State Extension, Washington County (online)
Why are bees important to vineyards, by Fantesca Estate & Winery team
Slika: Pčelarstvo online

Kolačiće koristimo za personalizaciju sadržaja i oglasa, pružanje značajki društvenih mreža i medija te analizu našeg prometa.

Također dijelimo informacije o vašoj upotrebi naše stranice s našim partnerima na društvenim mrežama, oglašavanju i analitici.

View more
Cookies settings
Prihvati
Odustani
Privatnost & prikupljanje kolačića
Privacy & Cookies policy
Cookie name Active

Tko smo mi

Pravila privatnosti odnosi se na domenu i sve poddomene stanice: https://www.pcelarstvo.hr koju pokreće i nadzire udruga pčelara i građana \\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\"Pčelarstvo online\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\"!

Komentari

Kada posjetitelji ostave komentare, prikupljamo podatke prikazane u obrascu za komentare, kao i pripadajuću IP adresu i niz vezan uz korisnički preglednik kao pomoć u otkrivanju neželjene pošte.

Anonimizirani niz stvoren iz vaše adrese e-pošte (koji se naziva i hash) može se pružiti usluzi Gravatar kako bi provjerio koristite li je. Pravila o privatnosti usluge Gravatar dostupna su ovdje: https://automattic.com/privacy. Nakon odobrenja vašeg komentara, vaša profilna slika vidljiva je javnosti u kontekstu vašeg komentara.

Media

Ako slike prenosite i šaljete na ovo mjesto, izbjegavajte prijenos slika s ugrađenim podacima o lokaciji (EXIF GPS). Posjetitelji web stranice mogu preuzeti i izvući podatke o lokaciji sa slika na web mjestu.

Kolačići

Ako ostavite komentar na našoj web stranici, možete se odlučiti za spremanje svog imena, adrese e-pošte i web mjesta u kolačiće. Ovo je omogućeno i prilagođeno za vašu udobnost kako ne biste morali ponovno svaki puta popunjavati svoje podatke u namjeri da ostavite neki novi komentar. Ovi će kolačići trajati godinu dana.

Ako posjetite našu stranicu za prijavu, postavit ćemo privremeni kolačić kako bismo utvrdili prihvaća li vaš preglednik kolačiće. Ovaj kolačić ne sadrži i ne prikuplja osobne podatke i odbacuje se kada zatvorite preglednik.

Kada se prijavite, postavit ćemo i nekoliko kolačića za spremanje vaših podataka za prijavu i izbora prikaza na zaslonu. Kolačići za prijavu traju dva dana, a kolačići s opcijama zaslona traju godinu dana. Smo ako odaberete \\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\"Zapamti me\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\", vaša prijava trajat će dva tjedna. Ako se odjavite sa svog računa, kolačići za prijavu bit će uklonjeni.

Ako uredite ili objavite članak ovisno o dodijeljenim ovlastima, dodatni će se kolačić spremiti u vaš preglednik. Ovaj kolačić ne uključuje osobne podatke i jednostavno ukazuje na ID posta članka koji ste upravo uredili. Istječe nakon 1 dana.

Ugrađeni sadržaj s drugih web mjesta
Članci na ovom web mjestu mogu sadržavati ugrađeni sadržaj (npr. Videozapisi, slike, članci itd.). Ugrađeni sadržaj s drugih web mjesta ponaša se na potpuno isti način kao da je posjetitelj posjetio drugo web mjesto.

Te vanjske web stranice mogu prikupljati podatke o vama, koristiti kolačiće, ugrađivati ​​dodatno praćenje treće strane i nadzirati vašu interakciju s tim ugrađenim sadržajem, uključujući praćenje vaše interakcije s ugrađenim sadržajem ako imate račun i ako ste prijavljeni na to web mjesto.

S kime dijelimo vaše podatke
Ako zatražite poništavanje zaporke, vaša će se IP adresa nalaziti u e-poruci za poništavanje.

Koliko dugo zadržavamo vaše podatke)
Ako ostavite komentar, komentar i njegovi metapodaci zadržavaju se na neodređeno vrijeme osim u slučajevima kad budu kao takvi iz nekog razloga obrisani (neprimjereni, vulgarni, uvrjedljivi komentari i sl.). To je tako da automatski možemo prepoznati i odobriti sve daljnje komentare umjesto da ih držimo u redu za umjeravanje.

Za korisnike koji se registriraju na našem web mjestu (ako ih ima), također pohranjujemo osobne podatke koje daju u svom korisničkom profilu. Svi korisnici mogu u bilo kojem trenutku vidjeti, urediti ili izbrisati svoje osobne podatke (osim što ne mogu promijeniti korisničko ime). Administratori web stranica također mogu vidjeti i urediti te podatke.

Koja prava imate nad svojim podacima
Ako imate korisnički račun na ovoj web lokaciji ili ste ostavili komentare, možete zatražiti primanje datoteke osobnih podataka koje imamo o vama, uključujući sve podatke koje ste nam dostavili. Također možete zatražiti da izbrišemo sve osobne podatke koje imamo o vama. To ne uključuje podatke koje smo obvezni čuvati u administrativne, pravne ili sigurnosne svrhe.

Gdje šaljemo vaše podatke
Komentari posjetitelja mogu se provjeriti putem automatizirane usluge otkrivanja neželjene pošte.

Save settings
Cookies settings