Usporedba veličine jajašaca kod Apis mellifera

Početak razvoja ličinke najosjetljivije je razdoblje tijekom uzgoja matice, to je kasnije presudno i utječe na kvalitete uzgojenih matica. Iako genetika pčela ima utjecaja na ponašanje pčelinjih zajednica, no na činjenicu zašto neka zajednica donosi više, a neka manje meda više utječe veličina položenog jajašca. Ona kod iste matice, kako to pčelari najčešće misle, ne mora biti i nije ista tijekom cijele sezone. Osim toga, veličina položenog jaja utječe ne samo na matice kod Apis mellifera nego i kod radilica.

Usporedba veličine jajašaca koja polaže Apis mellifera L i izliježenih matica i radilica

Zbog čega se se iz krupnijeg jajeta izlijegu kvalitetnije matice, ne treba objašnjavati posebno odgovor je biološke prirode.

Veličina na tisuće oplođenih jajašaca koje matica matica Apis mellifera zaliježe tijekom 5 mjeseci mjerio je Hejtmanek (1961) i Jordan (1961). Henderson (1992.) je usporedio veličinu oplođenih i neoplođenih jajašaca koje su položile dvije matice tijekom 2,5 mjeseca.

Prema podacima koje je dobio Borodachev (1973), matice uzgajane iz težih jaja bili su teže i imali više ovariola od onih iz lakših. Težina jaja donekle je utjecala i na vanjske karakteristike radilica. Isto su utvrdili i prema mjerenju Bilash i suradnika(1985). Proučavanjem su došli do podataka kako kolonije u kojima su matica uzgojene iz težih jajašaca proizvode više meda od onih gdje su bile matice izliježene iz lakših jajašaca.

Kako sitno i krupno jajašce ima potpuno istu količinu genetskog materijala u njima, ako su jajašca iste veličine, nema ni bitne razlike koja utječe na prinos meda neke zajednice / pčelinje kolonije. No razlika u unosu zajednice / pčelinje kolonije je zato itekako evidentna u hranjivim i građevnim materijama, aminokiselinama, koje direktno utječu na razvoj svih organa tako da se oni počnu bolje razvijati u idealno stvorenim uvjetima.

Jednostavno, u većem se jajašcu nalazi veća zaliha hranjivih tvari nužnih za bolji razvoj i kasniju veličinu same matice ili radilice iz tog jajašca. U odnosu na ostale uvjete koji bi trebali, a nisu ni u malom postotku prisutni, u uzgoju matica definitivno je dokazano kako veće položeno jajašce daje veću pčelinju maticu koja je kasnije nakon oplodnje veće kvalitete odnosno u zajednici polaže veća jajašca iz kojih se rađaju veće pčele sposobnije za veće unose koji bi svojim unosom kasnije zadovoljili i pčelara i pčelinju zajednicu.

Sondgrass je 1956 godine opisao kako na dalji razvoj jajašca i ličinke ima veliki utjecaj masa jajeta koja direktno utječe na masu i kvalitetu matice. To se pokazalo i u radu B. T. Borodčeve i A. E. Timošinova (1979), gdje stoji da uvečanje jajeta za samo 0,01 mg, povećava kasniju masu matica do 2,7 mg, dok je broj jajnih cjevčica 2,6 veći.

Trojica autora (Hejtmanek, 1961; Jordan,1961; Henderson, 1992.) slažu se oko podatka dobivenih u svojim istraživanjima kako postoje određene varijacije tijekom godine u veličini jajašaca.

Prema nekim provedenim istraživanjima dokazalo se kako su se pčele u zajednicama s maticama uzgojenim od krupnijih jajašaca u istom vremenu, u istim vremenskim uvjetima na istoj lokaciji uspjele položiti više jajašaca što je rezultiralo čak 0,7 – 1kg pčela više u zajednici. Ne treba ni jednom pčelaru više objašnjavati kako ‘više pčela donosi više meda’ no čak su i te pčele izdržljivije i krupnije pojeinačno unosile više meda (do otprilike 30%) u zajednicu u odnosu na one iz košnice sa ‘slabijom’ manjom maticom.

Kako su brojni znanstvenici utvrdili u svojim istraživanjima, u zajednicama u kojima se vrše pripreme za rojenje ili tihu smjenu matice matice u vrijeme najvećeg zalijeganja nose manja jajašca – sitnija no u matičnjake unose ipak krupnija jajašca.

Pčele prisiljavaju maticu na smanjeno zalijeganje, pa matica u matičnjak polaže veća jajašca iz kojih se kasnije rađa i visokokvalitetna matica (Borodčeva / Timošinova 1979.). Bordočeva i Timošinova su svojim intezivnim proučavanjem došle do rezultata kako Kranjska siva pčela nakon 4 dana ograničenja zalijeganja nose jajašca krupnija i do 5,8-17,3%. Nakon toga su okvir izvadile i dodale drugi nakon 7 dana a rezultat je bio da su jajašca bila i do 35-36% veća.

_{Korišteni podaci: Comparison of the size of eggs from Apis mellifera L queens and laying workers [J Woyke]}