Solitarne pčele
Svoje ime solitarne, samotarke ili samice dobile su po tome što se te pčele ne roje, ne žive u društvima u košnici, nemaju maticu, nego sve rade same kao jedinke. U oprašivanju usjeva te su pčele i relativno djelotvornije od više poznatih i brojnijih im rođaka pčela medarica Apis mellifera.
Pčele samice i izlaze iz kućice već na +5 C, nisu posebno probirljive i obično ne biraju cvijeće poput srodnih im i većih rođaka pčela medarica koje većinom biraju onaj izvor nektara koji je u tom trenutku jačeg intenziteta.
Kućica za solitarne pčele može biti vrlo jednostavna za izradu i može biti izrađena od različitih materijala. Samice se najradije gnijezde u barskoj trstici, izbušenu drvetu, građevinama od drva i blata. Prirodno grade tunele i naprave 6-15 ćelija pregrađenih blatom. Postupno ih pune nektarom peludi, snesu jajašca, pa opet pregrade, na kraju tunel debelo zagrade blatom (vidi video prilog).
Kod nas proučavanjem bumbara i pčela samica najviše se bavila mr. sc. Marija Ševar, iz Odjela za ekološku proizvodnju u HZPSS koja je rekla:
“Za hektar komercijalnoga voćnjaka za oprašivanje treba 500 samica ili tri košnice medarica s oko 60.000 radilica, odnosno jedna solitarna pčela ima učinak oko 120 letačica pčela medarica“.
Zbog ugroženosti okoliša, u godini ih nestaje po nekoliko vrsta, uz ostalo i zbog devastacije objekata od drva i zemlje u kojima se rado nastanjuju. Važne su i vrste rezačica (Megachila rozundata), koja na izrezanim komadićima listova čini ćeliju za razmnožavanje, a inače je nezamjenjiva za oprašivanje lucerne, koja tada postiže nevjerojatni postotak klijavosti od čak 99%.
Te pčele lebdjelice (pršilice) i druge, isticala je mr. sc. Marija Ševar, koja je korisne kukce zavoljela još kao dijete na livadama oko rodnoga Petrovaradina, a znanstveno ih obrađuje od susreta s Entomološkim muzejom Franje pl. Koščeca u Varaždinu, nakon njenog preseljenja u Hrvatsku.
U zahvalu njihovom trudu oko oprašivanja našeg okoliša možete postaviti jednostavne kućice u koje će se one same vrlo rado naseliti. To je kukac prisutan u oprašivanju flore iz davnina pa tom jednostavnom i jeftinom gestom možete pomoći u njihovom očuvanju od izumiranja. naime divljih pčela u Europi ima oko 260 vrsta od kojih svake godine izumre po nekoliko vrsti. Samih solitarnih pčela naravno, kao i medonosnih uostalom, ima više vrsta.
Izrada jednostavne kućice za solitarne pčele:
Materijali za izradu kućica za pčele samice:
- drvena daska debljine oko 2-3 cm (oko 20×30 cm)
- piljevina
- bušilica
- burgije različitih promjera
- pila
- mali čavli
- mrežica za zaštitu od ptica ili sličan materijal
- vijci i šarafi
- boja ili lak za zaštitu na vodenoj bazi – ako se ne oboji pčelama naravno to ne smeta
Uputa za izradu:
Izrežite drvenu dasku na željenu veličinu. Njezina širina i visina trebaju biti dovoljno velike da omogućite dovoljno mjesta za postavljanje rupa za pčele. Koristeći bušilicu probušite rupe različitih veličina na mjestima – ne trebaju biti simetrična. Ispunite rupe piljevinom, ostavljajući dovoljno prostora za pčele da se gnijezde u izbušenim rupama.
Važno: Kućica bi se trebala postaviti na sunčano mjesto, okrenuta prema istoku ili jugu bez da budu na direktnom udaru vjetra.
Upamtite: Solitarne pčele ili pčele samice su izuzetno korisne u poljoprivredi jer oprašuju biljke i usjeve, pa će kućica za solitarne pčele pomoći u očuvanju ove važne populacije pčela.