O pčelama
Zanimljivosti iz svijeta pčela

Zanimljivosti iz svijeta pčela

  • Znanstvenici smatraju kako su pčele i biljke cvjetnice evoluirale još u razdoblju krede, posljednjeg razdoblja u mezozoiku, koje je trajalo od 145.5 do 65.5 milijuna godina prije nove ere prije dakle oko 140 milijuna godina
  • Cvijeće, u samom početku malobrojno, postaje sve raznovrsnije i brojnije. Priroda se mijenja, što utječe i na prehranu životinja pa tako i pčela
  • Pčele ne čuju tj. nemaju razvijeno osjetilo sluha, no uz razvijene osobine očiju pomoću kojih uspješno raspoznaju boje, pčele su uspjele razviti izvanredno osjetilo njuha, a razvile su i sposobnost raspoznavanja i najfinijih vibracija u svojoj okolini
  • Kao i većina ostalih insekata, medonosna pčela ( Apis mellifera ) ima složene oči – stotine samohodnih očiju (zvanih ommatidija), postavljene jedna pored druge, od kojih svaka ima svoj objektiv i svaki gleda u drugom smjeru. To međutim ne znači da pčela vidi puno malih slika, jer svaki ommatidij vidi samo jedan intenzitet, pridonoseći “pikselu” ukupnoj slici koju percipira spojeno oko, baš kao i jedan fotoreceptor u retini vašeg oka.
  • Sve pčele proizvode dobar i zdrav med. Loš med rezultat je industrijskog načina punjenja ili loše educiranog pčelara
  • Pčele u sezoni kad biljke luče nektar rijetko jedu svoj med iz košnice, skladište ga u košnici, ali dovoljno hrane dobiju “na poslu” – prikupljajući nektar!
  • Pčela radilica u sezoni živi cca 30-45 dana
  • Matica može živjeti i do sedam godina, a dnevno izlegne jajašaca do tri svoje težine
  • Pčele med proizvode na isti način najmanje 150 milijuna godina.
  • Kod sakupljanja nektara i peludnog praha pčela posjeti dnevno i do oko 1.000 cvjetova
  • Jaka i zdrava pčelinja zajednica u tijeku jednog dana može oprašiti i do 3.000.000 cvjetova
  • Pčele kao što znamo vole sunce, ne vole kišu i snijeg te ih se naziva još i “kćerima sunca”
  • Slike pronađene u pećinama koje prikazuju sakupljanje meda starije su od 13.000 godina prije Krista
  • U košnici ovisno o tipu i veličini jedna pčelinja zajednica broji od 20.000 – 80.000 pčela
  • Pčela imaju elektrostatički nabijene dlačice, zato se pelud lakše hvata za njihove nožice i leđa
  • To je jedini kukac na svijetu koji proizvodi hranu koju jedu i ljudi.
  • Sve pčele proizvode dobar i zdrav med. Loš med rezultat je industrijskog načina punjenja ili lošeg i needuciranog pčelara
  • Svaka “kuglica” peludi koju pčela unese u košnicu , sadrži više od 2 milijuna zrnaca peludi cvijeća dok samo jedna žličica sadrži više od 2,5 milijarde zrnca najrazličitije cvjetne peludi.
  • Kako bi jedna pčela sakupila jednu žličicu meda treba marljivo raditi cijeli mjesec po minimalno osam sati na dan.
  • Med pčele medarice jedna od najsigurnijih hrana – većina opasnih bakterija uopće ne mogu živjeti u medu
  • U kilogramu prirodnog roja ima približno 7-10 tisuća radilica, no ponekad i duplo
  • Od cca 20.000 poznatih vrsta pčela, samo njih otprilike desetak vrsti proizvodi med
  • Pčele su nezaobilazna karika u lancu stvaranja čak 75-85 posto prehrambenih proizvoda
  • Svaki treći zalogaj kojeg konzumiramo u svojoj prehrani ovisan je o pčeli
  • Med u zatvorenim teglicama pronađen je u Tutankamonovoj faraonskoj grobnici
  • Slonovi se boje zvuka koji proizvodi pčela. Kada čuju taj zvuk ne samo da bježe od zujanja pčela, već proizvode specifične zvukove uz trešanju glavama
  • Najmanja pčela na svijetu je patuljasta pčela (Trigona minima). Dugačka je oko 2,1 mm
  • Najveća je pčela Megachile pluto koja može narasti do dužine od 39 mm
  • Fermentirano vino od meda, gvirc je stariji od vina koje danas proizvodimo od grožđa
  • Prije oko 65 milijuna godina, došlo je do velikog izumiranja raznih biljnih i životinjskih vrsta, među kojima su bili i dinosauri. Znanstvenici ni danas nisu sigurni što je uzrokovalo nestanak tih vrsta, no pčela je opstala kao vrsta
  • Albert Einstein je navodno rekao da kada bi pčele nestale „čovjeku bi preostalo samo četiri godine života“
  • Pčelinji vosak ima E-broj : E901
  • “Medeni mjesec” je prema jednom vjerovanju termin koji je vezan uz babilonski običaj da mladenkini roditelji mjesec dana nakon vjenčanja opskrbljuju mladoženju medovinom koja se tradicionalno tada pila na svadbama
  • „Medeni mjesec“ dolazi po nekim drugim podacima iz podneblja sjeverne Europe gdje su mladenci svakodnevno pili po jednu čašu medovače cijeli mjesec.
  • Pčele su razvile “skladište” težine od samo 20 grama pčelinjeg voska u kojem mogu smjestiti čak i do 1 kilogram meda

Zakoni i pčele:
U državi Kirkland (Illinois/USA) pčele ne smiju preljetati izgrađeno gradsko zemljište
U Rusiji od 1993. godine na snazi je zakon u kojem se navodi da je zabranjeno ubiti pčelu osim u samoobrani

….znate još više? Kontaktirajte nas:

Kolačiće koristimo za personalizaciju sadržaja i oglasa, pružanje značajki društvenih mreža i medija te analizu našeg prometa.

Također dijelimo informacije o vašoj upotrebi naše stranice s našim partnerima na društvenim mrežama, oglašavanju i analitici.

View more
Cookies settings
Prihvati
Odustani
Privatnost & prikupljanje kolačića
Privacy & Cookies policy
Cookie name Active

Tko smo mi

Pravila privatnosti odnosi se na domenu i sve poddomene stanice: https://www.pcelarstvo.hr koju pokreće i nadzire udruga pčelara i građana \\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\"Pčelarstvo online\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\"!

Komentari

Kada posjetitelji ostave komentare, prikupljamo podatke prikazane u obrascu za komentare, kao i pripadajuću IP adresu i niz vezan uz korisnički preglednik kao pomoć u otkrivanju neželjene pošte.

Anonimizirani niz stvoren iz vaše adrese e-pošte (koji se naziva i hash) može se pružiti usluzi Gravatar kako bi provjerio koristite li je. Pravila o privatnosti usluge Gravatar dostupna su ovdje: https://automattic.com/privacy. Nakon odobrenja vašeg komentara, vaša profilna slika vidljiva je javnosti u kontekstu vašeg komentara.

Media

Ako slike prenosite i šaljete na ovo mjesto, izbjegavajte prijenos slika s ugrađenim podacima o lokaciji (EXIF GPS). Posjetitelji web stranice mogu preuzeti i izvući podatke o lokaciji sa slika na web mjestu.

Kolačići

Ako ostavite komentar na našoj web stranici, možete se odlučiti za spremanje svog imena, adrese e-pošte i web mjesta u kolačiće. Ovo je omogućeno i prilagođeno za vašu udobnost kako ne biste morali ponovno svaki puta popunjavati svoje podatke u namjeri da ostavite neki novi komentar. Ovi će kolačići trajati godinu dana.

Ako posjetite našu stranicu za prijavu, postavit ćemo privremeni kolačić kako bismo utvrdili prihvaća li vaš preglednik kolačiće. Ovaj kolačić ne sadrži i ne prikuplja osobne podatke i odbacuje se kada zatvorite preglednik.

Kada se prijavite, postavit ćemo i nekoliko kolačića za spremanje vaših podataka za prijavu i izbora prikaza na zaslonu. Kolačići za prijavu traju dva dana, a kolačići s opcijama zaslona traju godinu dana. Smo ako odaberete \\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\"Zapamti me\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\", vaša prijava trajat će dva tjedna. Ako se odjavite sa svog računa, kolačići za prijavu bit će uklonjeni.

Ako uredite ili objavite članak ovisno o dodijeljenim ovlastima, dodatni će se kolačić spremiti u vaš preglednik. Ovaj kolačić ne uključuje osobne podatke i jednostavno ukazuje na ID posta članka koji ste upravo uredili. Istječe nakon 1 dana.

Ugrađeni sadržaj s drugih web mjesta
Članci na ovom web mjestu mogu sadržavati ugrađeni sadržaj (npr. Videozapisi, slike, članci itd.). Ugrađeni sadržaj s drugih web mjesta ponaša se na potpuno isti način kao da je posjetitelj posjetio drugo web mjesto.

Te vanjske web stranice mogu prikupljati podatke o vama, koristiti kolačiće, ugrađivati ​​dodatno praćenje treće strane i nadzirati vašu interakciju s tim ugrađenim sadržajem, uključujući praćenje vaše interakcije s ugrađenim sadržajem ako imate račun i ako ste prijavljeni na to web mjesto.

S kime dijelimo vaše podatke
Ako zatražite poništavanje zaporke, vaša će se IP adresa nalaziti u e-poruci za poništavanje.

Koliko dugo zadržavamo vaše podatke)
Ako ostavite komentar, komentar i njegovi metapodaci zadržavaju se na neodređeno vrijeme osim u slučajevima kad budu kao takvi iz nekog razloga obrisani (neprimjereni, vulgarni, uvrjedljivi komentari i sl.). To je tako da automatski možemo prepoznati i odobriti sve daljnje komentare umjesto da ih držimo u redu za umjeravanje.

Za korisnike koji se registriraju na našem web mjestu (ako ih ima), također pohranjujemo osobne podatke koje daju u svom korisničkom profilu. Svi korisnici mogu u bilo kojem trenutku vidjeti, urediti ili izbrisati svoje osobne podatke (osim što ne mogu promijeniti korisničko ime). Administratori web stranica također mogu vidjeti i urediti te podatke.

Koja prava imate nad svojim podacima
Ako imate korisnički račun na ovoj web lokaciji ili ste ostavili komentare, možete zatražiti primanje datoteke osobnih podataka koje imamo o vama, uključujući sve podatke koje ste nam dostavili. Također možete zatražiti da izbrišemo sve osobne podatke koje imamo o vama. To ne uključuje podatke koje smo obvezni čuvati u administrativne, pravne ili sigurnosne svrhe.

Gdje šaljemo vaše podatke
Komentari posjetitelja mogu se provjeriti putem automatizirane usluge otkrivanja neželjene pošte.

Save settings
Cookies settings