Apiterapija

Apiterapija koja u novije vrijeme postaje sve popularnija kako kod pčelara tako i kod građana je u stvari alternativna terapija koja u medicinske svrhe koristi proizvode proizvedene od pčela.

Ovi proizvodi uključuju med, pčelinji vosak, matičnu mliječ, pelud, propolis i pčelinji otrov. Apiterapeuti mogu koristiti kombinaciju ovih proizvoda, ovisno o stanju koje liječe.

Prednosti i upotrebe apiterapije

• Liječenje rana i ožiljaka
• Liječenje imunoloških i neuroloških stanja
• Jačanje zdravlja i ukupnog imuniteta
• Poboljšanje oralne higijene
• Smanjuje simptome peludne groznice

Apiterapija i poznati pozitivni učinci u njenoj primjeni nisu od jučer. Kao takva se kroz povijest koristola jer su ljudi, odnosno pčelari, prepoznali u radu s pčelama i proizvodima koliko su pčele važne kako kao oprašivači biljaka tako i zbog samih proizvoda koje proizvode.

Apiterapeutska društva danas tvrde kako se apiterapijom uspješno liječe artitis, multiplo sklleroza, giht i herpes. Kako sama apiterapija ima svoje pozitivne učinke tako ima i moguće negativne strane zbog nekih nuspojava ili rizika primjene ovisno kako kod koga. To je važno znati kao što je važno znati i da li kod nekog postoji ili ne alergija na ljudima najpoznatiji pčelinji proizvod – med. On je dokazano koristan ako se redovito konzumira no za ljude koji su alergični ne mora biti tako. Tako je i kod apiterapije.

Apiterapija je u stvari potpuno prirodna terapija koja koristi proizvode pčela za ljekovitu, odnosno zdravstvenu dobrobit.

Stoljećima je imala ulogu u tradicionalnoj medicini. Drevne grčke, egipatske i kineske civilizacije koristile su pčelinje proizvode za liječenje ozljeda ali i bolesti.

Danas znanstvenici vjeruju da ti proizvodi promiču zdravlje smanjujući upale, poboljšavajući cirkulaciju i stimuliraju naš imunološki sustav.

PubMed Central je tako recimo kao vrlo cijenjena baza podataka Nacionalnog instituta za zdravlje pojavom opće Covid pandemije sugerirao da bi osobe s COVID-19 mogle imati koristi od antivirusnih, protuupalnih i antioksidativnih svojstava koja ti proizvodi sadrže. Istraživanja naime pokazuju da ljudi koriste apiterapiju za liječenje bolova živaca, stanja poput artritisa i MS-a te ozljeda poput rana ili opeklina.

Međutim znanstvena zajednica naglašava kako bi osobe trebale ustrajati na tretmanu jer ovisno o stanju on može potrajati.

Školovani apiterapeuti mogu predložiti korištenje različitih proizvoda iz košnice u kombinaciji s drugim stvarima, poput na primjer eteričnih ulja. Svaki proizvod ima svoje karakteristike i potencijalne zdravstvene dobrobiti za ljude. U nedostatku specifičnih učinkovitih antivirusnih lijekova protiv SARS-CoV‐CoV‐2, apiterapija bi mogla prema istraživanjima ponuditi jednu nadu u ublažavanje nekih rizika povezanih s COVID-19.

Apiterapija se pokazala kao obećavajući izvor farmakoloških i nutraceutičkih sredstava za liječenje i profilaksu COVID-19. Nekoliko proizvoda pčela navodi se u studiji poput meda, peludi, propolisa, matične mliječi, pčelinjeg voska i pčelinjeg otrova, pokazali su snažno antivirusno djelovanje protiv patogena koji uzrokuju teške respiratorne sindrome, uključujući one uzrokovane CoVh -om (Brown, Roberts, Cooper i Jenkins, 2016;; Hašem, 2020.).

Pa koji se onda proizvodi koriste za apiterapiju?

Većina proizvoda koje ljudi koriste za apiterapiju potječu od jedne vrste medonosne pčele: Apis mellifere:

Med

Med je vjerojatno najpoznatiji pčelinji proizvod. U apiterapiji ljudi koriste med u njegovom prirodnom obliku, što znači da ga nisu filtrirali, prerađivali i termički obrađivali. Med sadrži određene količine proteina, minerala, vitamina i enzima pa se svaka nepotrebna manipulacija medom smatra štetnom za ljekovitost i apiterapeutski učinak. Med osim toga kako je i poznato ima antifungalna i antivirusna svojstva.

Pčelinji otrov

Pčele radilice proizvode otrov koji po potrebi koriste kako bi zaštitile sebe i zajednicu od opasnosti i od napada. Pčele bodu svoje napadače, ubrizgavajući im svoj otrov. Pčelinji otrov je mješavina proteina, aminokiselina, vode i hlapljivih spojeva koji u organizmu izazivaju bolnu reakciju.

Matična mliječ

Matična je mliječ jedan od cjenjenijih proizvoda i njenom se proizvodnjom ne bave svi pčelari. Pčele luče matičnu mliječ bogatu hranjivim tvarima kako bi hranile svoje ličinke prvih nekoliko dana života. Nakon toga samo pčele koje će postati matice nastavljaju konzumirati matičnu mliječ. Radilice obično žive 4-6 tjedana, dok matice vjeruje se zbog takve ishrane mogu živjeti i do 6 godina. Matična mliječ je bogata vitaminima B, proteinima i antioksidansima. Antioksidansi smanjuju razinu slobodnih radikala u tijelu, za koje stručnjaci smatraju da bi mogli biti odgovorni za starenje.

Pčelinji pelud

Pelud, koji pčele radilice sakupljaju s biljaka, bogata je proteinima, vitaminima, mineralima, enzimima i aminokiselinama. Pčele oprašuju biljke dok skupljaju pelud, prenoseći je s jednog cvijeta na drugi. Pelud je pčelama i hrana te im osigurava većinu njihovih prehrambenih proteina.

Propolis

Propolis je ljepljiva tvar koju pčele proizvode od biljnih smola. Djeluje antiseptički i antimikrobno, a pčele ga koriste kako bi zaštitile unutrašnjost svojih košnica od bakterijskih i gljivičnih infekcija.

Vosak

Pčele proizvode vosak za izgradnju svojih saća i njime začepljuju stanice s medom kada su spremne za skladištenje. Pčele također miješaju vosak s propolisom kojeg imaju i proizvode ipak u manjim količinama kako bi prekrile sve pukotine u košnici i zaštitile pčele od infekcija.

Pčelinji kruh

Pčele prerađuju pelud miješajući ju s medom i različitim enzimima. Pelud fermentira i oblikuje pogaču koja je bogata hranjivim tvarima i lako se probavlja.

Osim toga kako prenosi PubMed Central , prednosti ovih pčelinjih proizvoda za imunološki sustav su izvanredne, a mnoge od njih uključene su u indukciju proizvodnje antitijela, sazrijevanje imunoloških stanica i stimulaciju urođenih i adaptivnih imunoloških odgovora (Babaei, Rahimi, Karimi, Tahmasebi i Khaleghi Miran, 2016) (Slika ​(Slika1).1). Stoga u ovom mini-pregledu cilj nam je predstaviti terapijske učinke povezane s nekoliko pčelinjih proizvoda koji bi mogli biti korisni u borbi protiv pandemije novog koronavirusa (SARS‐CoV‐2).

_{Autorska prava na objavljeni sadržaj polaže Antun Karlović osnivač i glavni urednik portala. Preuzimanje teksta i/ili izjava iz ovog teksta dopušteno je isključivo uz navođenje izvora uz direktnu poveznicu na izvorni sadržaj na pcelarstvo.hr te uz poštivanje integriteta izvornog sadržaja.}