Dezinfekcija košnica i pčelarske opreme

Medonosne su vrste pčela sklone infekcijama, zarazama te ih napadaju najrazličitije štetočine i mikroorganizmi i ličinke poput na primjer Europske i Američke gnjiloće legla. Medonosne su pčele socijalni kukci i rizik širenja epidemije bilo koje vrste je uvijek velik i prisutan. u Pčelarstvu je neophodno da pčelari ne samo prepoznaju znakove kao štetočina i bolesti već je nužno da svaki pčelar zna kako se smanjuje njihov utjecaj i kako se sprječava. Sljedeći tekst vodit će vas kako dezinficirati svoj pribor i opremu što je nužno za pravilno i uspješno vođenje i najmanjeg broja pčelinjih zajednica.

Nekoliko činjenica koje trebate znati o dezinfekciji:

1. Budite svjesni da su čišćenje i dezinfekcija nužni u pčelarskoj djelatnosti
2. Ponekad, posebno ukoliko se ne obavljaju redovito, to prelazi u težak fizički rad
3. Unaprijed prije bilo kakvog početka morate pripremiti sav alat i pribor kao i sredstva za čišćenje i dezinfekciju
4. Nikad nemojte izbjegavati koristiti zaštitnu opremu, ona se ne koristi samo na pčelinjaku već i izvan, posebno se to odnosi izvan pčelinjaka na zaštitne naočale, vodonepropusne rukavice, gumene čizme i nepropusnu pregaču
5. Ukoliko je ikako moguće dogovorite s nekim da to odradite zajedno
6. Uvijek se kod rada s kemijskim sredstvima upoznajte s uputama proizvođača

Kada treba dezinficirati pčelarski pribor i opremu?

1. Kada imamo namjeru uskladištiti nakon sezone
2. Kada zajednica ugine iz nekog nama poznatog ili nepoznatog razloga
3. Prije korištenja kupljene ili posuđene rabljene opreme na pčelinjaku
4. Kad je potrebno premještati dijelove iz jedne u drugu zajednicu (podnice, hranilice, nastavci i slično)
5. Čak i odokativno zdrave i jake zajednice mogu u košnici imati mikroorganizme koji uzrokuju lakše ili teže zdravstvene probleme kod pčela. Redovito mijenjajte staro izgrađeno saće, a okvire dobro dezinficirajte nakon pretapanja voska te to svakako na bilo koji način ponovite prije stavljanja satne ili u košnicu
6. Pribor što češće dezinficirajte otopinom vode i kaustične sode, otopina neka vam je uvijek tijekom sezone pri ruci.

Dezinfekcija i čišćenje:

Mehaničko čišćenje se obavlja prije dezinficiranja nebitno da li ćete raditi plamenom ili kemijskim sredstvom. Budite posebno oprezni prilikom čišćenja unutarnjih kutova na okvirima i nastavcima, tamo se često štetnici dobro sakriju ili učahure. Sve takve nečistoće koje otpadnu prilikom struganja odmah najbolje da spalite. Prvo s košnice treba povaditi sve pokretne dijelove, dakle sve što se može odvojiti.
Ukoliko je moguće sitnije dijelove (ili cijele nastavke) stavite na hladno odnosno ako je moguće na -20°C ili više na dan ili dva. To će uništiti štetočine poput na primjer voskova moljca koji ne uništava samo vosak već i drvene dijelove. Što je moguće temeljitije očistite mehanički sve dijelove kako bi što je više moguće uklonili naslage voska i propolisa.

Cijela dezinfekcija košnice ili njenog nastavka u slučajevima pojave na primjer Američke ili Europske gnjiloće legla je moguća samo uz određene uvjete te neke dodatne toplinske obrade ili pomoću visokih koncentracija pripremljenih lužina. Kod upotrebe lužina kada je moguće utapanje više dijelova odjednom iste bi trebali poredati / naslagati po “cik-cak” sistemu te ih na nekoliko mjesta učvrstiti (skica ispod).

Toplinska obrada općenito učinkovita, no spaljivanje drva plamenikom kod potvrđene bolesti sa sporama ne daju željene rezultate, jer se spore uništavaju samo na površini drveta dok unutar njega najčešće ostaju. Takva obrada dobra je kod nove opreme jer spaljeno drvo vrlo efikasno preventivno odbija sve crvotočine.

Kao stalna prijetnja pčelama i pčelinjacima u kontroli zaraznih bolesti bilo koje vrste na pčelinjacima dezinfekciji opreme i pribora se još uvijek posvećuje malo odnosno premalo pažnje. Treba znati i da dezinfekcije ponekad ne daju pozitivan rezultat jer bez obzira koliko to pčelar pažljivo odradio zbog nedovoljnog poznavanja problematike, na pčelinjaku pčelar treba prije svega početi tako da stvara pripodno okruženje koje je štetno ili bar neprimjereno za život štetnika.

Spore nekih zaraznih bolesti su vrlo otporne i mogu ostati tečekati povoljan trenutak za izbijanje zaraze više od 35 godina (Haseman 1961). Kada se to desi postaje upitno da li koristiti dostupne mjere ili sve uništiti. Najčešće se radi ovo drugo što zbog isplativosti što zbog još uvijek nedostatnih stopostotnih rješenja dekontaminacije.

Natrijev hidroksid – kaustična soda se koristi i kao dezinficijans kod objekata sa dez barijerama s time da se mora paziti da ne djeluje kontra na dezinficijans s kojim dezinficiramo objekte.

Uglavnom može se kao takva (uspješna je) koristiti i za dezinficiranje prostorija, zemljanih terena ili se koristi preventivno za sprječavanje pojava/širenja zaraza. U pčelarstvu se još uspješno koristi za dezinfekciju košnica, pribora i ostale opreme. Prije dezinfekcije opreme mehanički odstranimo veće nečistoće jer će na taj način lužina trajati duže.

Napomena: Pad koncentracije lužine je normalan pa povremeno treba lužinu pojačati ili napraviti novu. Prilikom dezinfekcije obavezno koristimo zaštitnu opremu, a ukoliko dođe do kontakta lužine i gole kože dijelove dobro isperemo čistom vodom. Dijelovi se utapaju u pripremljenu lužinu na minut – dva.

Zaštitna oprema: