Do stanja u košnici pomoću vibracija

Novi uređaj može daljinski nadzirati aktivnost košnice bez ometanja pčela, pružajući važne minute informacije koje pčelaru štede bolne ubode.

Prije nego pojedete svoj sljedeći obrok, zahvalite na njemu skromnim pčelama. One poljoprivrednicima omogućuju prinose orašastih plodova, voća i povrća te se oslanjaju na njih posebno na velikim agrokulturama nakon čega završavaju na vašem stolu.

Već se duže vremena suočavamo sa problemom misterija određenog poremećaja zbog kojeg opada broj ne samo pčela, već svih oprašivača u svijetu. Iako su znanstvenici do sada napravili brojna istraživanja, ovaj je fenomen još uvijek nerazjašnjen i jedino u čemu se svi slažu je da su neke stvari u cjelokupnom kolapsu međusobno povezane.

Uređaj koji analizira vibracije
Pčelari koliko toliko svojim znanjem i trudom održavaju pčelinji fond, pri čemu se koriste najnovijim svjetskim tehnološkim dostignućima. Tako je svjetlo dana ugledao još jedan pomoću kojeg se bez otvaranja može, navodno vrlo učinkovito, ustanoviti stanje pčelinje zajednice.

Znanstvenici Sveučilišta Nottingham Trent u Velikoj Britaniji su razvili i testirali novi prototip uređaja koji može daljinski nadzirati aktivnost košnice bez ikakvog ometanja pčela. Uređaj naime prima i odmah analizira vibracije i posebne vrste pčelinjeg glasanja. On, kako je opisano, uspješno prati sve promjene u pčelinjoj aktivnosti sezonski 24 sata na dan praćenjem nekih za pčele specifičnih signala.

Novi prototip uređaja otkriva stanje košnice!

Sprečavanje rojenja
Tim će kako je najavljeno predstaviti svoj rezultat istraživanja po tom pitanju na 170. sjednici Acoustical Society of America (ASA), koji se održava od 2. do 6. studenoga u Jacksonville, Fla.

“Želimo razviti učinkovit alat kako bi po potrebi saznali status pčelinjih zajednica, gladuju li pčele, postoji li dovoljno hrane u zajednici, ili se možda zajednica sprema za rojenje”, pojasnio je okupljenim novinarima je Martin Bencsik, znanstvenik u School of Science & Technology na Nottingham Trent University.

Rojenje se, naime, kako je poznato, događa kada matica i velika skupina pčela radilica napušta košnicu u potrazi za novim domom. Većina pčelara, osim onih koji se bave prodajom rojeva, ne želi da im pčele masovno napuste košnicu iz nekoliko razloga pa tako na najrazličitije načine spriječavaju samo rojenje ili pokušavaju njime manipulirati, na primjer uklanjajući matičnjake iz kojih bi se trebala izleći nova matica, dodaju dodatan prostor pčelama kako bi ih “uvjerili” da još nije došlo vrijeme za dijeljenje zajednice.

Funkcije pčelinjih signala
Potrebno je dobro poznavati pčelinje navike te puno vremena provesti sa svojim pčelama kako bi pčelar “istrenirao oko” za ovakve pojave i još uz to ipak mora otvarati košnicu posumja li u nešto kako bi provjerio status zajednice. Martin Bencsik i njegovi kolege pomoću malog akcelerometra – senzora u košnici testiraju prikupljanje podataka bez otvaranja košnice sa udaljene lokacije. Znanstvenici su ugradili dva akcelerometra ultra visokih performansi u košnice: jedan u sredini saća i jedan još sedam centimetara niže. Oni nakon ugradnje kontinuirano bilježe sve vibracije u pčelinjoj koloniji.

“Pčele koriste stanice saća tik do ugrađenog akcelerometra sasvim normalno, za pelud, leglo ili med, tako da, kako stvari stoje, ne djeluje da ih on previše ometa u radu”, pojasnio je Bencsik.

Za analizu podataka tim razvio poseban softver koji ima za cilj otkriti signale zvukova koji pčele najčešće koriste. Znanstvenici vjeruju da pčele koriste signale za hranu, ali još prethodna saznanja o pčelama upućuju na to da nam signal može reći neke druge njihove radnje. Stvarne funkcije nekih signala su danas doduše još uvijek sporne ili ih neki osporavaju, no za neke se sa velikom sigurnošću može tvrditi čemu služe.

Bencsik i njegovi kolege koriste dnevne ritmove te učestalost signala, no osim njih vidljiv je jasan pad kada zajednica ulazi u hladnije mjesece. Trenutno se prikupljaju podaci francuskih kolega prikupljenih od travnja do ljeta, a trebalo bi biti prezentirano na konferenciji ASA-e.

Bencsik napominje kako dugoročno praćenje uređaja može pomoći praćenje pčelinje aktivnosti kod profesionalaca – velikih pčelara ali uključujući i ponekog manjeg amaterskog pčelara kojima je potrebno nešto da ih uvjeri kako su njegove pčele u redu i da ih nema potrebe uznemiravati, bar ne prečesto.

Bencsikov otac pedeset godina uzgaja pčele i interes za pčele se prenosio godinama s oca na sina. Iako je Bencsik proveo veći dio njegove profesionalne karijere u istraživanju magnetske rezonance, počeo je tragati za načinom kako pratiti pčele prije otprilike osam godina. On za njih tvrdi: “Volim pčele, toliko su zanimljive da sam ih na kraju počeo i ozbiljnije istraživati.”