Dobra pčelarska praksa
Dobra pčelarska praksa je ona pčelarska aktivnost na pčelinjaku i izvan pčelinjaka u kojoj se pčelari trude postići optimalno zdravlje kako za ljude tako i za pčele i okoliš. Sve s ciljem da bi primjena DPP imala pozitivan učinak na zdravlje kolonije i društva, a istodobno bi mogli favorizirati visoke proizvodne standarde. Takve su prakse i opće mjere koje vrijede za sve pčelarske aktivnosti globalno prihvaćene.
Nisu specifične za bolesti i trebali bi ih pčelari primijeniti u primarnoj proizvodnji pčelinjih proizvoda. To je alat za pčelare kako uspješno rješavati izazove s kojima se suočavaju u svakodnevnom upravljanju pčelinjakom.
Dobra pčelarska praksa osnova je za održivi i elastični pčelarski sektor. Dnevna primjena DPP-a u rezultatima upravljanja pčelinjakom ima višestruke pozitivne utjecaje:
- ekonomske koristi, poput smanjenja troškova, veće proizvodnje po jedinici i većeg dohotka pčelara
- bolje sigurnosne mjere zbog sigurnijeg rukovanja veterinarskim lijekovima
- pozitivan utjecaj na potrošače boljom kvalitetom
Proizvodi pčela:
- pozitivan utjecaj na javno zdravlje zbog smanjenih ostataka veterinarskih proizvoda u proizvodima pčela
- na sigurniju uporabu lijekova
- pozitivan utjecaj na opće performanse medonosnih pčela
- poboljšanje zdravlja i produktivnosti medonosnih pčela
- veća učinkovitost liječenja
U nastavku su navedeni neki relevantni primjeri Dobre pčelarske prakse (DPP):
- Osigurajte pravilan odabir mjesta na pčelinjaku. Prikladna mjesta udaljena su od izvora onečišćenja poput intenzivne poljoprivrede i industrije, te osiguravaju dovoljno rane pčelama tijekom cijele godine. Uz to bi i košnice trebale biti zaštićene od vlage i hladnih vjetrova.
- Osigurajte pažljiv odabir dobavljača, pčela i oprema za pčelarstvo i provjerite zdravstveno stanje novostečenih rojeva, kolonija i matica pčele. Za određene bolesti, mjere karantene trebalo bi primijeniti kako bi se spriječilo unošenje zaraze na pčelinjak.
- Identificirajte svaku košnicu vlastitim jedinstvenim numeričkim kodom (npr.: 001/2021)
- Vodite evidenciju o svakom posjetu košnici, produktivnosti kolonije i otpornosti na bolesti.
- Redovito provjeravajte zdravstveno stanje kolonija tijekom godine. Učestalost kontrole pojedine bolesti prilagodite godišnjem dobu. Tijekom zimske sezone i pod nepovoljnim vremenskim uvjetima, otvaranje košnica treba biti ograničeno na minimum.
- Redovito obnavljajte saće (najkasnije svake 2 godine) i redovito zamjenjujte matice (najkasnije svake 1-2 godine). Prednost treba dati maticama koje pokazuju prirodnu otpornost na bolesti, zajednice imaju instiktivno higijensko ponašanje, poslušnost, nisku tendencija rojenja i visoku produktivnost.
- Održavajte uravnoteženu snagu kolonija unutar pčelinjaka; osigurajte da je kapacitet košnice dovoljan da pčele ne krenu u rojenje; da se spriječi grabež, da se uklone teško oboljele ili oslabljene kolonije s pčelinjaka, posebno one koje bi mogle biti napadnute.
Izvor: Practical manual on how to identify and control the main diseases of the honeybee (Apis mellifera)