Električni pastir na pčelinjaku
Električni se pastiri / ograde u pčelarstvu se mogu postaviti kao trajno ili privremeno rješenje. Velike i trajne će naravno iziskivati i nešto veće troškove dok s druge strane na primjer seleći pčelinjaci ne zahtijevaju trajno već privremeno kao prvo prenosivo rješenje koje uz sve to ne zahtjeva prekompliciran način postavljanja.
Struja je za razliku od baruta, kojim su se nekad nekad štitila poljoprivredna imanja, je možemo to sa sigurnošću reći relativno benigni oblik odbijanja neželjenih napasnika. Osim odbijanja napasnika ista se koristi i za kao čuvar stada, na primjer konja ili krava što se pokazalo bolje i humanije rješenje od primjerice bodljikavih žica koje su se koristile(i još se ponegdje koriste) bez struje. Električni šok koji nastane neugodan je životinjama ali i ljudima također. Električna ograda je zamišljena kao humano rješenje jer samo trenutni šok životinju odvraća od daljeg kontakta i pristupa nekom terenu. Naravno treba imati kod izrade uvijek u vidu da je moguće kako životinja koja se nađe unutar ograde može kroz duži period umrijeti ili od stresa ili od gladi. Tako da se iako postoje opcije da ograde funkcioniraju samostalno i trajno treba povremeno prekontrolirati kako ispravnost tako i taj dio.
Električna ograda ako je ispravna i dobro postavljena odvratit će medvjeda ili drugu životinju strujnim udarom kad životinja dotakne žice pod naponom. Pod normalnim uvjetima takva će ograda služiti kao otvoreni krug pa kada životinja (ili čovjek) dotakne žice stvara se zatvoreni krug. Električni impuls putuje kroz tijelo životinje i ta povratna energija izaziva veći ili manji šok kod životinja.
Ne treba zaboraviti kako i neki drugi predmeti i/ili materijali uključujući i samu vegetaciju u kontaktu s žicama također može stvoriti djelomično ili potpuno zatvoreni krug. Tako će rezultirati većim ili manjim smanjenim napona i neće otjerati željenu životinju pa tako i iz takvih razloga napon i samu ogradu kao i okolnu vegetaciju treba kontrolirati i održavati.
Kako medvjedi i ostale životinje ne bi lako mogle preskočiti ogradu što se dešava ima li drveća u blizini iste na koje se mogu popeti (ili se provući ispod i između) u njenoj blizini ne bi trebalo biti stabala i trebala bi se sastojati od bar pet (ili više) žica pod naponom ovisno o konfiguraciji terena.
Moguće su razne varijante prilikom izrade od kojih ćemo unutar ovog članka izdvojiti dvije:
- Električni pastir od žice
- Električni pastir od mreže
U obje navedene varijante moguće su dvije izvedbe koje se rade ovisno o terenu na kojem se postavljaju. Za bilo koju se izvedbu električne zaštitne ograde se odlučite odabir materijala gotovo pa je identičan, uz neke manje razlike kod žičanih mreža. Razlike će biti možda samo ukoliko vam se pčelinjak nalazi na primjer na području gdje vam je dostupan priključak na el. Struju. Na primjer stacionirani pčelinjaci koji su u blizini vaše kuće ili vikendice. Tada prilikom nabave ne trebate akumulator ili akumulatore kao izvor struje.
Ako pak strujni priključak nije dostupan uzimaju se jači akumulatori na primjer od kamiona. Iste u novije vrijeme sve više pčelari priključuju solarne panele tako da je sama dopuna energije u akumulatore poslala dostupnija bez obzira gdje se pčelinjak nalazi.
Potreban materijal za izradu električnog pastira:
- Stupovi da visina ne bude nakon postavljanja manja od 120cm
- Akumulator cca 120 Ah (ovisno o vašim potrebama može i 55 Ah) znajte da su mokri akumulatori u pravilu moćniji od suhih pa su bolji odabir.
- Solarna ćelija (neobavezno)
- Napajanje ograde – punjač
- Vodiči / nosači žice ili mreže
- Žica / mreža
- Tester – ispitivač napona (neobavezno)
Sljedeća slika prikazuje isto samo napravljeno od žičane mreže. Mreža ne smije biti pretanka kako se na vjetru ne bi dodirivale ali ni predebela kako ne bi trošila previše struje. Uostalom kao i kod prve skice. Visina ograde trebala bi biti kako bi vas što više zaštitila od medvjeda od 120-150cm.
Sljedeća slika prikazuje isto samo napravljeno od žičane mreže. Mreža ne smije biti pretanka kako se na vjetru ne bi dodirivale ali ni predebela kako ne bi trošila previše struje. Uostalom kao i kod prve skice. Visina ograde trebala bi biti kako bi vas što više zaštitila od medvjeda od 120-150cm.
Pastire možemo spajati na više načina ovisno o izvoru struje koji nam je dostupan. Što se tiče stupova danas se koriste gotovo pa svi materijali: drveni, metalni, betonski pa i od plastike nisu više rijetkost. Odabir je dakako na vama no kakav stup odaberete takve morate uzimati i vodilice.
Treba naravno pripaziti na dimenzije vodiča koji prate jakost struje i vaše potrebe. Zagrijavanjem vodiča/kabela raste njegova otpornost, a trebate znati i da se kod duljinom vodiče gubi i dio struje.
Osim za zaštitu pčelinjaka ograde koje smo opisivali služit će i za zaštitu voćnjaka, pri čemu ogradu postavite tako da voće ne pada na ogradu ili žice, zatim zaštitu kokošinjca od lisica…desno je slika ograde izrađene za konje.
Osnovni savjeti vezani uz poboljšanje učinkovitosti vaše ograde:
Nikako i nikad ograde ne spajamo na 220 V jer je to naravno smrtonosno kako za vas tako i za sva živa bića koja će doći u dodir s vašom ogradom.
Izbor stupova je bitan, medvjedi su lukave životinje i osim što znaju preskakati, kopati ispod ograde mogu ogradu ako su stupovi „slaba karika“ i srušiti u cilju da dođu do košnica odnosno do toliko željenog meda. Vrlo važna stavka na kojoj ne trebate „škrtariti“ je uređaj za zaštitu pred napona. Dobro i ispravno izvedeno uzemljenje je druga najvažnija komponenta u cijelom sistemu električne ograde posebno kod ograda s 12/24 V strujom. Kako zaštita od medvjeda zahtjeva jači napon isti će trošiti više struje pa ako nemate jače akumulatore i solarne ćelije mogli bi ostati bez struje u dijelu noći.
Svi kontakti osim toga moraju biti bez korozije i moraju biti dobro učvršćeni. Napon ograde provjerite instrumentom i to tako da ispitate svaku žicu ograde a ne samo jednu ili dvije. I za kraj naravno kako bi upozorili slučajne prolaznike postavite na uočljivim mjestima upozorenje da je ograda pod naponom.
