Grabež u košnici i pčelinjaku
Gotovo i ne postoji pčelar koji se nije sreo sa pojavom grabeži unutar jedne ili više košnica na pčelinjak. Opasnost od grabeži prisutna je uvijek osobito ukoliko se pčelar na pčelinjaku pojavljuje rjeđe odnosno ukoliko se sam pčelinjak nalazi van mjesta stanovanja.
Pljačka na pčelinjaku
Pljačkaške nagone nemaju samo ljudi njima su u trenucima kada osjete nestašicu izvora nektarne paše sklone i pčele. U našim krajevima međusobno pljačkanje pčela odnosno grabež može se desiti u rano proljeće prije cvatnje ili kasno ljeto kada pčelinje paše posustaju.
Pčele izazvane mirisom iz susjednih košnica, a osjećajući da nema unosa izvana, pokušavaju prevariti ili savladati pčele stražarice iz susjedne košnice i početi sa plačkom. Ako uspiju u početnoj nakani vračaju se u košnicu natovarene ukusnim medom i vračaju se u pljačku u još većem broju.
Grabež na pčelinjaku često izazove pčelar svojim neznanjem ili nepažnjom. Ne primijeti li i zaustavi pčelar grabež u samom početku uskoro će ispred košnice pronaći hrpu mrtvih pčela njenih dijelova ali i odbačenih voštanih stanica.
O grabeži uzrocima, sprječavanju pisano je mnogo gotovo u svakoj ozbiljnijoj pčelarskoj literaturi. Pa što onda još napisati?
Možda da kao prvo razlikujemo nekoliko načina grabeži u pčelarskim krugovima nazvanih “Tiha grabež” (Neki je zovu i neprimjetna grabež) koja se pojavljuje postepeno lagano pojačavajući tempo i s druge strane – “Akutna grabež” koja se pojavljuje iznenada i gotovo ju je nemoguće spriječiti.
I jedna i druga vrsta grabeži izazvane su prirodnim nagonom pčela na opstanak i prikupljanjem hrane za nadolazeće bespašno i/ili zimsko razdoblje. Kada u prirodi nastane privremen nedostatak hrane pčele instinktivno istu traže protivno njihovom prirodnom ponašanju u pljačkanju drugih zajednica. Kako svaka za zajednica ima veći ili manji oblik samozaštite u tom pljačkaškom pohodu često stradava dio pčela ili čak i cijela zajednica ovisno o intenzitetu i trajanju.
Kako spriječiti grabež na svom pčelinjaku? Kao prvo svim košnicama treba osigurati dovoljne zalihe u svakom trenutku, budu li osjetile nestašicu vjerojatnost pokretanja grabeži je veća.
Otvaranje košnica u bespašnom periodu treba obaviti brzo i stručno, hranite li pčele sirupom budite pažljivi jer i sam miris slatkog sirupa potaknut će pčele na grabež prolijete li ga po pčelinjaku ili košnicama grabež će se desiti sasvim sigurno.
Grabež prepoznajemo prema samoj aktivnosti pčela na letu košnice. U slučaju da primijetimo borbu pčela o pčele i dijelove voska, pojačanu aktivnost pčela ispred košnice (bez unosa) to je dovoljan pokazatelj pojave grabeži. Takvo stanje moguće je na jednoj jedinoj košnici li na cijelom pčelinjaku.
Mlađi neiskusniji pčelari mogu zamijeniti ples mladih pčela sa pojavom grabeži. Ukoliko nismo u stanju redovito kontrolirati svoj pčelinjak te pojave mogu rezultirati gubitkom košnice ili čak cijelog pčelinjaka. Dodatan problem može stvoriti i susjedni pčelinjak ukoliko nad istim nemamo kontrolu ili suradnju sa pčelarem – vlasnikom istog. Postavljanje “tunela” preventivno na slabijim košnicama ponekad može spasiti košnicu od propadanja izazvanog pojavom grabeži.
Preventivne mjere za sprječavanje grabeži u pčelinjaku:
- sužavanje leta
- zatvaranje svih nepotrebnih otvora na košnici
- kraći preventivni pregledi košnica i pčelinjaka
- što manje uznemiravanje pčela
- pravilan razmak između dva pčelinjaka
- držanje samo jakih zajednica unutar pčelinjaka
- kod rada sa košnicom prilikom otvaranja korištenje prekrivača
- sprječavanje rasipanja meda ili sirupa kod rada sa košnicom
- formiranje više manjih pčelinjaka ili dijeljenje velikih u slučajevima slabije paše
Nisu sve vrste medonosnih pčela jednako sklone grabeži. Apis mellifera ligustica, talijanska pčela, za razliku od Kranjske ili sive pčele na primjer ima nešto jači nagon pljačkanju drugih pčelinjih zajednica.
Jedan od učinkovitih načina sprječavanja uočene pojave grabeži gdje pčelar može ovisno o intezitetu napada povećati ili smanjiti, pa po potrebi i sasvim zatvoriti leto je opisano u slikama ispod. Tuneli su rađeni od nadžbuknih PVC vodilica za strujne kabele može naravno biti i od drugih materijala poput lima, papira i slično!
