Kompostiranje kućnog otpada

Svjetski dan zaštite okoliša obilježava se svake godine 5. lipnja na godišnjicu održavanja Konferencije Ujedinjenih naroda u Stockholmu (1972.) posvećene okolišu, a na kojoj je usvojen Program zaštite okoliša Ujedinjenih naroda (UNEP).

Dolaskom toplijih dana više boravimo u prirodi – učinimo ju još ljepšom, svima prihvatljivijom. Ekološka osviještenost danas sve je veća i prisutnija. Ljudi svjesni klimatskih promjena i globalnog zagađenja čije posljedice možemo primijetiti u svakodnevnom životu navode nas na razmišljanje kako da svakodnevne poslove radimo na manje štetan način za okoliš. Kako su pčele prirodno vrlo osjetljive na zagađenja u pčelarstvu je ekološka svijest prisutnija nego drugdje, doduše ima pčelara, udruga i saveza poput primjerice HPS-a koji se zalažu za intenzivniju upotrebu insekticida i pesticida u pčelarstvu iako to dugoročno gledajući šteti i pčelama i pčelarima i kupcima pčelinjih proizvoda te u konačnici našem kompletnom okolišu.

Kompostiranjem sami zatvaramo i oponašamo prirodni ciklus kruženja tvari u prirodi. Tako od razgradivog otpada nastaju korisne organske tvari.

Što sa sve većim zalihama kućnog otpada, kuda ga smjestiti, na koji način? Danas postoje mnoge specijalizirane firme koje proizvode kućne mini kompostane. Neke primjerice uz malo truda i volje možemo napraviti i sami u svom pčelinjaku ili dvorištu, ali se prije svega nepotrebno gomilanje otpada sprječava već kod svakodnevne kupnje. PVC vrećice na primjer ne treba koristiti, ako baš moramo ne moramo ih kupovati svaki puta, neka nam posluže u više navrata, kućni otpad treba razvrstavati prema kategorijama i sl.

Indijska tvrtka Playnspeak odnosno njegova produžnica Daily Dump bavi se proizvodnjom i prodajom opreme za kućno mini kompostiranje zelenog otpada. Preko internet stranica tako nude najrazličitije posude i svu potrebnu opremu za preradu biološkog otpada u bio kompost koji kasnije upotrebljavamo u vrtu pčelinjaku i sl. Na takav način bitno, nerijetko čak i do 30-40% možemo smanjiti svoju količinu otpada koji završava odlagalištima. Oni su išli i korak dalje nudeći danas sve zaposlenijoj populaciji obilazak njihovih mini kompostana i kontrolu vlage, omjeru grančica, trave i slično. Osim toga preko web stranica nude raznorazne idejne savjete o samom kompostiranju.

Kada kompostirati?

Kompostirnje možemo obavljati tijekom cijele kalendarske godine. U zimskim se mjesecima aktivnost prisutnih mikroorganizama naše kompostane doduše nešto smanjuje se zbog manje temperature, tako da bi kompostnu hrpu ukoliko je postavljena na površini zemlje trebali prekriti i zaštititi. U ljetnim je mjesecima trebamo zaštititi od pretjeranog isušivanja i redovito provjeravati vlažnost.

Što kompostiramo?

Kompostirati možemo sve što potječe iz prirode i preradom nije izgubilo svoje prirodne osobine. Dakako i tu postoje neka pravila, neke se stvari brže neka kasnije razgrađuju. Neke su stvari poželjnije neke nepoželjnije za izradu komposta.

KOMPOSTIRATI SMIJEMO:

• otpaci iz vrta: pokošena trava, lišće, uvelo cvijeće, korov, stara zemlja iz lonaca za cvijeće, usitnjeno granje,
• kuhinjski otpaci: sirovi ostaci povrća, kora krumpira, ostaci voća, kore agruma (usitnjene), talog kave, ostaci čaja, ljuske jaja,
• ostali otpatci: životinjska dlaka, perje, male količine papira, pepeo drvenog ugljena ili drva…

Pojedini organski otpaci teže se razgrađuju pa se na – kompostište ne preporučuje stavljati velike količine takvih otpadaka.

Primjerice:

• čepovi od pluta,
• ljuske oraha,
• češeri,
• kosti …..

Što NE KOMPOSTIRAMO?
Kompostirati ne smijemo:

• otpaci iz vrta: osjemenjeni korovi, lišće oraha, bolesne biljke
• kuhinjski otpaci: otpaci kuhanih jela (privlače štakore), meso, kosti
• ostali otpaci: prevelike količine novinskog papira, časopisa u boji, pelene, pseći i mačji izmet, izmet općenito, ostaci duhana, sadržaj vrećica iz usisivača, pepeo kamenog i smeđeg ugljena te ugljena za gril (zbog sadržaja teških metala)…

Na kompostište nikad ne stavljamo otpatke koji sadrže kemikalije, npr. lijekove, ulja, plastičnu ambalažu, bojano i impregnirano drvo, stiropor…

Iskustvo iz prakse:

Pionir kompostiranja bio otpada u lijepoj našoj sa prerađenim u pilot projektu “Centralna kompostana”više od 5.000 tona biološkog otpada je danas Damir Ban. Evo što on iz vlastitog iskustva u razgovoru za portal Pčelarstvo OnLine preporuča budućim “malim kompostašima”: “Možete li zamisliti život na zemlji bez prirodnog procesa biološke razgradnje? Ne možete, jer života ne bi niti bilo! Da bi iz svježeg bio otpada dobili tamnosmeđu do crnu, homogeniziranu masu – kompost, svoj posao moraju odraditi bezbrojne milijarde bakterija, gljivica te “viših” životinja (npr. glistai sl.).”

Davno je još slavni Darwin utvrdio i cijeli život tvrdio da je sva plodna zemlja našeg planeta najmanje 2 puta prošla kroz tijelo gliste!!!

Na sreću, jedino što ovi elementarni mikroorganizmi, koji sudjeluju u transformaciji (humifikaciji), od nas traže je organska tvar – “hrana” sa omjerom ugljika i dušika što bližim 20:1, dovoljno vlage, zraka i mogućnost da preradom postignu i zadrže optimalnu temperaturu.

Hrana, zrak, voda, toplina!
HRANA
Sve organske tvari koje sadrže celulozu u naravi su izvor ugljika
Sve organske tvari životinjskog podrijetla – kosti, papci, perje, rogovi, dlaka, izmet…izvor su dušika.
Pazite na omjer jer i prebogata ili presiromašna smjesa razlagati će se puuuuno duže. Zamislite situaciju u kojoj mikroorganizmi umiru od gladi, a sljedeća generacija, istih tih mikroorganizama , koristi dušik koji ispuštaju “leševi” njihovih predaka kako bi nastavili žderanje. Istina posao će ovi žderači odraditi ali umjesto za nekoliko mjeseci proces može trajati višestruko duže.

Nemojte ove “žderače” zamisliti sa zubima – oni čak nemaju niti usta. Učili ste u školi ono o svinjskom crijevu i slanoj vodi…osmoza….

ZRAK
Zrak namjerno stavljam ispred vlage zato jer sa premalo zraka , a mora ga biti cca.30% u ukupnoj kompostnoj masi, biološki proces kreće u krivom smjeru (tada se javljaju neugodni mirisi – metan) ili se prerada zaustavlja – dolazi do “mumifikacije” materijala.

VODA
Voda, u optimalnom omjeru, je katalizator bioloških procesa. Previše vode zatvara pore za zrak i biološki proces ide opet prema “smrdljivoj fazi”. Premalo vode vodi u “mumifikaciju”….

TOPLINA
Ako smo mikroorganizmima dali hranu, zrak i vodu oni su toliko “sretni” da već za nekoliko dana partijanja u vašem komposteru ugriju cjelokupnu masu na oko 65 celzija a u jednom trenutku ta se temperatura penje i preko 80 celzija – to je “samoubojstvo bez predumišljaja” na način da generacije i generacije određenih sojeva i vrsta mikroorganizama jedući bio masu istu toliko zagrije da omogući život i drugim vrstama i sojevima mikroorganizama – koji tada toliko zagriju bio masu da usput doslovno spale ( i naravno onda pojedu) prethodne manje termofilne mikroorganizme. Ovaj proces zagrijavanja kao, za nas, pozitivnu posljedicu ima gotovo apsolutnu sterilizaciju biomase po pitanju sjemena korova, nematoda, biljnih bolesti i štetnika….

Najviše kako možete pomoći vašim “hordama nevidljivih žderača biomase” je da im napravite što veću kompostnu hrpu optimalno prozračnu i vlažnu – hasure, pokrivači i prekrivači svakako su dobrodošli i korisni.

Kompostiranje u vrtu
Premda vam ovo do sada opisano može zvučati previše komplicirano i odbojno vjerujte da, ako probate i barem se malo potrudite, rezultat neće izostati.

Najjednostavniji način je da u ćošku vrta napravite od običnih paleta ili na neki “sofisticiraniji” način “sanduk” bez dna i bez krova volumena barem 500 – 1000 litara ovisno o veličini vrta.

Na dno , na golu zemlju, stavite sjekiricom nasjeckane grane i grančice, koje Vam i tako predstavljaju “problem” nakon proljetnog orezivanja vaših voćaka. Nakon toga, bez iznimke, sve Vaše otpatke iz kuhinje kao i ostatke hrane možete “deponirati” u Vašem novom komposteru!

Imajte u vidu da bi odlaganjem isključivo kuhane hrane u Vaš komposter ubrzo napravili “bio bombu”, ali pošto u slojevima vi u komposter stavljate još i košenu travu, otpalo lišče, kore voća, ambalažu od valovite ljepenke, voštinu nakon topljenja voska…..zapravo čete samo poboljšati onaj “famozni” C:N omjer.

Problem sa miševima, štakorima… riješite sa postavljanjem zatrovanog mamka u ćošku kompostera koji nije dostupan djeci, domaćim životinjama. Kada se temperatura u komposteru podigne u isti neće ulaziti muhe i kukci bilo koje vrste. U vrtnom komposteru nema smisla i logike vršiti često prevrtanje , naročito ne na način da pritom pomiješate već gotovi kompost sa najsvježijim bio otpadom , jer zbog toga poništite efekt sterilizacije, smanjujete mogućnost ponovnog dizanja temperature…

Jednostavno, nakon godinu dana, vilama maknite možda i trećinu ukupne mase iz kompostera. Sve što je ostalo VAŠ je zreli kompost spreman za upotrebu. Pročeprkajte ga prije ili tijekom aplikacije voćkama na pčelinjaku ili povrtnjaku/cvijetnjaku, odvojite pokoju deblju granu ili kost koja je “mumificirana” i to sve ponovno vratite na dno kompostera, pa opet nasjeckane grane i vratite dio komposta koju ste izvadili sa vrha kako bi došli do gotovog komposta…

Ako ne želite koristiti ili imate pre veliku količinu kuhane hrane , kostiju, izmeta , kako biste pomogli Vašim mikroorganizmima “žderačima” bio otpada, prilikom svakog zalijevanja u vodu stavite malo mineralnog gnojiva – kako biste im pomogli i smjesu obogatili dušikom.

Sjetite se one biblijske – “Prah si bio i u prah ćeš se pretvoriti”

Foto mini kompostane
Nekoliko idejnih jednostavnih rješenja koje uz malo vještine možete napraviti na svom dvorištu ili pčelinjaku. Ako nemate volje za izradom uvijek možete skoknuti do obližnje trgovine vrtne opreme, danas svaka u svojoj ponudi ima nekoliko modela…

Učinite svoj okoliš prihvatljivijim kako za vas same tako i za ostale stanovnike planeta – naravno i pčele će vam zahvaliti svojim čudesnim svjetski poznatim proizvodima nerijetko ljekovitih svojstava.