Prosinac (lat. December)

Prosinac (lat. december) dvanaesti je i zadnji mjesec godine po gregorijanskom kalendaru. Stariji hrvatski nazivi koji su bili u uporabi u pojedinim krajevima bili su: velikobožičnjak, gruden, dvanajstnik, dok samo latinsko ime ovog mjeseca december dolazi od riječi decem koje označava deseti mjesec Rimskog kalendara.

U prosincu najčešće ima dosta oborina, uglavnom snijega što ovisi naravno o samoj lokaciji pčelinjaka, a vrijeme sve više ima obilježja prave zime. Pčelinje zajednice su većinom u zimskom klupku i jedina im je briga kako polako ali sigurno doći do hrane i stvoriti povoljnu temperaturu unutar klupka, odnosno kako se najbolje prilagoditi nepovoljnim vremenskim uvjetima.

Ako smo pčelinje zajednice dobro pripremili za zimu, što zapravo znači da smo zajednicama osigurali dovoljno kvalitetne hrane, da su one dovoljno jake i da imaju mlade matice, da su očišćene od varroe, možemo mirno čekati proljeće bez ikakvog nepotrebnog uznemiravanja pčela.

Ipak ne smijemo zaboraviti pčelinjak u ovom mjesecu jer treba obaviti sljedeće poslove:

• Osigurati mir na pčelinjaku – Mir na pčelinjaku tijekom zimskih mjeseci osnova je za uspješno prezimljavanje pčela u košnici.
• Pregled ulaza u košnicu – pregledavati leta košnica, ako su zatrpana snijegom treba ih očistiti. Pregled i čišćenje obaviti sa što je moguće manje buke i uznemiravanja pčela u košnici.
• Slušna i vizualna provjera stanja u košnici – Svaki pčelar tijekom zime trebao bi povremeno slušno i vizualno provjeriti što se događa u košnici, naravno uvjet je da zna prepoznati simptome koje čuje i/ili vidi.
• Zimski tretman protiv varoze pčela – Ukoliko još nismo odradili po potrebi tretiranje zajednica zbog suzbijanja varoze pčela
• Edukacija – Cjeloživotna edukacija pčelara je važna za svakog pčelara bez obzira na vrstu i veličinu pčelinjaka. Informirati se o poučnim skupovima pčelara, jer tijekom zime trebamo skupljati nova i utvrđivati stara znanja. Prikupiti korisne informacije preko provjerenih internet stranica.

Posebno je važno da se nakon jačih snježnih oborina pregledaju leta košnica kako bismo utvrdili jesu li zatrpana snijegom ili moguće mrtvim pčelama. Ponekad je moguće da se pčele i uguše ako je leto duže vrijeme zatvoreno snijegom i ledom. Leta treba pažljivo očistiti, a da se pri tom košnice ne tresu previše kako pčele ne bi iz klupka otpadale na podnicu što bi značilo smrt cijeloj zajednici. Snijeg s krovova košnica ne treba skidati jer je snijeg inače dobar izolator te pomaže čuvati temperaturu u košnici i osim toga se prema otapanju ponekad jasno vidi na njemu sam smještaj klupka.

Ne zaboravite kako uznemirene pčele troše i više hrane, što znači da osim što nepotrebno smanjuju zalihe mogu kraće vrijeme izdržati bez pročisnog izleta u hladnijim danima. Najčešće zajednice uznemiravaju ptice koje su u potrazi za hranom, a može ih uznemiriti i sam pčelar ako prečesto ili nestručno lupka po košnicama da bi utvrdio imaju li pčele ili nemaju maticu.

Želimo li provjeriti da li je u košnici sve u redu, najbolje je uz njezinu stjenku lagano prisloniti uho i slušati kakav zvuk proizvode pčele. Ako se čuje tiho jednolično zujanje, znači da zajednica dobro zimuje, utvrdimo li prilikom osluškivanja da se iz košnice čuje nešto pojačano brujanje pčela očito je da sa zajednicom nešto nije u redu.

Ako je vrijeme prehladno, možemo takvu košnicu pregledati u zagrijanoj ne presvijetloj prostoriji i otkloniti uzrok uznemirenosti pčela. Prostoriju prethodno ohladimo te postupno polako zagrijavamo. Nakon hlađenja prostorije u cilju izjednačavanja temperature s vanjskom zajednicu vratimo na njezino mjesto na pčelinjaku.

Mir na pčelinjaku je prijeko potreban, jer svako jače uznemiravanje pčela u ovom razdoblju znači i ugibanje dijela pčela koje otpadnu iz klupka na podnicu.

Poneki lijepi sunčan dan sa temperaturama višim od 12°C pčele će rado iskoristiti za pročisni izlet. Pratiti pročisni izlet imamo li vremena je uvijek poželjno, jer možemo doznati o zdravstvenom stanju naših zajednica i ima li bezmataka.

Ako su pčele zdrave ne ispuštaju izmet po vanjskim stjenkama košnice ili poletaljci, a tragovi čišćenja crijeva mogu se vidjeti na snijegu oko košnica. Mogući “bezmatak” na pčelinjaku treba odmah sanirati prisilnim spajanjem sa drugom zajednicom. Ako je oko košnica snježni pokrivač, treba ga ispred leta košnica nakon nekog vremena lagano očistiti, a tlo ispred imamo li je prekriti slamom, piljevinom ili nekim drugim materijalom kako pčele ne bi ugibale slijetajući na snijeg ispred košnica za vrijeme pročisnog izleta.

Premještanje zajednica na pčelinjaku, ako to želimo iz bilo kojeg razloga, moguće je ako pčele nisu izljetale oko 20-25 dana pa i manje. Košnicu prenosimo pažljivo, lagano bez prevelikog potresanja kako se klupko ne bi našlo na podnici.

Ukoliko ima značajnijih izleta iz košnice nakon premještanja na leto preventivno treba postaviti prepreku kako bi se pčele prije izlaska dodatno orijentirale čime se sprečava njihov povratak na staro mjesto. Ako još nismo obavili zimsko tretiranje zajednica radi suzbijanja varooze, možemo to učiniti u prosincu.

Za tretiranje moramo odabrati neki od toplijih dana. Možemo koristiti akaricide sistemičnog djelovanja, oksalnu kiselinu primjerice, ako je temperatura iznad +5°C. Zimsko suzbijanje varooze, u razdoblju kada u zajednici legla nema, temeljno je u godišnjem programu suzbijanja. U 12. mjesecu sve su češća predavanja za pčelare koje organiziraju pčelarska društva.

Razmjena znanja i iskustva na takvim skupovima nije nikada suvišna. Na svakom takvom pčelarskom skupu možemo naučiti ili čuti nešto novo.