Siječanj (lat. Januarius)
U našim kopnenim krajevima siječanj je obično “pravi” zimski mjesec s temperaturama koje često ne prelaze 0°C. Zbog takvih niskih temperatura pčelinje zajednice su u stanju punog mirovanja, a sami pčelari više se bave ostalim radovima izvan pčelinjaka npr. pripremanjem okvira, podnica, nastavaka i slično.
Ali i to se u klimatskim promjenama kojima svjedočimo promijenilo.
U siječnju je direktnih radova na pčelinjaku malo, uz obilazak pčelinjaka osiguranje mira pčelar u slučaju snježnih padavina treba samo očistiti leto košnice i osigurati ispred košnice pčelama prostirku od slame ili nečeg sličnog. To je važan detalj da se pčele ne bi spuštale prilikom pročisnih letova na hladan snijeg iz kojeg se često ne mogu vratiti u košnicu. Pritom treba napomenuti da sa čišćenjem leta košnice ne treba žuriti, jer snijeg na letu sam po sebi nije opasan već problem nastaje kasnije kada počinje otapanje uz noćni pad vanjske temperature. Tada uslijed smrzavanja tog snijega koji se tijekom dana topi na letu postoji mogućnost blokade unosa potrebnog svježeg zraka u košnicu.
Upravo je siječanj taj mjesec u kojem pčelar polako privodi kraju sve popratne radove i priprema se za prve proljetne pčelinje paše. Topi se preostalo staro saće, mijenja se za satne osnove ukoliko to nije već ranije učinjeno, provjerava se stanje pričuvnih košnica i nastavaka, popravlja se stari pčelarski pribor i odlučuje o eventualnoj kupnji novog. Želimo li proširiti pčelinjak sada odlučujemo koliko i na koji način.
Redovito obilazimo pčelinjak, ne uznemirujući pčele provjeravamo stanje i kontrolu zajednica, čiste se leta od zapuha snijega u kopnenim krajevima. Po potrebi kod pomanjkanja hrane, a kada vrijeme dozvoli, prihranjujemo zajednice pogačama. Isto tako, u ovom mjesecu polako pripremamo higijenske pojilice za nadolazeću sezonu. Samo rano postavljene pojilice osiguravaju u stacioniranim pčelinjacima pravilno i rano navikavanje pčela na stalne i čiste izvore vode u blizini pčelinjaka, pa time smanjujemo pojavu nozemoze ili drugih crijevnih ali i gljivičnih oboljenja kod pčela.
Iako je siječanj u kontinentalnom dijelu Hrvatske najčešće hladan mjesec sa snježnim oborinama, često se događa da takav nije svake godine, također bilježimo i velike oscilacije temperature tijekom siječnja. Razlike u temperaturi dan-noć u siječnju su osobito velike. Kako u siječnju matica već počinje sa zalijeganjem prvih jajašaca sada je potrebno osigurati da se gubitak topline u košnici tijekom hladnih noći svede na minimum. To postižemo dodatnim izoliranjem košnica.
Kad ima dovoljno vlage, uz povoljne temperature, nakon obilnih kiša bude se i fiziološke aktivnosti nekih biljaka. Tada bilježimo cvjetove tratinčice i maslačka, ali listanje drvenastih biljaka poput crne bazge zatim cvjetanje forzicije i lijeske.
Pčele za vrijeme dijela siječnja s višim temperaturama izlaze na za njihov probavni sistem važne tzv “pročisne letove”.
Posebno je važno postavljanje i obnavljanje mamaca za glodavce te dakako provjera samih leta jer u slučaju toplijeg siječnja oni nerijetko ulaze kroz leta košnica i uznemiruju pčele do te mjere da je za pčelara ta zajednica otpisana.
U siječnju je uznemiravanje pčela na taj način posebno pogubno. Zbog toga provjeravajte leta na košnicama redovito iako ste već na jesen osigurali zaštitu. Nerjetko se događa da zaštita leta od glodavaca tijekom zime malo popusti pa glodavci pronađu put do sigurnog izvora hrane i topline. Pčele se za hladnijeg vremena same ne mogu boriti jer su većim dijelom u klupku. U siječnju ili veljači možete početi sa pripremom nastavaka i podnica koje se zimine nalaze na pčelinjaku.
Svaka košnica bi trebala imati minimalno još dva spremna nastavka prije sezone. Ukoliko dakle imate 50 košnica što je otprilike neki prosjek kod nas trebate imati pripremljeno dakle minimalno još 100 nastavaka i barem 20-30 podnica iako je bolje za 50 košnica da imate 50 rezervnih očišćenih spremnih podnica.
Unutrašnje održavanje košnice: Iznutra košnica može i smije biti zaštićena isključivo pčelinjim voskom, ili propolisom. Dezinficiranje košnice vrši se isključivo izvorima topline (vatra ili vrela voda), kaustičnom sodom ili čistim alkoholom. Nikakva druga tretiranja košnice iznutra niti su potrebna niti bi ih trebalo upotrebljavati. To se kao prvo prije svega tiče zdravlja vaših pčela , ali i vaših budućih proizvoda iz te košnice.
Vanjsko održavanje košnice: Jedino prirodna, ekološki sigurna i ne sintetička vanjska obrada trebala bi biti prioritet za ispravno održavanje svake vaše košnice. Pogrešno je uvjerenje pojedinih pčelara da debeli slojevi raznoraznih bola i lakova (neprovjerene kvalitete) efikasno štite vašu košnicu izvana. Stari su majstori nekad kao zaštitu drva upotrebljavali samo plamen jer uostalom drugo niti nisu imali na raspolaganju. Primjeri sto, dvije stotine godina starih rezbarija koje nikad nisu bile ničim tretirane dokazuju da je plamen efikasna zaštita za drvo. Ukoliko baš treba pčelinjak izgledati kao krilo neke šarene vrste papige koristite ekološke boje isključivo provjerenih proizvođača. Lako se i jednostavno nanose pčelama ne smetaju a vaše će košnice biti zaštićene.
Održavanje košnica ne odnosi se samo na bojenje i dezinfekciju. Podnica u se sezoni nosi velik teret ukoliko popusti propustiti ste sezonu uz upitan opstanak vaše pčelinje zajednice.
Dakle iako se u literaturi ne spominje posebno održavanje nastavaka i podnica podrazumijeva i kontrolu čvrstoće. Za ovaj zahvat treba vam čekić i čavlići. Profesionalne klamarice mogu ih zamijeniti ali one dobre su preskupe i nisu isplative. One lošije uglavnom jeftinije i slabije ne zadovoljavaju te na njih niti ne računajte.