Svibanj (lat. Maius)
U mjesecu svibnju razvoj pčelinjih zajednica se nastavlja ubrzanim intezitetom. Svibanj je osim toga mjesec u godini kada pčelari počinju ubirati plodove dosadašnjih radova u pčelinjaku. Zbog tih činjenica, ali i zbog bujanja vegetacije pčelari su u svibnju gotovo svakodnevno u pčelinjaku.
Svi dosadašnji radovi sa maticama bili su usmjereni na što jače i bolje polaganje jajašaca, dok u ovom mjesecu najčešće pčelari koliko toliko ograničavaju maticu. Taj posao se obavlja 10-15 dana prije jakih glavnih pčelinjih paša poput bagremovih, kestenovih, amorfe, kadulje…. Jake pčelinje zajednice kod košnica-nastavljača mogu doseći brojku od 60-80.000 pčela koja u idealnim uvjetima tada dnevno unosi velike količine nektara.
Kod LR košnica i sličnih nastavljača – košnica sa nastavcima u svibnju ponovno vršimo rotaciju nastavaka košnice tako da gornji nastavak stavljamo na prvo mjesto dok donji – prvi nastavak sa podnice podižemo gore. Slabije zajednice možemo pojačati unosom okvira s poklopljenim leglom iz jakih zajednica sa ili bez pratećih pčela pazeći pritom da ne prenesemo i maticu.
Radovi u pčelinjaku za mjesec svibanj:
- dovršavati poslove vezane uz stvaranje jakih pčelinjih zajednica
- ograničavati prostor matici za zalijeganje jajašaca
- spriječiti stvaranje rojevnog nagona u košnici
- dopuniti prostor satnim osnovama
- ukoliko je moguće približiti pčele što jačoj pčelinjoj paši
- osiguravati prostranost medišnog i plodišnog dijela košnice
- planiraju se i osnivaju nove pčelinje zajednice
- što više se proširuje leto – ulaz košnice
Priprema nastavaka za pčelinju pašu:
Plodišni dio svake košnice u pčelinjaku trebamo razmjestiti na taj način da okvir sa maticom stavimo u sredinu plodišnog dijela košnice dok do njega stavljamo sa svake strane po jedan okvir sa razrađenim saćem kako bi matica imala mjesta za polaganje jajašca.
Prvi i deseti okvir plodišnog dijela košnice popunjavamo sa peludnim okvirima dok ostatak popunjavamo sa praznim okvirima sa užičenom satnom osnovom. Ukoliko pčelarimo sa matičnom rešetkom u tom slučaju stavljamo ju na prvi nastavak.
Drugi nastavak popunjavamo sa satnim osnovama, pritom možemo jedan ili dva okvira u sredini popuniti sa razrađenim saćem djelomično ili ne popunjenim medom.
Treći nam nastavak služi da u njega smjestimo izvađene okvire sa leglom (sredina) dok na ostala prazna mjesta u trećem nastavku stavljamo okvire s medom.
Sprečavanje rojenja u košnici:
Radno raspoloženje pčelinje zajednice bez nagona za rojenjem prije i tijekom glavnih pčelinjih paša san je svakog pčelara. Rojenje zajednice u to vrijeme znači gubitak cijelokupnog dotadašnjeg truda vezanog uz prinose meda. Pčela medarica kojom se pčelari na području RH ima pojačan prirodan nagon, usprkos pokušajima selekcioniranja i smanjenja tog nagona, za rojenjem osobito prije glavne bagremove paše koja u našim uvjetima predstavlja najjaču pčelinju pašu.
Treba znati da je rojenje pčela njihov prirodan nagon za održanjem vrste prisutan kod pčela oduvijek. Taj ih je nagon uspio održati da tisućama godina budu najprisutniji oprašivači flore na našoj planeti.
Da spriječimo rojenje u vrijeme kad nam ono predstavlja gubitak prinosa trebamo u košnici osigurati prije svega idealnu ventilaciju. Prostor u medištu i plodištu treba uvijek biti popunjen praznim okvirima da pčele imaju što raditi. One moraju imati mjesta za unos nektara, mlade pčele moraju imati prazne ili okvire sa satnim osnovama za lučenje voska iz voštanih žlijezda.
Okvire sa poklopljenim leglom pravovremeno treba premještati u gornji dio košnice. Dok je kranja mjera ovisna od košnice do košnice zamjena stare, sklonije rojenju, matice novom mladom iz selekcije.