Miš na pčelinjaku
Dok za razliku od drugih štetočina koji pčelinjakom i košnicama “haraju” ljeti odnosno u pčelarskoj sezoni, miševi najčešće rade štete pred kraj sezone u jesen ili zimi, a nerijetko i u rano proljeće dok ljeti u vrijeme sezone medenja nikad ili kažu naši stari nikad ne reci nikad pa je bolje napisati gotovo nikad.
Pare se tijekom cijele godine, te u svakom leglu imaju od 5-10 mladih. Gnijezda grade od različitih materijala, uključujući papire te stare krpe. Mladi se rađaju potpuno bez krzna, sa zatvorenim očima i ušima te izlaze iz gnijezda nakon 18 dana, za 45 dana postižu spolnu zrelost, a žive od 2-4 godine.
Košnicu koju “posjeti” miš ili njegov rođak voluharica preostale pčele napuštaju i sele se ukoliko je moguće na drugu lokaciju. Zimi im je taj manevar onemogućen zbog hladnoće pa je najčešći rezultat takvog pohoda jednog ili više glodavaca upropaštena košnica.
Kod uskladištenih saća ili satnih osnova već sama šetnja miša po njima znak je pčelaru da takvo saće treba pretopiti. Naime oni ostavljaju za pčele nepodnošljive mirise pa ako ih takve stavimo u košnicu znače napuštanje cijele zajednice i selidbu na drugu lokaciju.
Preventivna obrana pčelinjih zajednica na jesen odnosi se na postavljanje “češljeva” na leto i suzavanje samog leta. Druga mogućnost je stavljanje matične rešetke na podnicu ispod okvira s leglom. To dakako ne znači da smo se riješili te napasti iz pčelinjaka, zna se dogoditi da kad se odluče na ulazak u košnicu oni uporniji svojom njuškom naprave prolaz pored češlja ili ga odstrane sa leta.
Tijelo im je savitljivo pa manji primjerci mogu proći kroz gotovo nemoguće prolaze koje moramo zbog samih pčela ostaviti otvorene. Košnica im pruža obilje hrane, a temperatura koju pčele proizvode im je gotovo idealan smještaj za gnijezdo tik iznad legla. Kako glodavci stalno nešto grickaju i ruju to pčele u zimskom klupku dodatno nepotrebno uznemiruje.
Pred kraj zime (krajem veljače ili početkom ožujka) djelotvorna mjera suzbijanja je stavljanje otrova u neoprani tetra-pak od mlijeka koji se maskira lišćem, suhom travom i sl. Takve “poslastice” treba postavljati na što više mjesta na površini gdje se želi provesti suzbijanje. Suzbijanje će biti učinkovitije ako se u provođenje uključi što više poljoprivrednika.
Od kemijskih pripravaka možete primijeniti: Brodilon mamac ili pelete ili blok, Glodacid žitni mamac ili meki, Ratox mamac, Rodexion pelete, Klerat wax blocks, Chromorat, Storm pelete i dr. Za pravilnu uporabu navedenih pripravaka potrebno je pridržavati se priloženih uputa. Zbog otrovnosti rodenticida za divljač i domaće životinje, treba spriječiti njihov kontakt s kemijskim pripravcima.
Najbolje je na pčelinjaku držati dobru mačku koja će brinuti da ga miševi zaobilaze u velikom luku.