Često postavljana pitanja
Da li je rad udruge javan?
Djelovanje udruge temelji se na načelu javnosti. Javnost rada udruge uređuje se statutom, u skladu sa Zakonom. Sve bitne obavijesti o izboru članova (predsjedništvo, tajništvo, administracija) članovi primaju na email i vidljive su i na novostima same stranice. Svaki član može se kandidirati za bilo koje mjesto u udruzi na redovnim ili izvanrednim .skupštinama.
Kako mogu provjeriti svoj članski broj?
Prilikom prvog učlanjivanja dodijeljen je jedinstveni članski broj koji člana pratiti iz godine u godinu. Ako ne znate svoj članski broj uvijek nas možete provjeriti kontaktiranjem putem telefona, mail, WhatsApp i Viber.
Koja je cijena članarine u udruzi Pčelarstvo online?
Članstvo u udruzi je od samog osnutka besplatno odlukom većine članova udruge. Cilj naše udruge građana nije ubiranje članarine već rad na poboljšanju uvjeta kako pčelara tako i konzumenata pčelinjih proizvoda.
Moram li biti član udruge za korištenje stranica?
Naravno da ne, članstva u udrugama ionako su dobrovoljna i zakonski neobvezujuća za građane. Kao član udruge registracijom na stranice eventualno imate dodatne mogućnosti / opcije prikaza koje ostali posjetitelji nemaju.
Gdje se nalazi registracijski obrazac?
Registracija se obavlja samostalno preko online obrasca
Kako se udruga financira za svoj rad i javno djelovanje?
Prije svega svaki član može u skladu s svojim znanjem i mogućnostima može doprinositi aktivnostima udruge – volonterski. Udruga se financira projektima i donacijama.
Kako se postaje član projekta zbrinjavanja rojeva pčela HPS-112?
Prijavom koordinatoru pojedine županije. Popis koordinatora dostupan je na službenoj stranici Hrvatske pčelarske službe 112: https://www.hps-112.com
Imam li pravo na popust kod zakupa hosting usluge na serveru udruge?
Prije svega svaki član udruge odmah nakon registracije ima pravo za vrijeme članstva na sufinanciranje web hosting usluge u iznosu od 50%. Pravo na besplatnu registraciju domene prema važećem zakonu Republike Hrvatske. Besplatnu .hr domenu mogu registrirati:
- pravne osobe (trgovačka društva, udruge, političke stranke i ostale organizacije s pravnom osobnošću) registrirane u RH;
- fizičke osobe koje obavljaju registriranu samostalnu djelatnost u RH (obrtnici, umjetnici, liječnici i sl)…
Svaki član ima pravo na samo jednu besplatnu domenu.
Prema članku 19. Pravilnika, naziv domene za pravne osobe mora sadržavati jednu od mogućnosti:
- registrirano ime ili
- registrirano skraćeno ime ili
- skraćenicu od početnih slova ili slogova višedijelnog registriranog imena
Kako se prima članska iskaznica ili potvrda o članstvu u udruzi?
Nakon registracije na email naveden u registraciji stiže vam podatak da je registracija prošla (provjerite spam ako nije stigla ili nas kontaktirajte). Nekoliko se puta godišnje ovisno o volonterima koji rade na tome na email člana šalju i digitalne članske iskaznice koje smo uveli još 2010. godine. Na članskoj iskaznici uz ime i prezime, članskog broja i sl. piše da li je član i član projekta koji smo pokrenuli davne 2004./2005. godine: Hrvatska pčelarska služba 112.
Moram li plaćati porez ako imam OPG?
Ako pčelar godišnje na svom OPG-u ostvari primitak do 80.500 kn, to pčelarsko OPG gospodarstvo prema važećem zakonu nije obveznik poreza na dohodak.
Moram li registrirati svoj pčelinjak?
Da naravno. Svaki pčelar prilikom osnivanja pčelinjaka, selećeg ili stacioniranog, konvencionalnog ili ekološkog prema važećim zakonskim propisima mora prijaviti svoj pčelinjak.
Moram li svake godine javljati promjene brojnog stanja košnica?
Ne. Ukoliko nemate potrebe za poticajima registracija pčelinjaka je dovoljna, no poželjno je vršiti i ažuriranje pčelinjaka.
Pružate li pomoć oko registracije pčelinjaka i po kojoj cijeni?
Naravno, no samo za članove udruge. Uluga za članove je besplatna.
Gdje se preuzimaju potrebni obrasci?
Svi potrebni obrasci dostupni su na stranicama udruge i dostupni su registracijom na stranici udruge: https://www.pcelarstvo.hr
Kako se vodi popis članova udruge?
Popis članova vodi se elektronički sukladno važećim zakonima o udrugama i GPDR-u
Da li su moji podaci vidljivi drugima?
Ne, vaši podaci su vaše vlasništvo. Dostupni su samo podaci koje ste nam sami ustupili prilikom registracije i to članstvu udruge vezanom uz rad sukladno važećem GDPR-u.
Za koliko dana stiže članska iskaznica?
Unutar 5 – 20 dana bi trebali primiti na email svoju iskaznicu. Ako ju “izgubite” samo zatražite novo slanje. Za tiskane tko želi ovisno o vremenu registracije i drugih obaveza koje imamo kao volonteri predviđeno vrijeme za fizičku dostavu članske iskaznice na adresu nakon plaćanja je 30 dana. Okvirno vrijeme za Hrvatsku se kreće od 5 do 20 dana, a za inozemstvo ovisi o zemlji u koju šaljemo.
Da li dobijem člansku iskaznicu nakon učlanjenja u udrugu?
Naravno! Bez obzira na način plaćanja i mjesto prebivališta svim članovima šaljemo člansku iskaznicu. Nakon online registracije sustav vas “sam” obavještava da je registracija bila uspješna. Podaci koje ste unjeli se spremaju u bazu pod određenim brojem. Udruga je među prvima, ako ne i prva u Hrvatskoj uvela “Digitalne članske iskaznice” sa QR kodom čijim se skeniranjem vidi da li je iskaznica važeća ili ne. Svaki član koji želi može dobiti i tiskanu iskaznicu, no kako nema članarine sam mora financirati trošak izrade i slanje na adresi u punoj cijeni.
Kako se obavlja donacija za rad udruge?
Preko Žiro računa udruge HR3724840081135262463 (RBA):
Koristim kao član besplatnu email uslugu zaboravio sam lozinku kako da ju vratim?
Nikako. Naravno, kao korisnik uvijek možete zatražiti novu koju kad je dobijete preporučamo da zamjenite nekom samo vama poznatom. Lozinka bi vam zbog sigurnosti trebala sadržavati velika i mala slova, znakove i brojeve. Na primjer: wySPay38&$-
Osim osnovnog članstva želim koristiti i web hosting, kako?
Ako ste već postojeći član udruge, a nemate vlastitu domenu zatražite od nas naziv besplatne .hr domene po vašem izboru poštujući pravila besplatnih domena (vidi pitanje vezano uz domene).
Želite li koristiti komercijalnu domenu koju ste kupili javite nam koja je da ju preusmjerimo na naš server, ako nemate a želite komercijalnu tipa .naziv.com, naziv.net, naziv.info i slično možete ju zakupiti sami ili mi to odradimo za vas ali nakon uplate na Žiro račun po stvarnoj cijeni naziva komercijalne domene.
Web hosting članstvo naplaćuje se u 50% iznosu zakupa prostora dok 50% financira udruga za vas.
Već koristim hosting uslugu, no htio bih preći kod vas kako?
Javite nam se i naš tim volontera odradit će to za vas besplatno.
Mogu li kao član vaše udruge koristiti sve potpore u Hrvatskoj za pčelare?
Da naravno. Potpore za pčelare nisu vezane uz udruge niti uz članstvo u udrugama pčelara kao ni uz to da li je udruga članica županijskih ili nekih drugih saveza pčelarskih udruga.
Mogu li preko udruge ostvariti popust kod nabavke pčelarske opreme?
Da, naravno. Svaki član udruge ima pravo na popust sa partner trgovinama naše udruge. Pčelari dodatno uključeni u rad “Hrvatske pčelarske službe 112” (HPS-112) – oni koji su na popisu koji ažurira koordinator ili voditelji projekta imaju dodatna prava kod nekih trgovina nevezano uz pčelarstvo.
Zašto biti član udruge?
Udruga radi na dogovaranju posebnih pogodnosti za svoje članstvo. Udruga štiti interese svojih članova.
Imam li kao pčelar pravo na plavi dizel?
Naravno, prema zakonima i pravilnicima svaki pčelar i/ili pravni subjekt ima pravo na korištenje plavog dizela i poticaja u poljoprivredi. To pravo se stječe neovisno o članstvu u bilo kojoj udruzi, a izdavanje potvrda mora biti besplatno. Udruga se trudi da u slučaju problema na učinkovitom postupku izdavanja potvrda za vozila za pčelarske potrebe kod svojih članova.
Kako su neki naše članove uvjeravali da nemaju pravo na plavi dizel, koji se dodjeljuje kao potpora poljoprivrednicima a ne udrugama i savezima udruga prenosimo tumačenje zakona koje smo primili na naš upit Agencije za plaćanja u poljoprivredi – APPRRR i prenosimo ga u cijelosti (link je na objavljen članak ispod je citat cijelog dopisa Agencije):
Tko sve od pčelara ima pravo na plavi dizel? – Pčelarstvo – nacionalni pčelarski web portal (pcelarstvo.hr)
“Sukladno članku 8. stavku 1. i 5. Pravilnika o primjeni Zakona o trošarinama koji se odnosi na plavi dizel za namjene u poljoprivredi, ribolovu, akvakulturi te na povrat plaćene trošarine na bezolovni motorni benzin za namjene u ribolovu (»Narodne novine«, br. 1/18 i 80/20.), za namjene u poljoprivredi pravo na potrošnju plavog dizela ostvaruje korisnik upisan u Upisnik poljoprivrednika:
– koji je u prethodnoj i/ili tekućoj godini pravovremeno podnio zahtjev za izravnu potporu sukladno Zakonu o poljoprivredi ili
– koji se bavi tovom svinja i brojlera, uzgojem i držanjem kopitara, pčela, kokoši nesilica i izvornih pasmina domaćih životinja i temeljem toga je upisan u evidencijama koje vodi Ministarstvo poljoprivrede i/ili ovlaštena ustanova, i/ili pravni subjekt kojem je sukladno posebnom propisu povjereno vođenje evidencije.
Nadalje, korisnik iz stavka 1. može ostvariti pravo na potrošnju plavog dizela temeljem: broja selećih jedinica koje korisnik ima evidentirana na dan 31. prosinca prethodne godine u evidencijama koje vodi Ministarstvo poljoprivrede i/ili pravni subjekt kojem je sukladno posebnim propisima povjereno vođenje evidencije pčelara i pčelinjaka u Republici Hrvatskoj. Seleću jedinicu čini 30 pčelinjih zajednica predviđenih za seljenje.”
Koja je košnica najbolja?
Nema jedinstvene ili “najbolje” vrste košnice koji bi odgovarao svim pčelarima u svim krajevima svijeta te njihovim mogućnostima i potrebama. Postoji mnogo različitih vrsta košnica koje su razvijene za različite ciljeve i okolnosti. Najčešće smo opisali na ovim web stranicama.
Langstroth košnica: Najčešće korištena košnica u Sjevernoj Americi no raširila se i po Europi pa tako i u Hrvatskoj. Ima standardnu veličinu okvira i nudi veliku fleksibilnost u veličini i radu s tom košnicom.
Anton Žnidaršićeva košnica: Sastoji se iz plodišnog i medišnog prostora, razdvojenih matičnom rešetkom. Nazvana je kao i mnoge druge po svom izumitelju pčelaru Antonu Žnidaršiču iz Ilirske Bistrice (SLO), a koristila se i koristi se još uvijek najviše u Sloveniji te najviše na području sjeverozapadnog djela Hrvatske.
Top-bar košnica: Ova košnica nema okvire, već pčele gradi saće u obliku trapeza na drvenim letvicama, što ih čini pogodnim za mali uzgoj i uzgoj pčela na manje komercijalnoj razini.
Warré košnica: Ova košnica je dizajnirana za minimalno upravljanje, što je čini idealnom za one koji žele pčelariti na način koji je manje intervencijski i zahtijeva manje održavanja.
Dadant-Blatt košnica: Ova košnica ima veće okvire i namijenjena je za uzgoj snažnih pčelinjih zajednica.
Odabir najboljeg tipa košnice ovisi o vašim specifičnim potrebama kao pčelara.
Da li su udruge pčelara obveznici fiskalizacije?
Sve neprofitne organizacije, pa tako i udruge pčelara, smatraju se obveznicima fiskalizacije ako su obveznici poreza na dobit. Prema tumačenju Porezne uprave, to znači da neprofitne organizacije koje se smatraju obveznicima poreza na dobit ili im je Porezna uprava rješenjem utvrdila obvezu poreza na dobit za dio ili ukupnu djelatnost, za dio djelatnosti za koju su obveznici poreza na dobit, obveznici su i fiskalizacije.
Neprofitne organizacije koje jesu obveznici fiskalizacije dužni su provoditi sve radnje kao i ostali obveznici fiskalizacije. Svi obveznici fiskalizacije za potrebe fiskalizacije moraju prilagoditi sadržaj računa te način numeriranja broja računa, donijeti interni akt o poslovnicama uz određivanje pravila numeriranja (interni akt ne donosi se u Poreznu upravu već se zadržava u službenim prostorijama obveznika fiskalizacije) te istaknuti upozoravajuću naljepnicu o uzimanju/izdavanju računa. Od ovih obveznika fiskalizacije samo oni koji naplaćuju račune sredstvima koja se smatraju gotovinom, provode i postupak fiskalizacije izdavanja računa, za što moraju nabaviti ili prilagoditi naplatne uređaje te izdavati račune putem prilagođenih naplatnih uređaja.
Udruga i POREZ NA DODANU VRIJEDNOST
Prema uputama i pojašnjenju Porezne uprave porezni obveznik je udruga:
- kojoj je u prethodnoj kalendarskoj godini vrijednost ukupnih godišnjih oporezivih isporuka dobara i obavljenih usluga od gospodarskih djelatnosti koje nisu djelatnosti općekorisne prirode zbog kojih je udruga osnovana bila veća od 300.000,00 kn,
- uvoznik kad uvozi dobra u tuzemstvo, pri čemu se pod uvozom razumijeva i unos i prijam i drugi oblici uvoza dobara,
- izdavatelj računa ako na računu za isporučena dobra i obavljene usluge izdvojeno iskaže PDV iako za to nije ovlaštena,
- kojoj poduzetnik sa sjedištem u inozemstvu obavi uslugu, ako se radi o usluzi koja je oporeziva u tuzemstvu.
Na naknade po osnovi obavljanja gospodarske djelatnosti koja nije općekorisne prirode zbog koje je udruga osnovana PDV se obračunava po stopi od 25%, ili 13% ili 5%.
Porezni obveznik mora za razdoblje oporezivanja sam utvrditi i obračunati obvezu PDV-a i iskazati je u prijavi PDV-a na propisanom obrascu kojeg predaje mjerodavnoj ispostavi Porezne uprave prema svom sjedištu, i to do 20-og dana u tekućem mjesecu po proteku razdoblja oporezivanja, bez obzira jesu li u tom razdoblju obavljene oporezive isporuke.
Obveznik ima pravo na odbitak pretporeza, a ako je u razdoblju oporezivanja pretporez veći od porezne obveze ima pravo na povrat razlike između plaćenog poreza i porezne obveze.
Udruga ne plaća PDV i nema pravo na odbitak pretporeza na:
- usluge i s njima usko povezane isporuke dobara što ih obavlja u korist svojih članova za članarinu utvrđenu u skladu sa statutom ili drugim pravilima, pod uvjetom da to oslobođenje neće narušiti tržišno natjecanje,
- članarine što ih ubire od svojih članova radi ispunjavanja statutom utvrđenih zadaća kad se članski doprinos utvrđuje po određenom kriteriju jednako za sve članove. Ako udruga za prikupljenu članarinu obavlja određene isporuke dobara ili usluga tada članarina predstavlja naknadu za te isporuke i na njih se obračunava i plaća PDV ako je udruga u sustavu PDV-a. Oslobođenje se primjenjuje neovisno o tome plaćaju li članovi tih udruga članarinu u skladu sa statutom ili se njihova djelatnost temelji na donacijama i dobrovoljnim prilozima.
- donacije, dobrovoljne priloge i darove u svrhu obavljanja djelatnosti zbog koje je udruga osnovana, na dotacije iz državnog proračuna, proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i na druga novčana sredstva stečena u skladu sa zakonom za obavljanje djelatnosti zbog koje je udruga osnovana. O donacijama, dobrovoljnim prilozima ili darovima je riječ samo onda ako udruga za ta primljena sredstva ne daje nikakvu protučinidbu. Kad se ta sredstva daju za protuisporuku, tada se ne radi o donaciji, već o naknadi za isporuku dobra ili usluge.
PLAĆANJE POREZA PO ODBITKU I DOPRINOSA ZA OBVEZNA OSIGURANJA
Ako udruga zapošljava radnike tada je obveznik obračunavanja, obustavljanja i plaćanja porez na dohodak od nesamostalnog rada iz plaća radnika i prireza porezu na dohodak, ako je prirez propisan gradskom ili općinskom odlukom u radnikovom mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta.
Udruga koja zapošljava radnike obveznik je i obračunavanja, obustavljanja i plaćanja doprinosa za mirovinsko osiguranje iz plaće radnika, a kao poslodavac obveznik je obračunavanja i plaćanja propisanih doprinosa za obvezna osiguranja.